banerRC212

Pčelarska godina očima Ive Matića: Godina bez meda, pčele bez zimnice, razočarani prodaju košnice

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Pčelarska godina očima Ive Matića: Godina bez meda, pčele bez zimnice, razočarani prodaju košnice

   Da i od lošega može biti gore, potvrđuje razvoj prilika u pčelarstvu.

Pčelari nisu bili nezadovoljni 2019-om, potom je došla za njih govorili su, loša 2020-ta, međutim da i od lošega ima gore potvrđuje ovogodišnja bilanca o kojoj Ivo Matić, pčelar iz Grabovina kod Čapljine, kaže:

   „Kažu u sto godina nije bila gora godina! Lanjska godina je bila slaba, bila je stvarno slaba, mislili smo da se to ne može ponoviti, ali ova godina je još gora. Interesantno da mi ni lani ni ni ove godine nismo imali proljeće, nego je bila zima do kraja petog mjeseca. Nakon zime krenuli su toplotni udari koji su ove godine bili nezapamćeni. Evo što su bili u Hercegovini, oni su bili i u Bosni, u planini, ti toplotni udari. Temperatura je dostizala 35 stupnjeva. Kiše u planini, u Bosni nije bilo tri mjeseca! Nenormalno je izgorjelo sve, spaljene livade bez cvijeta“, opisujući pčelarsku zbilju kaže Ivo, pa dodaje:

   „Nije bilo kiše čitav šesti, pa sedmi mjesec, kiša je pala na koncu osmog mjeseca, kada je gotovo sve izgorjelo. Ljudi gore u Glamoču, ne pamte da je ovo ikad bilo“.

   Zbog bolesti – COVID-a 19, Ivo osim rodnog Broćanca u neumskom zaleđu po Hercegovini proljetos nije vozio pčele, ali je po tradiciji vozio u Bosnu i to bez rezultata.

   „Gledajte nešto, dugoročne prognoze su javljale da će čitav šesti mjesec u Bosni, biti kišovit, a nijedna kiša nije došla. Bilo je nešto sporadično, koji lokalna pljusak, ali od toga nema ništa. Lokalne kiše ne znače ništa, ispare za dva dana, dođe toplotni udar… Ja mislim da se promijenilo pet toplotnih udara u dva mjeseca. Na kraju je ispalo da smo pčele džaba vozili, nabijali troškove, samo je pčelama bilo malo hladnije nego u Čapljini.

   Jedini prinos ovog profesionalnog pčelara bio je na samom početku sezone u po maslinarstvu i pčelarstvu čuvenom Broćancu.

   „Nešto je dala rana drača i nešto malo kadulja, ali to je bilo skromno, da se održe pčele i da u kući imam koje kilo meda, ništa više“, konstatira Ivo, pa prelazeći na završnicu sezone nastavlja:

   „Kiša je zakasnila jedno petnaest dana, to što je zakasnila da se ponovila nakon jedno deset dana možda bilo bi vrijeska, da se pčele mogu bar održati, da mogu skupiti zimnicu.

   -Koliko treba meda u košnici da bi se pčele mogle izimiti?

   -U nas , dovoljno je deset kila da ima košnica, a u Bosni petnaest kila, u njih je jača zima. 'Ko nema deset kila, pčele mora prehraniti mednom pogačom ili sirupom.

   Ivo ističe da u njegovom pčelinjaku ipak neće biti šteta.

   „Kod mene se broj pčelinjih zajednica neće smanjiti, jer sam aktivan, održavam ih, ne radim ništa nego to, pa svaki dan sam među njima. Svi koji budu prehranjivali sirupom dobit će nekvalitetnu pčelu, ali će bar će opstati“, kaže Ivo, te konstatira da je razvoj situacije obeshrabrio dio mlađih pčelara:

   „Pa, neke su obeshrabrile loše paše, čuo sam da se u Čapljini prodaju dva tri pčelinjaka, čujem da toga ima i u Ljubuškom, ljudi bježe u Njemačku, jer ovo nema perspektivu, ako se nastave ovakve godine.

   -Što ćemo s voćem i povrćem bez pčela?

   -Hm, država neka se uključi, neka pomaže pčelarima kao što pomažu ostale zapadne zemlje. U Njemačkoj je pčela proglašena ugroženom vrstom, dobivaju ogromne poticaje. Ove godine i Hrvatska je davala poticaje pčelarima da kupe šećer kako bi spasili pčele.

Uglavnom, umjesto slatkih briga – kako prodati med, pčelari juga Hercegovine se razmišljaju – kako izimiti pčelu?

Tekst i foto: D. Musa

Poslijednja izmjena danaPetak, 08 Listopad 2021 15:30
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!