banerRC212

Srijeda, 07 Srpanj 2021

Odbojkaški kamp u Čapljina: Instruktori se smjenjuju djevojke predano rade

    Prof. dr. Mirjana Medić instruktorica Odbojkaškog saveza Hrvatske i prof. dr. Goran Nešić, bivši izbornik ženskih odbojkaških reprezentacija BiH i Srbije su suglasni – mlade odbojkašice koje izvrstan su odbojkaški „materijal”. E, sad, to je jedna strana medalje, druga je kuda će ići odbojkaško klatno, u prilog razvoja talenta koji pršti za što hercegovački i bosanski klubovi od Čapljine do Jajca, baš i nemaju novca. Uz sredstva kojima bi se prije svega unaprijedio stručni rad u klubovima, potrebna je i ljubav mladih djevojaka prema odbojci, kao i podrška njihovih roditelja.

   „Nakon prvog dana, vjerujte mi nisam spavala duže od dva sata”, uvjerava nas prof. dr. Mirjana Milić, te otkriva razlog: „Toliko talenta, toliko volje, na jednom mjestu to nas koji smo u odbojci oduševljava. Nije presudno koliko one znaju, odnosno koliko su naučile u svojim klubovima već naprosto činjenica da one kako mi treneri volimo reći 'popit spužve upijaju znanje'.

   „Ja sam se već ustalio na kampu u Čapljini, nadarenost ove djece uočio sam još prije tri godine kada sam prvi puta došao. To je neupitno, ostalo je stvar, volje, rada i sustava. Koliko toga bude toliko će biti i rezultata ovakvih okupljanja”, siže je onoga što je kazao prof. Nešić.

   Naravno, ozračjem koje vlada u Sportskoj dvorani u Čapljini, zadovoljan je i Miloš Jelčić predsjednik OK Čapljina, organizatora kampa i predsjednik OS Federacije BiH.

   „Zahvaljujem svima koji su nam dali podršku za organizaciju kampa, kako pojedincima tako i odbojkaškim savezima BiH i Hrvatske, gradu Čapljini i mnogim drugima. U rad kampa je uključeno između 170 i 180 djevojčica, na žalost za sada nema mladih odbojkašica iz najjačeg kluba Mostara. Nadam se da će se i one priključiti. Što se tiče stručnog rada mogu reći da će nam se priključiti i Daniele Santarelli izbornik hrvatske reprezentacije i trener odbojkašica europskog i svjetskog prvaka ekipe Imoco Volley Conegliano, pa Milorad Krunić. U petak će stići i Alija Fatić predsjednik OS BiH i drugi”, ističe predsjednik Jelčić.

Tekst i foto: D. Musa

  • Objavljeno u Sport

Zanimljiv sastav GOŠK-a za narednu sezonu: Prvom sastavu priključen petnaestogodišnji Albin Šuta!

   Na prvom prozivu nogometaša GOŠK-a za narednu sezonu među 24 igrača našlo se čak šest juniora i jedan kadet – petnaestogodišnji Albin Šuta. Od juniora prvom sastavu priključeni su mladi vratar Pavo Jurković zatim Ermin Rokić, Petar Kuridža, Mirko Šutalo, Demir Bešo i Enes Beća. Od prošlogodišnjeg sastava na spisku su vratar Milović, zatim Rizvanović, Ramljak, Glibo, Tipurić, Šunjić, Peko, Bošnjak, Jusufbašić, Šantić, Hajdarević. Naravno, na prvom okupljanju bile su i prinove - vratar Adnan Bobić, Vulić, Jazvin, Baltić, Hasanović i Ahmić.

   Priključivanje rekordnog broja mladih prvom sastavu „Trojanaca” prvoj ekipi Zlatko Kojić, voditelj omladinske škole obrazlaže riječima:

   „Kroz proteklih šest, sedam godina, uspjeli smo na zavidnu razinu podići rad s mladima. Plod toga su upravo prvoj ekipi priključeni igrači. U prošloj polusezoni s prvotimcima su vježbali – Kuridža i Šutalo, sada smo dodali još petoricu. Svaki od njih ima potencijala za prvi sastav GOŠK-a , a i puno više. Među njima bi posebice izdvojio Albina Šutu koji još nije napunio šesnaest godina, ali tehnikom i odnosom prema obvezama plijeni pažnju. Imali smo ponude nekoliko klubova za njega, još prije sezonu dvije, nismo ih prihvatili, jer ih nismo ocijenili povoljnim za njegov dalji napredak. Sve ćemo učiniti da se Šuta, kao i ostali naši mladi igrači pravilno razvijali

   Predsjednik kluba Lujo Ilić i direktor Andrija Jurković, zavisno od dojma u provjerama ne isključuju angažman još par nogometaša. Uglavnom, trenutačni sastav je spoj iskustva i mladosti.

