banerRC212

Petak, 02 Travanj 2021

Na Veletržnici u Tasovčićima: Jegulja na Veliki petak 50 KM, prve jagode 8 KM, kuke 7,5 do 10 KM, a plastenička raštika 7 KM!

    Gužva pred prodavačima ribe na prilazu veletržnici i prve ovogodišnje domaće jagode udarne su teme današnjeg barometra cijena. Ponuda ribe bila je bogatija od uobičajene, a o tražnji svjedoči podatak da su neki od prodavača, odnosno uzgajivača ribe, do 10,30 rasprodali veći dio dopremljene količine. Nudila se razna riba od babuške i peškelja po cijeni od 3 KM, pa do jegulje koja je dostigla cijenu od 50 KM za kilogram. Glave šarana za brudet, cijenile su se 2 do 3 KM komad, somići i srdela bili su po 6 KM, pastrva iz uzgoja bila je 9, šaran 10, cipol 12, lubin i orada od 15 do 17 KM. Prve ovogodišnje domaće jagode tržile su se po 8 KM za kilogram, dok su uvozne bile od 5,5 do 6,0 KM.

   Kod domaćeg povrća bilježimo više manjih pomicanja cijena. U odnosu na zadnji pregled cijena u ožujku, skuplji su bili karfiol, nova cijena je 2,5 do 3,0 KM, zatim kelj 1,2 do 1,5 KM, te blitva 0,7 do 1,0 KM. Cijena mlade plasteničke raštike, bila je čak 7,0 KM, dok se raštika s otvorenog nudila već od 2,5 KM. Za nijansu jeftiniji bili su zelena salata, nova cijena je 1,0 do 1,4 KM, zatim list peršina i celera koji su bili od 3 do 5 KM i mladi kupus, domaći i uvozni – albanski, bio je 1,0 do 1,2 KM. Iznenađenje je nešto niža cijena mladog luka tzv. pera 2,5 do 3,5 KM, zimske mrkve 0,8 do 1,0 KM, dok je mlada mrkva i dalje 1,5 do 1,6 KM. Jeftiniji je i kupus pupčar, nova cijena je 1,5 do 2,0 KM, a jeftinije su i kuke 1,5 do 2,0 KM vezica, što znači da je kilogram od 7,5 do 10 KM.

   Ostalo povrće zadržalo je cijene, krumpiri su i dalje od 0,30 pa do 0,70 KM. Zanimljivo, 0,70 KM cijenili su se planinski i južnohercegovački krumpiri kojih još uvijek ima. Zimski kupus je bio 0,50 do 0,65 KM, špinat 1,0 do 1,5 KM, crveni luk odlične kvalitete, 0,50 do 0,80 KM. Prasa je bila od 1,5 do 3,0 KM, a cikla 0,7 do 0,9 KM. Domaći jari bijeli luk je 10 - 12 KM, kineski se trži po cijeni od 5 KM, dok je mladi albanski 6 - ( KM za kilogram. Domaći grah je bio 5 do 6 KM, dok se kanadski cijenio 4 KM za kilogram. Hren je i dalje na cijeni 10 KM, korijen peršina i pašternjak bili su 4 do 5 KM, a korijen celera 3 KM za kilogram.

   Uz prve jagode od domaćeg voća, još uvijek ima jabuka čija je donja cijena 0,60 KM, dok uvozne dostižu 1,5 KM, suhih smokava koje su od 3 pa do 8 KM iz Popova polja, te jezgre oraha koja je bila od 15 do 17 KM. Od uvoznog voća ističemo limun po cijeni od 1,7 do 1,8 KM, te naranče čija se cijena kretala u rasponu od 1,0 pa do 2,2 KM itd.

   Uz ribu ispred veletržnice u ponudi je bilo i obilje druge robe, od pršuta po cijeni od 20 KM za kilogram, pa do kočića za povrće čija je cijena 0,50 KM komad. Prodavači presadnica povrća još uvijek čekaju početak pune sezone, u ponudi još nedostaju samo bostan i lubenica, ali zato je bilo kukuruza šećerca po cijeni od 0,10 KM komad. Po 0,10 KM cijenili su se zelena salata, blitva i peršin, raštike je bilo već po 0,15 KM, dok su različite vrste kupusa bile od 0,20 do 0,25 KM, rajčice i paprike su od 0,30 do 0,40 KM, krastavci i tikvice 0,50 KM, dok su presadnice jagoda bile od 0,50 do 0,70 KM. Uz ribu na Veliki petak tražio se i sir čija se cijena kretala od 4 KM mladi iz Podveležja pa do 20 KM suhi ovčji sa Zelengore i livanjski u kolutovima. Kajmak iz kace bio je 18, a maslo 16 KM kilogram. Zadovoljni su bili i prodavači jaja, dio njih je već do 10,30 sati rasprodao svu dopremljenu količinu, cijene su bile standardne od 0,20 pa do 0,35 KM komad. U ponudi su bile i velike količine stajskog gnojiva uglavnom u vrećama po cijeni od 4 do 5 KM, za pet maraka nudile su se i bale sijena. Uz navedeno ističemo da su u ponudi bila drva, zatim kućanske i poljoprivredne alatke kovači iz Vareša, različito cvijeće i prigodne uskrske kreacije po cijeni od 10 KM itd.

