banerRC212

Četvrtak, 09 Rujan 2021

Alisa Cvitanović o povijesnom uspjehu Čapljinskih mažoretkinja

Čapljinske mažoretkinje najljepši su predstavnici grada Čapljine, jedna velika rasplesana obitelj. Na ovogodišnjem Nacionalnom mažoret prvenstvu ostvarile su povijesni uspjeh, tim povodom  razgovarali smo s predsjednicom Nacionalnog mažoret saveza i voditeljicom Čapljinskih mažoretkinja  Alisom Cvitanović.

Teška godina za kraške sume: Gubar brstio, vatra palila, a suša osušila

Dugo vrelo ljeto nije ostavilo samo posljedice na poljoprivredi nego i na preostalim kraškim šumama juga Hercegovine. Kažemo preostalim, jer posljedice nenamjernog, odnosno namjernog paljenja kraških šuma i šikara, vide na na svakom koraku u vidu golog kamenjara. Štetama na skromnom šumskom fondu juga Hercegovine pogodovao je i napad gubarevih gusjenica koje su koncem proljeća i početkom ljeta obrstile list na većem dijelu šuma od Peć Mlina u općini Grude, pa sve do Trebinja. Naravno, gubar nije poštedio ni šume na čapljinskom području.

Na tako iznemogle šume koje su morale drugi puta zeleniti, navezala se suša. Posljedice suše vidljive su golim okom, u vidu smeđe i tamno crvene boje kojima su šume prošarane. Vidljivo je to golim okom od Jasenice i Crnog brda, preko Orlovače i Kukavca, brda južno i sjeveroistočno od Zvirovića, preko Dubrava do Žegulje. Kraška šuma od Žegulje do Ljubinja poprimila je bakrenu boju. Naravno, bakrenim bojama prošarane su i kraške šume južno od Svitave i Svitavskog jezera, odnosno suša je svugdje osim uskog pojasa uz riječne tokove, udarila svoj pečat.

Što očekivati od takvog pejzaža, koncem kalendarskog ljeta? Ništa dobra. Za očekivati je da će se jedan dio stabala u kraškim šumama osušiti, u prvom redu klen, crnograb i jasen, dok će rjeđi hrastovi zahvaljujući žili srčanici koja okomito prodire u zemlju, biti manje pogođeni. Priroda, odnosno suša, štetnici – gusjenice gubara, te čovjek koji je glavni uzročnik velikog broja požara, kao da su se urotili protiv sve rjeđih kraških šuma. Na kraju umjesto zaključka možemo ponoviti poznatu – čuvajmo šume jer one štite nas! Šume proizvode kisik, a bez kisika čovjeku nema života.

D. Musa

Tihomir Prusina, glavni enolog Vinarije Čitluk: Prvi dan u kamenim vinogradima iznjedrio grožđes 23 % šećera!

U vinorodnim dijelovima Hercegovine počela je berba vinskih sorti grožđa, koja će prema procjenama, potrajati sve do prvih dana listopada. S početkom berbe počele su i kalkulacije kako o urodu tako i o kvalitetu grožđa. Govoreći na tu temu prof. dr Tihomir Prusina, direktor proizvodnje i glavni enolog Vinarije Čitluk, najveće u BiH, kaže: Dva i pol mjeseca bez kapi kiše!

                                                                                 Dva i pol mjeseca bez kapi kiše

„Početak rujna, početak berbe, bilo je godina kada se i krajem kolovoza počinjalo brati, ove godine to je u uobičajenim okvirima. Godina je bila iznimno sušna, u nekim područjima dva i pol mjeseca nije ni kapi kiše palo. Međutim, pogledajte ovaj naš krajolik, osim smokve i vinove loze sve drugo je žuto, pocrkalo, drača je čak smeđa itd.