D. Musa

  • Objavljeno u Sport

Srpanjske trešanje u Hercegovini: Uvoz iz Makedonije opasniji od trešnjeve muhe

   Ovdašnji agrar je u defanzivi manje-više na svim poljima, a prilog tomu je i primjer trešanja. Taman kada smo pomislili da tu uvoz ne može značajnije utjecati zbog visoke cijena i nedostatka radne snage, demantirao nas je Mirko Grahovac proizvođač iz Potkoma kod Berkovića. Govoreći o sezoni hercegovačkih trešanja koja će potrajati sve do polovice srpnja, ovaj proizvođač kaže:

   „Ove godine situacija je stvarno nezgodna, prve su bile izuzetno skupe, a sada je teško prodati trešnje. Cijena trešnje od 1,5 do 3,0 KM, obično se kreće oko 2,0 KM. Ja nisam imao te prve jer sam s područja gdje kasnije stižu trešnje, ali kažu da su bile 7 – 8 KM. Tad je bilo više nego korisno brati trešnje“, konstatira Mirko, pa na upit koliko može ubrati i dopremiti u svom 'karavanu' nastavlja:

   „Do podne do 12 sati, nas sedmoro ubralo je 44 gajbe. Moglo se ubrati i više, ali nismo žurili jer nisam više mogao povesti. Gajbe su u prosjeku po desetak kilograma, to sam natovario i dopremio, polovicu sam prodao, a sada čekam da riješim ostalo. Ako prodam onda idem po sljedeću turi, jer će se brati i popodne – kad zahladi, ako ne dovest će mi drugu turu, a ja ću čekati kupce“, pojašnjava Mirko, te na pitanje o sortimentu naglašava:

   „To je stara sorta, posađena '84., kasni crni hrušt. Nisu hibridne, slatke su za jesti, imaju lijepu boju. 'Ko jednom kupi on kupuje ponovo. U izuzetno kasnim nema ni puno crva, jer prođe period trešnjeve muhe. Najveći problem je za srednju generaciju trešnje, četvrta, peta grupa zrenja, a već šesta trešnjeva muha je položila što je mislila i ne ostaje joj 'municije' za ovu kasnu trešnju“, ističe Mirko te pitanje o veličini voćnjaka i broju stabala didaje:

   „Imam oko 300 stabala, nisam ih nikad precizno brojao, nešto je u plantaži, većina, a nešto starinsko, kalemljeno oko parcela, oko njiva. Sva je na podlozi rašeljka ili trensula. To je u sušnijim područjima jedina odgovarajuća podloga. Tko je kalemio na divlju trešnju, već je mora zalijevati, ove na podlozi od rašeljke dobro podnose sušu. Ja sam iz kraja gdje nema vode za zalijevanje pa se moram orijentirati na podlogu od rašeljke“, kaže Mirko te na pitanje o prosječnom urodu nastavlja:

   „Nisam nikada precizno vodio računa, ali sa 300 stabala u toj proizvodnji kakvu mi imamo, jer nije ova suvremena proizvodnja, može 50 kilograma po stablu, prosjek. Prošlih godina sam sve plasirao na veletržnici u Čapljini. Uvijek sam imao dogovorenog kupca, ali ova godina je naopaka za sve pa tako i za trešnju.

   -Iznenadili ste nas tvrdnjom da ima problema i s uvozom trešanja?

   -Ima. Ovi što kupuju za Sarajevo, za Bosnu, kažu ušla srbijanska. Pošto je imam rodbine po Srbiji, tamo dobrim dijelom još nije stigla, nego je kod njih ušla makedonska, a onda su je proslijedili nama. Tako je to“, naglašava Mirko koji naglašava da se u poljoprivredi ne može opstati s jednom proizvodnji.

   „Imamo hektar vinograda. Sadimo 15.000 roge paprike, za ajvar, pa bijeli luk, šest krava u stočarstvu…“

   -Vi ste udarili u sve, što naš narod kaže?

   -Ako radiš samo jedno i te godine podbaci, kako dočekati iduću sezonu? Ovako od četiri pet proizvodnji, pola je uspješno, ako pola nije uspješno opet se može preživjeti“, konstatira Mirko.

   -Što je najisplativije, mi mislimo stočarstvo, kakvo je vaše iskustvo?

   -Ja mislim da je najisplativije voćarstvo, pa roga paprika. To je moje iskustvo. Ima kod nas ljudi koji sade jagode, ali ja se nisam upuštao u proizvodnju. Treba puno radne snage, a meni se s berbom jagoda preklapaju druge proizvodnje, pa nemam za to mogućnosti.

   Prema tome, i za nas novo saznanje - sezona trešanja u Hercegovini traje dva i pol mjeseca, od konca travnja, po polovice srpnja, pa kako se tko snađe.

Tekst i foto: D. Musa

Pretplati se na ovaj RSS feed
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!