banerRC212

Petak, 16 Srpanj 2021

Lubenice se drže na 0,35 do 0,50 KM, "kavade" i dalje od 0,6 do 1,2 KM, pink sorte, a "kapula" skočila na 0,80 do 1,2 KM za kilogram

   Domaća lubenica polovicom srpnja vlada čapljinskom veletržnicom u Tasovčićima, traktori i manji kamioni se smjenjuju na ulazu. Situacija za domaće proizvođače je povoljna jer je cijena postojana od 0,35 do 0,50 KM. Moramo istaknuti da su domaći proizvođači zadovoljni prije svega urodom i kvalitetom, a onda i cijenama. Kod bostana jedna novina donji cjenovni prag je 0,40 KM, međutim pristiže i mladi bostan čija je cijena do1,0 KM za kilogram. Od pregleda cijena 9. srpnja, kod voća, nešto skuplje su jagode 3,0 do 3,5 KM, zatim smokve petrovače, također, 3,0 do 3,5 KM, višnje 3,0 KM, te kajsije čija je nova cijena 2,8 do 4,5 KM.

   Nešto jeftinije su šljive 1,2 do 2,0 KM i trešnje 3 KM za kilogram. Cijene su zadržali jabuke 1,0 do 1,2 KM, zatim kruške 1,8 do 2,2 KM, breskve i nektarine koje se cijene od 1,5 do 2,0 KM za kilogram. Stabilne su i cijene bobičastog voća, kupine su i dalje 5 KM, ribizle 6, a borovnice iz uzgoja od 8 do 10 KM za kilogram.

   Povrće, rajčica kao udarna kultura zadržala je cijenu koja je od 0,6 KM crvene sorte, pa do 1,2 KM pink sorte, šeri rajčice su i dalje od 3,0 do 3,5 KM. Stabilna je ostala i cijena paprika 0,7 KM hibridi pa do 1,3 KM plodovi od domaćeg sjemena. Cijena krumpira je i dalje od 0,30 do 0,50 KM, kupusa 0,50 d0 0,60 KM, kelja 0,70 do 0,80 KM, a mrkve i cikle od 0,80 do 1,0 KM za kilogram. Definitivno ovo nije povoljno vrijeme za zelenu salata koja se cijeni od 0,7 do 1,0 KM, rijetke brokule i raštika su od 1,5 do 2,0 KM, peršin i celer su po 3 KM za kilogram zelene mase, dok je prasa koja u ovo doba godine stiže iz Bosne, okolica Fojnice, također 3 KM. Krastavci su od 0,60 pa do 1,0 KM, koliko se cijene mladi, a bijeli luk je od 4 KM refuza pa do 6 KM vijenci. Od pregleda cijena, 9. srpnja, jeftiniji je samo karfiol 1,3 do 1,5 KM, dok je rasla cijena blitve 1,4 do 1,8 KM, tikvica 0,8 do 1,0 KM, crvenog luka koji je sada od 0,8 do 1,2 KM, te mahuna 2,5 do 3,5 KM. Sve navedene cijene su na veliko, a pošto se roba proda znaju samo proizvođači, odnosno prodavači i kupci.

   Ispred veletržnice ljeto zatišje, nešto ja manja ponuda ribe i drva od uobičajene, dok se prodavači mliječnih proizvoda ne predaju i dalje robu izlažu na četiri štanda. U ponudi je najviše sira, najjeftiniji je mladi sir iz Podveležja koji se cijeni 4 KM za kilogram, a najskuplji suhi ovčju sa Zelengore 20 KM. Livanjski sir u kolutovima je 19 KM, sir s Morina 18 KM, a kravlji sir 8 do 10 KM. Drva se cijene 90 KM za prostorni metar oblovine, dok su cijepana 95 do 100 KM. Standardna je bila i ponuda ribe koja se cijenila od 6 KM somići, 9 do 10 bila je pastrva iz uzgoja, 11 šaran, dok su se glave šarana zavisno od veličine nudile za 1 do 3 KM. Domaća perad se nudila po cijeni od 5 pa do 15 KM purani, jaja su bila od 0,22 pa do 0,33 KM, heljdino brašno 5 do 6 KM, dok je raževo brašno bilo od 1,5 do 2,0 KM. Treba reći da su se s veletržnice povukli prodavači presadnica cvijeća i ljekovitog bilja, koji se očito pripremaju za drugi dio sezone, a ostao je jedan prodavač presadnica povrća koji rasad nudi po standardnim cijenama, primjerice paprike roge su 0,20, a različiti kupusi 0,25 KM itd.

Tekst i foto: D. Musa

   Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

U ponedjeljak kreće Liga mjesnih zajednica Čapljine: Vrpcu presijecaju Višići i Gnjilišta, naslov brani Bobanovo

 Kao što je i najavljivano Liga mjesnih zajednica Čapljine kreće u ponedjeljak, 19. srpnja. Ždrijeb parova obavljen je u Salonu grada Čapljine, u prisustvu predstavnika ekipa, Dalibora Ilića, tajnika Sportskog saveza Čapljine i Zdravka Pranića voditelja natjecanja.

   U seniorskoj konkurenciji na osnovu rezultata iz proteklih nekoliko godina, određeni su nositelji skupina, dok su ostale ekipe izvlačene iz šešira. Prema obavljenom ždrijebu u A skupini će igrati Višići kao nositelj, te Dračevo/Sjekose i Gnjilišta. Članovi B skupine su Čapljina II nositelj, Tasovčići i Domanovići; skupina C, Čeljevo nositelj, zatim Počitelj/Hotanj i Zvidovići/Prćavci; D skupina, Bobanovo Selo, nositelj skupine, Čapljina II i Bivolje Brdo članovi. Nositelj E skupine je ekipa Šuškova Naselja u kojoj su još Grabovine i Trebižat, dok su nositelji F skupine Opličići, a članovi Gabela i Doljani.