Tekst i foto: Dušan Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Veletržnica u Tasovčićima, neće raditi do utorka

   Veletržnica u Tasovčićima za Uskrske blagdane neće raditi dva i pol dana. U subotu 3-eg travnja veletržnica u Tasovčićima će raditi do 12 sati, a neradni će biti nedjelja i ponedjeljak, 4-og i 5-og travnja. Prvi radni dan u idućem tjednu na veletržnici, bit će utorak, 6-og travnja.

Zaboravljeni stećci u zaboravljenoj zemlji ili Iz kraške šume na Pećari izronila nekropola

   Izreka – treća sreća, potvrdila se u slučaju nekropole stećaka na Pećari u blizini napuštenog sela Paraunića smještenog u kraškom prostranstvu južno od Popova polja prema Slanom. Spomenute nekropole nema u radovima Šefika Bešlagića, kulturnog povjesničara Bosne i Hercegovine koji je značajan dio svog rada i života posvetio upravo stećcima. Da u leksikone uvrštene nekropole nisu i jedine odavno je poznato. U to smo se osvjedočili otkrićem značajne nekropole na Kljenku na čapljinskom području, a u potragu za nekropolom na Parauniću, kako se govorilo, dva puta smo išli neuspješno. Prvi puta iz Orahova Dola, sada vidimo prošli smo južnije daleko od cilja, drugi puta nedavno iz smjera Gajica kada je pohod zaustavila ljepota napuštenog sela Paraunića, građevnog remek-djela od i u kamenu, a treći puta na put uz znatiželjnog novinara uputili su se Stanislav Vukorep čapljinski pisac i publicist, te trojica popovskih Dubrovčana koji su obnovili ili obnavljaju kuće u zavičaju – Pero Radić iz Gajica, Božo Burum iz Orahova Dola i Nikola Jović iz Bjeljava/Plitkog Dola. Cilj je bio jedan – pronaći i od zaborava otrgnuti kulturno - povijesne vrednote juga Hercegovine, te ako bude moguće koristiti ih i u turističke svrhe.

   Potraga ponovo nije bila lagana. Kako se trojica Dubrovčana nisu mogla sjetiti gdje bi u krašku šumu zarasla nekropola mogla biti, potraga je krenula u pogrešnom smjeru, prema jugoistoku. Vodiči su tu prije pedesetak godina čuvali stada ovaca, koza i krava, a kako su u međuvremenu špartali kamenim Stradunom, staze kojima su u mladosti kročili, pale su u zaborav. Na tom području na kojima je za ljetnih mjeseci paslo oko 3.500 – 4.000 ovaca i koza, prije pedesetak godina rasli su kadulja i vrijesak, grmlje i po koji hrast i grab. Sada je sve obraslo kraškom šumom čiji su vladari divlje svinje, a poznato je gdje one zalaze teško je čovjeku proći. Nakon neuspješne dvo i pol satne potrage, stvar su spasili mobitel i nekadašnja pastirica. Bila je to velika sreća jer signal dobiti s tog područja prava je lutrija.

   Nakon što je Nikola Jović, po uputama majke, otkrio nekropolu uz stazu koju su prosjekli lovci, prikupljanje raštrkanih tragača potrajalo je još pola sata. Kao po zapovjedni uslijedilo je čišćenje izraslog drveća za što je od presudne važnosti bila „motorka“ koju je ponio poduzetni Pero Radić. Otkrivena nekropola koja je živjela samo u sjećanjima bivših pastira sastoji se od tri ploče i tri sanduka. Kameni blokovi lijepo su obrađeni, bez oslikavanja i natpisa. Mada je u njihovoj blizini zid koji je dijelio imanje dva sela, nekropola je netaknuta. Ravanjski Dubrovčani kažu da se u vrijeme njihove mladosti prema stećcima, pa i gradinama i gomilama, odnosilo s dužnim poštovanjem. Običaj je bio da se kraj stećka zastane i izmoli kraća molitva. Koji kontrast u odnosu na primjere ovovremenog zatrpavanja, sklanjanja i uklanjanja kamenih spavača, čak i obračuna s njima „pikamerima“!? Postajemo li time bolji, bogatiji, sretniji i plemenitiji ljudi, neka prosude čitatelji.

