banerRC212

Na veletržnicu u Tasovčićima stigao prvi mladi kupus, cijena 1,5 do 1,7 KM, morska riba - srdela 6, a lubin i orada 15 KM, mlade svinje 4,5 KM za kilogram

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Na veletržnicu u Tasovčićima stigao prvi mladi kupus, cijena 1,5 do 1,7 KM, morska riba - srdela 6, a lubin i orada 15 KM, mlade svinje 4,5 KM za kilogram

   Prvi petak u korizmi izmijenio je sliku prilaza veletržnici u Tasovčićima, umjesto suhog mesa kojeg su dopremali vrijedni domaćini ovoga puta, tražena je bila riba. Ponuda je obogaćena srdelom koja se tržila za 6 KM. Istu cijenu imali su i somići, pastrva iz uzgoja bila je standardnih 9 KM, šaran 10, a fileti 14 KM. Najskuplji – lubin i orada iz neumskih ribogojilišta, bili su od 15 do 17 KM. Novina na veletržnicu su i mlade svinje koje je nudio farmer iz Pelagićeva u Bosni. Svinje teške od 30 do 40 kilograma cijenile su se 4,5 KM po kilogramu. Još jedna hvale vrijedna novina je prvi mladi domaći kupus. Ovo je važno istaknuti s obzirom da je Hercegovina tijekom kasne jeseni i zime imala malo sunčanih dana. Cijena prvog mladog kupusa bila je 1,5 do 1,7 KM za kilogram.

   Poskupio je i zimski kupus, nova cijena je 0,5 do 0,6 KM. Zabilježili smo još jedino manje poskupljenje karfiola 1,5 do 1,6 KM, ali i nekoliko pojeftinjenja – zelene salate koja je bila 1,8 do 2,0 KM, raštike 2 do 4 KM, blitve 1,2 do 1,4 KM, te špinata 1,8 do 2,0 KM.

   Ostalo povrće zadržalo je cijenu, krumpiri su i dalje od 0,3 do 0,5 KM, planinski ispred veletržnice i domaći bili su 0,7 KM, kelj je od 0,8 do 1,1 KM. List peršina i celera cijeni se 4 do 5 KM za kilogram. Crveni luk je 0,6 do 0,8 KM, uvozni crveni iz Njemačke je 1,2 KM, mrkva i cikla su od 0,8 do 1,0 KM, tikve za juhu su 0,5 do 1,0 KM, Kupus pupčar je od 1,2 do 1,6 KM, a prasa je od 1,8 debele pa do 3,0 KM tanke stabljike. Rodokva je od 1,5 do 2,0 KM, korijen peršina i celera je 3,0 do 5,0 KM, rijetki hren 10 KM za kilogram.

   Voće jabuke se cijene od 0,8 KM domaće pa do 1,5 KM uvozne, isključivo uvozne kruške su od 1,8 do 2,5 KM. Suhe smokve su 3 do 6 KM, a zadnje gajbe domaćeg kivija, kako nam u šali reče prodavač, nudile su se za 0,8 KM kilogram. Od domaćeg voća bilo je još samo jezgre oraha koja se cijenila od 15 do 17 KM kilogram. Od uvoznih agruma ističemo da je cijena limuna u porastu, nova je 1,4 do 1,7 KM, dok su naranče od 0,9 pa do 2,3 KM za kilogram.

   Od ponude mliječnih proizvoda ističemo kajmak u mješini, zaista krasnog izgleda kako prodavač reče s granice s Crnom Gorom, koji se cijenio 20 KM za kilogram, kajmak iz kace bio je 18 KM, a iz posude 16 KM. Planinski sir se nudio na već standardnih pet štandova, dakle u zadnje dvije godine broj prodavača porastao je s tri na pet. Najskuplji i dalje je suhi ovčji sir sa Zelengore i livanjski u kolutovima 20 KM, dimljeni livanjski sir bio je 16 KM, miješani ovčji kravlji livanjski bio je 12 KM, a iz Podveležja i s Morina od 10 do 12 KM. Suhi ovčji sir iz Podveležja cijenio se od 15 do 18 KM za koliko se nudi i morinski. Najjeftiniji mliječni proizvod bio je mladi sir iz Podveležja 4 KM za kilogram. Presadnice povrća su bile od 0,10 KM zelena salata i peršin, pa do 0,25 KM presadnice karfiola, brokule i glavatog kupusa, dok su presadnice blitve i raštike 0,20 KM.

   Domaća jaja bila su od 0,20 pa do 0,33 KM komad, dok se perad cijenila od 13 KM koke nosilje, pa do 25 KM pijetlovi. Ističemo i ponudu sijena i slame, sijeno se cijenilo 6 KM bala, dok je slama bila 5 KM za balu. Naravno kupovina većih količina podrazumijeva nižu cijenu. Napominjemo da se na prilazu veletržnici nude kućanske i poljoprivredne alatke kovača iz Vareša itd.

Tekst i foto: Dušan Musa

   Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Poslijednja izmjena danaSubota, 20 Veljača 2021 07:38
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend

X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!