Loza je jedna kultura koja se adaptirala u ovim krajevima i može podnijeti sušu, naročito stari vinogradi, gdje je u potrazi za vodom i hranom korijen loze otišao duboko u zemlju. Posebice žilavka i blatina koje su autohtone sorte Hercegovine, su se izvrsno održale ove godine. I još nešto, vrlo je mali broj prskanja je bio ove godine, zahvaljujući ili nezahvaljujući vremenu, a i sada imamo fino vrijeme“, kao uvod u okruženje koje bitno određuje urod i kvalitetu grožđa, konstatira prvi doktor enologije u BiH, te prelazeći na berbu konstatira.

„Mi smo počeli s berbom chardonnaya (šardoneja), to je introducirana francuska sorta čija je berba petnaestak dana prije žilavke. Beremo u Kamenim vinogradima u Blizancima u kojima berba počinje desetak dana prije nego u ostalom dijelu Hercegovine ili Brotnja.

Kameni vinogradi su raritet u svijetu pa i ovdje. Pažljivo radimo, uzorkujemo grožđe u svim vinogradima našim, što rade i privatnici u zadnje vrijeme. Ove godine u Kamenim vinogradima prvi dan je iznjedrio grožđe negdje sa 23 posto šećera, što daje oko 13,2, 13,3 posto alkohola. Međutim, ne kažem da će cijeli vinograd biti tako sladak, jer imate mikro lokaliteta koji će biti slađi od toga kao i onih koji će biti manje slatki“, kaže prof. dr. Prusina, a zatim naglašava:

„Glavna berba u Brotnju i Hercegovini počet će od 15-og do 20-og rujna, ali imamo sorata koje kasnije dozrijevaju kao što je introducirana također francuska sorta caberne suvignone čija berba zagazi u listopad. To je najkasnija sorta koja se u Hercegovini uzgaja. Blatinu treba brati nešto iza žilavke. Dugo godina se mislilo da blatine ne može dati obojeno vino, pa se spominjalo negdje oko pedeset posto blatine, pedeset posto kambušea. Međutim, od blatine ako je tehnološki zrela, kad ima sušice bobice na vrhu grozda, kad vidite da je to počelo dehidrirati, to je moment berbe blatine.

                                                                                Zrela blatina daje postojana vina

Takva blatina dat će i boju, i užitnost, i dobar alkohol i dobar omjer alkohola i kiselina. Blatina je sorta koja daje iznimno dobar omjer šećera i kiseline i zato može biti postojana dugi niz godina, do deset godina, ako je dobra berba. Ako se blatina bere zelena čim prije potrošite to vino, jer nije za dugo stajanje.

Ono što bi rekao u Hercegovini je zadnjih godina uznapredovala kvaliteta vina, dugo se govorilo Hercegovci – dobri vinogradari, loši vinari, danas je slika drugačija, izvrsni smo i vinari, većina podruma je opremljena najnovijom tehnikom i tehnologijom. Vino se rađa u vinogradu, što je kvalitetnije grožđe uz pomoć dobre tehnike i tehnologije i dobrog enologa ili tehnologa, uspjeh neće izostati. Mislim da je ova vinogradarska i vinarska godina jedna od boljih godina koja će ići u anale Hercegovine, to je moje mišljenje, a u konačnici ćemo vidjeti što će biti.

2011-ta godine izvrsna, 2007-ma izvrsna, prošla godina je dobra bila, prošle godine je nešto veći urod, nego ove godine. Ja se radujem manjem urodu, jer podrumi su i tako i tako puni, a manji urod je sigurno preduvjet za bolju kvalitetu grožđa, odnosno u konačnici vina“, zaključuje dr Tihomir Prusina.

Prema tome, najave za kampanju trganja grožđa su odlične – očekuju se prinosi manji od prosječnih, ali i grožđe vrhunske kvalitete, što su svakako lijepe vijesti za vinoljupce.

Prvi doktor enologije u BiH, prof. dr Prusina, se našalio na temu uroda kazavši da će manji urod dobro doći vinarima, jer je zbog pandemije korona virusa u proteklih godinu i pol prodaja vina opala, pa su podrumi dobrano popunjeni.

 

Tekst i foto: D. Musa

Pretplati se na ovaj RSS feed
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!