   Kako na primjerima naših suputnika spoznasmo da nije krhko samo znanje, nego i sjećanje, nije zgoreg napomenuti da su stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici, u srpnju 2016. godine upisani na listu zaštićene svjetske baštine s 28 nekropola iz BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije. Nakon konsultacijama s dr. Domagojem Vidovićem, s hrvatskog Instituta za jezik i jezikoslovlje, Stanislav Vukorep je iznio teoriju da bi pod stećke mogla biti sahranjena vlastela koja bavila proizvodnjom kreča. U tom kraju pećarama su se nazivale krečane, odnosno klačine kako ih nazivaju na zapadnoj Hercegovini. Položaj je bio izuzetan, kraška šuma i dosta kamena što su uvjeti za proizvodnju kreča, a za plasman nije trebalo brinuti jer su iza brda jadranska obala i Slano.

   Mašta ide dalje, pa je posve moguće da je po zanimanju proizvođača kreča – pećara, nastalo i prezime Pećarić odnosno Pečarić, tj onaj koji peče. Pitanje - jesu li se nekadašnji pećari iz Pećarića na visoravni Bjeljave, pred Osmanlijama povukli u primorje sve do Boke, ostavljamo istraživačima prezimena i(li) toponima.

   Od naših suputnika iz niza zanimljivosti koje smo čuli, izdvajamo tri. Na prostoru Bjeljava od 670 pa do 987 metara pedesetih i šezdesetih godina prošloga stoljeća, snijeg se znao zadržati i po pet, šest mjeseci?! Visoravan je od juga zaklonjena brdima kao što je Tmor 899 metara…, pa topli vjetrovi prelaze iznad tog područja. Zahvaljujući tome žitelji Orahova Dola kojem pripada Plitki Do, nisu ljeti kao većina Humljana, izgonili stoku na sjevernohercegovačke planine, nego je napasali tu na dohvat ruke. O tome svjedoče kamene kućerice (štale), kamena guvna… Predio Bjeljava smatran je ljekovitim, pa su astmatičari i plućni bolesnici znali dolaziti na to područje gdje se morski i kopneni vjetrovi sudaraju, radi liječenja. Umjesto tableta terapija je bilo je mlijeko od koza koje su pasle ljekovite trave…

Tekst i foto: D. Musa

Boćari utvrdili kalendar drugog dijela prvenstva: Prvenstvo se nastavlja 11. travnja, Neum u Kupu prvaka

     Na redovitoj godišnjoj izvještajnoj skupštini Boćarskog saveza BiH utvrđen je kalendar natjecanja. Kako smo doznali od Vide Krmeka člana Upravnog odbora Boćarskog saveza, prvenstvo će startati 11-og travnja utakmicama šestog kola A skupine u kojoj je pet klubova, dok će natjecanje u B skupini, krenuti tjedan dana poslije 18-og travnja. U B skupini su četiri kluba. Nakon završetka ligaškog dijela prvenstva po dvije prvoplasirane ekipe doigravat će za naslov prvaka.

   Od gospodina Krmeka inače predsjednika BK Čapljina, doznali smo da će u boćarskoj Ligi prvaka Bosnu i Hercegovinu predstavljati prvak iz 2018. godine ekipa Neuma. Naime, u međuvremenu BK Ante Rozić prvak BiH iz 2019-te je prestao s natjecanjem, dok u 2020-oj godini prvenstvo nije privedeno kraju zbog pandemije korona virusa. U trenutku prekida u vodstvu su bile Grude s 9 bodova, ispred Čapljine koja je imala 7, Rastoka s 5, Neuma 4, Širokog 3 i Bure 2 boda. Međutim, kako prvenstvo nije zaključeno, a shodno izmijenjenim pravilima, BiH je prijavila prvaka iz 2018. godine. Valja reći da će Kup prvaka biti prvo službeno međunarodno natjecanje pod okriljem Europske boćarske federacije – FEB-a u kojem će nastupiti i predstavnici BiH, nakon pandemije korona virusa koja je posebice teško pogodila najrazvijeniju talijansku boćarsku regiju Lombardiju.

   Neum će prvo kolo Kupa prvaka igrati 24-og i 25-og travnja, pa se toga vikenda prvenstvene utakmice neće igrati.

