banerRC212

Ponedjeljak, 29 Studeni 2021

U izvedbi plesne predstave "Čarobnjak iz Oza" u Čapljini, sudjelovalo oko 80 osoba

U kinu "Mogorjelo" u Čapljini održana je plesna predstava "Čarobnjak iz Oza". Predstavu je organizirao plesni klub "Erigo – D" koji odnedavno djeluje i u Čapljini.

Riječ je o plesnoj predstavi za djecu i odrasle u kojoj sudjeluju brojni plesači ali i glumci. Tekst za plesnu predstavu “Čarobnjak iz Oza” napisao je Dragan Komadina, narator je Dragana Matrak a izvođači su glumci i plesači plesnog kluba “Erigo-D”.

Predstava je rezultat projekta ”Dajmo djeci i mladima alternativu”, ponudimo im zabavan, edukativan i kreativan način kako iskoristiti slobodno vrijeme.

Dvorana kina Mogorjelo bila je puna, a Čapljinci su bili oduševljeni predstavom, posebno oni najmlađi.

Više poslušajte u tonskom prilogu.

 

  • Objavljeno u Kultura

Turizam u post-pandemijskom svijetu: Zakonske zamke, fiskalni nameti, kadrovi i krevetomanija u Međugorju

Sudeći prema onome što se čulo na okruglom stolu na temu „Turizam u BiH – kako planirati razvitak u (post) pandemijskom svijetu“, stanje u ovoj oblasti dijelit će se na predpandemijsko i postpandemijsko, posebice kada su u pitanju hodočašća i religijski turizam. Bio bi to svojevrsni siže onoga što se čulo na okruglom stolu koji je u stanki između dvije sesije znanstvenog simpozija „Izazovi hodočašća i religijskog turizma u post-pandemijskom svijetu“ održan na Sveučilištu „Hercegovina“ u Bijakovićima. U aktualne probleme mogla bi se ubrojiti na razvoj turizma nepovoljna zakonska rješenja, fiskalni i parafiskalni nameti, a u perspektivi su i novi to su u prvom redu kadrovi kojih u turizmu i ugostiteljstvu u BiH, nema dovoljno, podcijenjenost turističke ponude uopće, ali i preinvestiranje u regijama kao što je primjerice, Međugorje.

Mada su izostali najavljivani predstavnici izvršne vlasti ono što se čulo tijekom okruglog stola, bilo nemilosrdno seciranje aktualne zbilje u oblasti turizma i na njega naslonjene djelatnosti kao što je ugostiteljstvo. Uz neosporne rezultate te oblasti tište brojni problemi, a navest ćemo najzanimljivije. Branimir Penava direktor „Herceg eto sela“ na Tromeđi, kod Čitluka, kao jedan od temeljnih problema naveo je zakonska rješenja:

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja koja još uvijek ima jedan zakon, Zakon o turizmu i ugostiteljstvu. Svugdje u okruženju i svijetu, u realnom sektoru, to su dva svijeta različita. Turizam je nešto čime se može baviti svatko. Ugostiteljstvo i hotelijerstvo, mi koji radimo fizički, mi nemamo prostora ni za kakve teorije, mi morao raditi,“ rezolutan je bio Penava.

Stipe Primorac, predsjednik Udruge za turizam pri Gospodarskoj komori Federacije BiH i Turističkog klastera Hercegovina, kao zabrinjavajuće istakao je fiskalne namete:

Činjenica je da smo itekako, bez obzira na situaciju, izloženi raznim fiskalnim i parafiskalnim nametima, kojih je svaki dan sve više. Naše plaće su po tom pitanju, najopterećenije u Europi! Zakonska regulativa u tom smislu nije dobra.

Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam u Zagrebu, na osnovu iskustava u Hrvatskoj, kao mogući problem naveo je kadrove, te dodao:

Mi u Hrvatskoj već godinama predosjećamo da ćemo doći u problem s kadrovima, međutim ove i prošle godine, pogotovu prošle, to je došlo do izražaja. Prošla godina je bila dosta specifična, zbog toga što nitko nije očekivao tako dobru sezonu i onda se u jednom trenutku krajem šestog i početkom sedmog mjeseca, postalo očito da će sezona biti relativno dobra. Za odraditi dobu kvalitetnu sezonu, trebate imati prvo dovoljno radne snage i drugo imati kvalitetnu radnu snagu, međutim ta radna snaga se ne može naći za deset, petnaest dana“, kazao je Krešić upozoravajući ovdašnje turističke radnike na taj mogući problem. Za pravo mu je dao Stipe Primorac, predsjednik Turističkog klastera „Hercegovina“, ističući:

Prije same pandemije korona virusa mi iz turističkog klastera smo zahvaljujući raznim donacijama prvenstveno preko sektora prekogranične suradnje BiH, Crna Gora, Hrvatska, imali niz izobrazbi. Odradili smo tri ciklusa obuka za prekvalifikaciju kuhara, konobara, pa čak i slastičara jedan ciklus je bio. Isto tako smo u okviru međunarodnog projekta u Centru za obuku i prekvalifikaciju u Čapljini, odradili pet ciklusa obuka gdje smo trebali „proizvesti“ 150 educiranih kuhara i konobara. Na kraju je to bilo 79, jer nije bilo dovoljno zainteresiranih. Svi se moramo zabrinuti zbog situacije koja nas čeka nadam se u 2022-oj godini, to govorim čisto iz razloga jer već sada znam za mnoge potvrđene grupe koje su planirane doći u narednoj godini, a mi ćemo biti možda u poziciji da se pokrene stampedo naših kuhara i konobara od Jadrana prema Europi“.

Na tu ne baš sjajnu perspektivnu u ovdašnjem turizmu nadovezao se Davor Ljubić, predsjednik „Udruge turizma, hotelijerstva i iznajmljivača soba“ iz Međugorja, koji je odgovarajući na upit o niskim plaćama zaposlenih u turizmu i ugostiteljstvu, konstatirao:

Ukoliko imamo podcijenjenu uslugu, a usluga u Međugorju je strahovito podcijenjena, kao i u cijeloj BiH, nemate mogućnosti za veće plaće. Mi ne možemo po cijeni smještaja od 20 do 25 eura, davati veće plaće. Ljudi su toga svjesni. Stav naše Udruge je da se cijene u narednom razdoblju podignu za 20 posto. Težimo tomu da svaki radnik koji radi u Međugorju, ima osmosatnu „šihtu“ ili da sve poslove oko prijema gostiju obavljaju kućevlasnik i njegova obitelj. To je i krajnji cilj naše udruge. Naš cilj je dakle, da ljudima otvorimo mogućnost da se stvaraju obiteljska gazdinstva, gdje će raditi roditelji i djeca, odnosno da Međugorje samo proizvodi svoje usluge. To je jedan od putova kojim možemo krenuti, na taj način svatko će biti plaćen koliko bude radio,“ kazao je Ljubić, a zatim ukazao na još jedan problem:

Veliki dio Međugorja je trenutno u situaciji da ne zna hoće li uopće preživjeti 2022. godinu. Koliko znam cijela Fatima (marijansko svetište u Portugalu koje je Katolička crkva priznala 1917. godine) ima oko 10.000 kreveta, a godišnje ga posjeti oko 4.000 000 turista. U Međugorju ima 20.000 kreveta, što znači da imamo 10.000 kreveta viška, po meni i još 2 – 3.000!? Međugorje se mora okrenuti samo sebi, kućevlasnici se moraju okrenuti sami sebi“, naglasio je Ljubić.

Uglavnom, kroz priču o turizmu u Bosni i Hercegovini stiglo se i do manjih razina koje očito imaju svoje kad je o Međugorju riječ, očito je svoje velike probleme. Ukoliko se predviđanja Davora Ljubića potvrde u praksi mogao bi se izvući zaključak da je Hercegovinu prije smiljomanije tresla krevetomanija. Znamo kako završi smiljomanija, neće za ovdašnji puk biti dobro ako istim tragom ode i krevetomanija.

Tekst i foto: D. Musa

Prva malonogometna liga: Čapljinci nadigrali "rudare"

   Malonogometaši Čapljine u četvrtom kolu Prve federalne malonogometne lige, skupina III, uvjerljivo 6:1, poluvrijeme 2:1, nadigrali su mostarski Rudnik. Zanimljivo, poveli su Mostarci u 7-oj minuti, pogotkom Mile Galića, nepunu minutu kasnije Čapljina je poravnala, strijelac je bio Ante Galić. Petar Raguž je pogotkom u 18-oj minuti preokrenuo rezultat. Seriju pogodaka u nastavku utakmice otvorio je opet Petar Raguž koji u 26-oj minuti povisuje na 3:1. Nakon Petra na scenu stupa njegov brat Edvard Raguž koji pogađa u 31-oj, pa 34-oj minuti. Konačni rezultat 6:1, postavlja Andrej Perišić u 40-oj minuti utakmice. Poslije četiri kola Čapljina je peta sa 6, vodi Konjic s 12 bodova. U petom kolu Čapljinci će gostovati u Donjem Vakufu kod ekipe Vrbasa.

   Čapljina je igrala u sastavu: Franjo Buntić, Pero Pervan, Anto Galić, Nikola Arar, Zvonimir Šutalo, zatim, Draženko Jurković, Ivano Pehar, Eduard Raguž, Leo Markota, Andrej Previšić, Petar Raguž, Danijel Bilić, Maksimilijan Vrbica i Madžid Turajlić. Trener, Zoran Pucar.

