Logo
Ispiši ovu stranicu

Igra cijena: Hercegovci dobro prošli prve trešnje 6 KM, a u Beogradu bile 71,5 KM!

Istaknuto Igra cijena: Hercegovci dobro prošli prve trešnje 6 KM, a u Beogradu bile 71,5 KM!

 Sa desetak dana zakašnjenja, 7. svibnja, na čapljinsku veletržnicu u Tasovčićima stigle su prve ovogodišnje trešnje. Cijena prvih trešanja koje su nešto sitnije od onih bujnih sočnih plodova kasnijih vrsta, bila je 6 KM, za marku dvije viša od uobičaje za prve trešnje. Zanimljivo, prve trešnje stigle su s juga iz Gabela Polja, a ne kao što je bilo ranijih godina uzvodno uz Neretvu, s Bune ili Blagaja. Stalni prodavači na veletržnici ističu da su to bile „najkasnije trešnje u proteklih petnaestak, možda i više godina”.

   Međutim, kada su trešnje u pitanju Hercegovci su odlično prošli ako se usporede s cijenama prvih trešanja u Beogradu. Prema pisanju srbijanskog „Kurira” vjerovali ili ne, prve trešnje cijenile su se 4.300 dinara, odnosno 71,4 KM za kilogram!

   „To su bile uvozne trešnje iz Čilea, prodano je ukupno 200 grama, a ljudi su kupovali čak i po jednu trešnju po ceni od 40 dinara (0,67 KM op. a.), „da ih želja mine”.” Kurir dalje navodi da je prodavač zbog negativnih komentara povukao trešnje s tezge. Dalje se u prilogu iz Kurira o vrtoglavim cijenama trešanja navodi da su u međuvremenu stigle trešnje iz Španjolske, koje se „cene od 2.000 do 3.000 dinara po kilogramu”, što će reći da je prosječna cijena španjolskih trešanja u „Begišu” 41,58 KM! U isto vrijeme prošle godine trešnje su se u Beogradu tržile po cijeni od 300 dinara, odnosno 4,99 KM.

   Za nestvaran uzlet cijene trešanja u susjednoj Srbiji, njihovi agronom krive i nama dobro poznati razlog – kasni mraz. Slično kao i u Hercegovini mraz je uništio prve plodove, pa su zato cijene popularnih trešanja odletjele u nebo.

   Međutim, navedene cijene trešanja u Beogradu nisu i rekordne, jer su se primjerice trešnje u Turskoj početkom travnja 2014. godine, sa stabla, prodavale po 80 eura kilogram?! Riječ je o trešnjama koje se uzgajaju u plastenicima. Je li ovo i svojevrsni putokaz i za ovdašnje voćare, odnosno agrar u cjelini, da se nakon krumpira u plastenicima okušaju i u proizvodnju trešanja, naravno patuljastih sorti.

Tekst i foto: D. Musa

Sva prava pridržana © www.radio-capljina.com 2017. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača!
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!