   Za razliku od 2019/2020 kada je bila jedinstvena liga sa šest klubova, u tekućoj sezoni 2020/2021, natječe se devet klubova podijeljenih u dvije skupine. U A skupini poslije prvoga dijela i pet odigranih kola, u vodstvu su Grude s 8 bodova, ispred Širokog koji ima 6, treći je Neum s 4, četvrti Napredak ima 2, a peto Dračevo 1 bod. Nakon prvog dijela u B skupini, u vodstvu je Bura sa 6 bodova, ispred Čapljine sa 3, koliko ima i Rastok na trećem mjestu, dok je četvrti Sv. Stipan bez bodova.

Tekst i foto: D. Musa

  • Objavljeno u Sport

Lujo Ilić, predsjednik GOŠK-a: Da nam je netko ponudio osam bodova u prva četiri kola rado bi prihvatili!

   Trenutačno jedanaesto mjesto s 22 boda, za pristaše federalnog prvoligaša GOŠK-a iz Gabele, djeluje znatno prihvatljivije od zimušnjeg 14-og mjesta i samo 14 bodova. Međutim, daleko je to još od onoga što bi oni željeli. Osvrćući se na postignuto u prva četiri kola nastavka prvenstva Lujo Ilić, predsjednik GOŠK-a kaže:

   „Da nam je netko ponudio osam bodova u četiri utakmice rado bi prihvatio, ali nakon sagledane četiri utakmice i kadra s kojim nastupamo i kad vidimo sve druge protivnike, a možda smo mogli imati svih dvanaest bodova. Opet moram reći da nismo nezadovoljni, teško nam druge ekipe stvaraju prilike, mislim da smo tu pogodili s igračima u obrani koje smo doveli kao pojačanje“, konstatira predsjednik Ilić, te dodaje:

   „Mi smo dobili puno s Bošnjakom, koji unatoč 33 godine igra odlično. Pokazalo se i na zadnjoj utakmici u Hadžićima gdje je bio naša najvažnija karika. S 33 godine one je igrač koji donosi prevagu, nismo ga slučajno i bez veze doveli. Da smo ga Bog da imali na početku prvenstvo naš bodovni saldo bio bi puno drugačiji“, naglašava Ilić, te na opasku da je tehnički potkovani Bošnjak bio važna prevaga u gradskom derbiju protiv Čapljine.

   „Kad pogledate njegovu karijeru, on je prošao i prvu hrvatsku i prvu slovensku ligu, bio u reprezentacijama Hrvatske, pa Premijer ligu BiH, osobno mislim da su 33 godine najbolje godine za sportaša, ako je u normalnom ritnu, ako živi uredno, sportski. Opet kažem s Bošnjakom smo dobili puno i s ova dva obrambena igrača, dva stopera - Tipurić i Glibo, i u napadu Haračić, mislim da je to sasvim druga ekipa u odnosu na jesenošnju. Smatram da ćemo teško guniti utakmice i u budućnosti.“

   -U derbiju protiv Čapljine blistao je vratar Kukrika, dominirao je, hvatajući visoke lopte što se kaže kao kruške.

   -Kukrika je iskusan vratar, ima iza sebe bogato iskustvo, branio je u dosta klubova u Premijer ligi. Tridesetak mu je godina, mislim da daje sigurnost obrani. Mi imamo još jednog izvrsnog vratara Domagoja Lukača, ali u ovom trenutku radi iskustva malu prednost ima Kukrika, što ne znači da će u nekim narednim utakmicama priliku dobiti i Lukač“ konstatira predsjednik Ilić, te na opasku na osvojeni bod u Hadžićima od ekipe koja ih je jesenas pobjedom u Gabeli, spustila na zemlju:

   „Hadžići su nas dobili u Gabeli s 2:1 i tu su pokazali da su perspektivna ekipa. Međutim, sada protiv nas nisu stvorili ni jednu priliku, niti jednom nisu tukli u okvir gola. Mislim da oni mogu biti zadovoljniji bodom mi smo išli na pobjedu, ali opet kad se utakmica ne izgubi i bod je dobar zaključuje predsjednik Ilić, te navodi da GOŠK-u slijede dvije teške utakmice, Bratstvo, pa Igman u Konjicu.

   „Ne sjećam se kada smo Bratstvo dobili kući, a teško je bilo i u Gračanici, tako da će biti zahtjevna utakmica, mislim da ćemo prekinuti tradiciju. Kad smo prvi put Čapljinu dobili u Bjelavama, ja se nadam da ćemo konačno kući dobiti i Bratstvo. U ekipu se vratila sigurnost, dobra je atmosfera mislim da ćemo još bolje igrati u narednim kolima“, kaže predsjednik GOŠK-a.

   Uglavnom, Trojanci se nadaju da će s novim elanom uhvatiti priključak sa sredinom ljestvice.

D. Musa

  • Objavljeno u Sport
Pretplati se na ovaj RSS feed
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!