banerRC212

Srijeda, 24 Ožujak 2021

Anastazije Pažin, pčelar iz Doljana: Med je nus proizvod, a matična mliječ vrh vrhova u pčelarstvu!

   Opća je ocjena pčelara u cijeloj Bosni i Hercegovini, pa i u regiji da je 2020. godina bila takva da bi je najradije zaboravili. Pčelari znaju reći tako loše paše ne pamte ni najstarije njihove kolege. Odgovor na pitanje je li se to odrazilo i na djelatnosti vezane za pčelarstvo, kao što je primjerice proizvodnja košnica, potražili smo od Anastazija Staze Pažina iz Doljana kod Čapljine, koji na tu temu kaže:

   „Lanjska godina je bila jako loša, što se tiče pčelarstva i bolesti – korone, koja nas je zahvatila, to nas je dotuklo. Isto tako vrijedi i za proizvodnju košnica jako loše, pčelari koriste stare i rekao bi još starije“, kaže Anastazije, pa navodi:

   „Sve što se može raditi u pčelarstvu sve radim. Bavim se dakle, pravljenjem košnica, uzgojem matica, matičnu mliječ radim, sakupljam pelud, naravno med. Pčelinji otrov sam imao u planu, ali situacija je takva da to moram odložiti“, kaže Anastazije, te na opasku da ostali pčelinji proizvodi nisu dobili tržišnu potvrdu, kakvu bi s obzirom na ljekovitost trebali imati:

   „Trebalo bi i malo više medijske pozornosti, za sve ostale proizvode sem meda. Kad kažemo da si pčelar, misli se samo na med, ostalo se i ne spominje, a mi radimo i propolis i matičnu mliječ, tu su perga, pelud. Sve je to jako dobro, med bi nam trebao biti nus proizvod, a ostao nam je kao prvi, jedan i osnovu proizvod. Odgovorno tvrdim da su svi ovi drugi proizvodi mnogo bolji, mnogo zdraviji. Nešto malo sada kako je bila korona, pokrenula se potražnja za matičnom mliječi, a inče sve je to u povojima. Trebalo bi više edukacije potrošača, medijske pozornosti, sajmova. Na žalost prošle godine ništa nije bilo“, naglašava Anastazije, te na upit – mogu li se čapljinski pčelari okupiti na neki manji godišnji sajam i prezentirati te za nas sporedne proizvode za koje tvrdi da bi trebali biti glavni:

   „Lijepo bi bilo. Sigurno bi to lijepo bilo, može se dogovoriti s gradom, pa recimo uz ljetni karneval organizirati dan ili dane meda, pa neka nekoliko ljudi izloži svoje proizvode, da građani vide što mi sve imamo, što sve proizvodimo. Vidite, pčele sakupljaju med od ljekovitih trava, ljudi ih kupuju, a mi od tih istih trava proizvodimo ekstrakt, ono što je u njima najvažnije. O tim proizvodima bi se trebalo sve više razgovarati, bila bi veća potražnja, rasla bi svijest da je to korisno za zdravlje, za preventivu. Svi mi znamo da nam cigarete nisu dobre, ali tko je naučio pušiti, on će pušiti. Kad nam dođu što se kaže - vile očima, onda tražimo spas u zadnji čas. Trebala bi osoba koja se smatra zdravom, računamo zdrava da nema nikakve bolesti, ona bi trebala bar tri do četiri doze godišnje matične mliječi potrošiti za jačanje i održavanje imuniteta.

   -Kako se matična mliječ proizvodi?

   -Matična mliječ se sakuplja. Sa njom pčela hrani maticu. Matica može živjeti po par godina, dok pčela živi samo četrdesetak dana. Samom po tome vidimo koliko je učinkovitija i da tako kažem zdravija, i od meda! Za imunitet ona je jako dobra. To je vrhunac. Vrh pčelinjih proizvoda je matična mliječ.

   -Da rezimiramo, ako su ljekovite trave ljekovite, ako je naš hercegovački med, od tih trava, ljekovit, onda je matična mliječ vrh vrhova?

   -Tako je, sto posto!

   -Koliko treba za proizvodnju jednog pakiranja?

   -Za to imamo posebne metode. Ta jedna bočica matične mliječi je jedanaest do dvanaest grama. Za konzumaciju te bočice treba petnaest do dvadeset dana. Za skupiti jedno pakiranje zavisi s koliko košnica kupimo. Mi kad nasadimo larvu, treći dan kupimo matičnu mliječ.

   -Nije to dakle, brz posao?

   -Nije. To je posao koji se radi u petom i početkom šestog mjeseca, mjesec, do mjesec i pol dana i to je to. To je cjelogodišnja berba matične mliječi. Ništa više!

   Ilustrativna je i cijena meda i matične mliječi. Cijena domaćeg meda kreće se od 12 pa do 20 KM, dok je jedno pakiranje matične mliječi 50 KM! Razlika u cijeni sve govori, a nisu je izmislili pčelari.

Tekst i foto: D. Musa

Pretplati se na ovaj RSS feed
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!