   HMNK Rudnik:: Dalibor Musa, Dragan Zeko, Anđelo Knezović, Hrvoje Soldo, Goran Kolobara, zatim, Andrej Jurić, Ivan Jozeljić, Ivica Živkušić, Ivan Pandžić, Mile galić, Mile Glibić i Antonio Ćorić. Voditelj momčadi, Damir Ćubela.

   Rezultati svih utakmica 4-og kola, Čapljina - Rudnik 6:1, Čulin mlin - Iskra Vrbas 5:5, Zrinjski - Seljak 1:5, Konjic - Mostarske kiše 3:1.

   Trenutačni poredak, 1. Konjic 12, 2. Seljak 9, 3. Iskra Vrbas 7, 4. Čulin mlin 7, 5. Čapljina 6, Zrinjski 3, Mostarske kiše 0, Rudnik 0 bodova.

   Parovi 5-og kola, Mostar: Mostarske kiše - Čulin mlin, Livno: Seljak - Konjic, Mostar: Rudnik - Zrinjski, Donji Vakuf: Iskra Vrbas - Čapljina.

D. Musa

   

  • Objavljeno u Sport

Na margini jednog simpozija: Pandemija korona virusa uz kongresni, najžešće pogodila hodočašća i religijski turizam

Međunarodni znanstveni simpozij pod nazivom „Izazovi hodočašća i religijskog turizma u post-pandemijskom svijetu“ i okrugli stol održan između dvije sesije pod nazivom „Turizam u BiH – kako planirati razvitak u (post) pandemijskom svijetu“, bili su svojevrsno sondiranje aktualnog trenutka u turizmu naše zemlje. Na osnovu onoga što su čuli i manje upućeni mogli su steći uvod kako u problematiku hodočasničkog i religijskog turizma, tako i o prilikama u bosanskohercegovačkom turizmu, kao i odlikama turističke ponude Međugorja. Organizator skupa uz podršku Centra za razvoj održivog turizma iz Mostara, bilo je Sveučilište „Hercegovina“ iz Bijakovića.

Govoriti o onome što se čulo na simpoziju tražilo bi elaboraciju znatno širu od jednog novinarskog osvrta. Moramo istaknuti da je bilo niz zanimljivih izlaganja. Predavače su predvodili – dr. sc. Vitor Ambrosio (Estoril Higher Institute for Turism Hotel Studies, Portugal), jedan od vodećih europskih istraživača u području religijskog turizma i hodočašća. Iz regije pored ostalih na simpoziju su sudjelovali – dr. sc. Danijel Pavlović (Univerzitet Singidunum Beograd, Srbija), član uredništva međunarodnog znanstvenog časopisa „International Journal of Religious Turism and Pilgrimage“, te dr. sc. Patricia Zanketić (Općina Kršan, Istra, Hrvatska), suautorica knjige „Menadžment hodočašća i vjerska događanja“. Uz navedene u radu simpozija sudjelovao je još niz predavača s vrlo zanimljivim i na uvjerljiv način prezentiranim temama, kao što su primjerice msgr. prof. dr. Mato Zovkić, Rusmir Mahmutčehajić, Boris Kožemjakin, dr. Igor Stamenković, vlč. dr. Tomislav Korov itd.

Slušajući predavanja stekao se potpuniji uvid u problematiku hodočasničkog i religijskog turizma. U svakidašnjim razgovorima hodočasnički i religijski turizam se poistovjećuju, međutim onima koji su pratili izlaganja bilo je jasno da nije tako. Isto tako vlada stereotipije da se o oblasti hodočasničkog i religijskog turizma nema što posebno kazati. Obično se ti pojmovi svode na lakonsko – dolaze ljudi da se mole. Međutim, umjesto te proste konstatacije krije se puno složenija materija. Naravno, hodočasnički i religijski turizam ozbiljno je uzdrmala pandemija korona virusa, kako se u izlaganjima čulo, uz kongresni turizam najteže su pogođeni. Imajući to na umu organizatorima simpozija „Izazovi hodočašća i religijskog turizma u post-pandemijskom svijetu“, treba odati priznanje, u pravom trenutku su povukli pravi potez!

S distance od dvadesetak dana od održavanja skupa, može se zaključiti da će zbornik radova sa znanstvenog simpozija „Izazovi hodočašća i religijskog turizma u post-pandemijskom svijetu“, biti zanimljiva štivo ne samo za turističke djelatnike nego i širu javnosti. Simpozij je kroz sudjelovanje predstavnika svih većih religija na prostoru Bosne i Hercegovine i regije – kršćanstvo, islam i judaizam, donio jedan novi sveobuhvatniji pogled na turističku zbilju u oblasti hodočašća i religijskog turizma.

D. Musa

Pretplati se na ovaj RSS feed
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!