   Za drugi dio od 18 plasirat će se čak 16 ekipa, svi pobjednici skupina, zatim sve drugoplasirane ekipe i dvije najbolje trećeplasirane, dok će preostale četiri ekipe razigravati za drugi krug.

   „Željeli smo svima dati priliku da se iskažu kroz natjecanje i da odigraju bar po tri utakmice. Mislim da će ovakav sustav natjecanja to omogućiti”, obrazložio je Dalibor Ilić, tajnik Sportskog saveza općine Čapljina ovogodišnji program natjecanja.

   Inače, kod seniora za papirnate favorite slove branitelj trofeja Bobanovo Selo, Počitelj/Hotanj, Čapljina II i Opličići. Tako stvari stoje prije početka natjecanja, a pravu formu ekipa nakon jednogodišnje stanke pokazat će prve utakmice.

   Kod kadeta uzrasta 2006-to i mlađi nema nositelja. U A skupini će igrati – Čapljina, Čeljevo i Grabovine; u B skupini – Počitelj/Hotanj, Višići i Dračevo; a u C skupini – Zvirovići/Prćavci, Svitava i Gabela Polje.

   Ovogodišnja Liga mjesnih zajednica Čapljine, kreće utakmicom kadeta Čapljina – Grabovine koja će početi u 8,15 sati. Seniorski program kreće od 21 sat utakmicom A skupine Višići – Gnjilišta, dok će od 21 sat igrati Čapljina II protiv Domanovića.

Tekst i foto: D. Musa

  • Objavljeno u Sport

Goran Falak iz Višića: Kad presadnice platiš 15.000 KM onda je jasno da nema mirnog sna dok ne počne berba“

   Proizvođači lubenica u dolini Neretve, za razliku od manje-više svih drugih poljoprivrednika priželjkuju još koji vreli ljetni dan. Govoreći o razlozima za to Goran Falak proizvođač iz Višića kod Čapljine, kaže:

   „Toplo vrijeme prodaje lubenici, čim padne kiša opada prodaja, a time i tražnja“, kaže Goran, te na upit kako i gdje prodaje lubenicu nastavlja:

   „Roba ide šleperski, ljudi su zadovoljni našom robom. Upravo spremam robu za Bihać, sutra ide za Tuzlu, pa Sarajevo. To je područje na kojem mi veći proizvođači plasiramo lubenicu, manji proizvođači prodaju za Trebinje, Neum, pa do Livna. Mi to kažemo 'piljarenje'. Oni čekaju na ulazu u veletržnicu, a mi koji proizvodimo više, moramo ići na velika tržišta, 'šleperski'. Sadim preko 10.000 komada lubenice, to je oko pet hektara. Odgovoran je to posao, jer kada presadnice platiš 15.000 KM onda je jasno da nema mirnog sna dok ne počne berba“, kaže jedan od vodećih proizvođača lubenice na čapljinskom području, te najavljuje i širenje proizvodnje, evo i zašto:

   „Mora se ići naprijed, nema tu premišljanja. Nas nekolicina koji se profesionalno bavimo ovim poslom moramo povećavati proizvodnju kako ne bi izgubili tržište. Kupci idu u Albaniju, Tursku imaju ponude velike, moramo ih na našem tržištu zadržati, odnosno moramo povećavati proizvodnju. Jedina konkurencija i na početku i na kraju sezone, nam je Grčka, imaju kvalitetnu robu. Albanija nam nije konkurencija, jer njihova lubenica po kvalitetu zaostaje za našom, Turska u priliku ima neku robu, ali ne mogu nam ni oni konkurirati. Jedina konkurencija su nam Grci, oni imaju više sunca i jedini nam konkuriraju u slatkoći. Ima prostora na našem tržištu, za kvalitetnu lubenicu, kažem nemamo konkurencije po slatkoći plodova.

   Upravo su na ujednačenost i veličina plodova zaustavili kraj dva traktora na veletržnici u Tasovčićima, s kojih se lubenica pretovarala na tegljače. Vrižba zelena, roba svježa, što vlasnik Goran Falak i potvrđuje:

   „Lubenica je taman ubrana s njive, prinos je vrhunski, robu imamo kvalitetna ove godine, nije bilo puno kiša. Cijena je 35 do 45 feniga, tu bi se trebala zadržati jedno vrijeme. Konkurencije nemamo! Trebamo malo više promidžbe za našu robu. Ja gonim i u Sarajevo, po nekih pet tona, lubenica se reže napola na štandovima i nitko još nije našao primjedbu. Tako je i u većine mojih kolega proizvođača. Mislim da možemo biti zadovoljni samo da još koji dan toplo vrijeme potraje, riješili bi sve“, kaže Goran, te dodaje da ove sezone nema problema ni s radnom snagom:

   „Ima momaka, dosta je pridonijela ova korona, pa nisu išli na sezonu, tako da imamo radne snage, beremo, tovarimo i radimo bez problema.

   Svaki proizvođač u dolini Neretve ima svoju filozofiju, obično se žale na nekontrolirani uvoz, međutim Goran Falak nas je iznenadio potpuno drugom filozofijom – kaže proizvodnju treba povećavati kako bi zadržali domaće kupce. Hercegovačkoj lubenici po kvalitetu konkurira samo grčka, kad je tako onda treba razvijati proizvodnju i držati u šahu uvoznike. Pouka za domaći agrar.

D. Musa

Pretplati se na ovaj RSS feed
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!