banerRC212

Četvrtak, 17 Lipanj 2021

Čapljinska udruga "Tajna prirode" za pandemijsku 2021. godinu spremila adrenalinski turizam uz južnohercegovačke rijeke

Čapljinska nevladina udruga „Tajna prirode“ na Prvom Outdoor festivalu u Ljubuškom
prezentirala turističku ponudu za tekuću godinu. U toj ponudi središnje mjesto zauzima tzv.
adrenalinski, odnosno pustolovni turizam. Govoreći o toj specifičnoj ponudi Stanko Zlopaša
predsjednik udruge kaže:
„Promovirali smo svoje standardne aktivnosti. Od prošle godine naša udruga je zajedno sa
suradnicima, uspjela uspostaviti višednevne izlete. Riječ je o kanuingu, odnosno kajakingu
duž cijelog Trebižetam zatim o totalnom novitetu daskama na kojima se stoji i vesla
takozvani supovi ili stend ap, zatim kombinacija vožnje terenskim vozilima eventualno za one
spremnije biciklizmom. Uključili smo rijeku Trebižat, Neretvu, rijeku Krupu, Hutovo blato i
naše more, dakle Neum. Upravo te nove pakete ponude, prezentirali smo na Prvom Outdoor
festivalu u Ljubuškom“, kaže Stanko, koji priznaje da im je u razvoju ponude pomogla upravo
pandemija korona virusa.
„Bježeći od zaraze ljudi se sve više okreću prirodi, pa tako da smo prošle godine osjetili
porast interesa za sadržaje koje mi nudimo. Ove godine upotpunili smo ponudu, pa realno
očekujemo dalji rast interesa, odnosno broja gostiju. Našu ponudu upotpunjuju čiste rijeke,
prekrasna priroda, pjev ptica kojeg treba doživjeti…“
Stanka je pratila kolegica iz Udruge Stanislava Borovac, koja je obrazlagala standardnu
ponudu i novitete.
„Prezentiramo neka nova sredstva za plutanje koja prije nisu bila zastupljena na našoj rijeci
Trebižat, a ni na rijekama Neretvi i Krupi. S obzirom da su ovi neki izleti prerasli 51 kilometar
rijeke Trebižat, Udruga je izišla u rijeku Neretvu, a preko rijeke Krupe i do Hutovog blata.
Aktivnosti smo prezentirali vizualno kroz jednu mapu, jer je vizualno je ono na što ljudi
reagiraju. Bilo je niz upita, šta kako, za što vam je ovo, gdje i kada to možemo probati… S
obzirom na interes nadamo se da aktivnosti neće izostati“.
Prema tome, za pandemijsku 2021. godinu Udruga „Tajna prirode“ pripremila je nove
sadržaje. Među njima kao posebnost ističemo, sedmodnevni boravak jasno izvan naselja, uz
rijeke Trebižat, Neretvu na dijelu toka kroz Čapljinu i Krupu.


Tekst i foto: D. Musa

 

Prodaja sadnog materijala: COVID-19 nastavlja obrađivati vrtove

Manje više svima u Bosni i Hercegovini je znano da se poljoprivreda po mnogima u
svijetu najvažnija gospodarska grana, kotrlja bez plana i programa. Sjemenarstvo i
rasadničarstvo zasnovani su na volji ljudi koji se tim poslom bave. Međutim, u tom
galimatijasu u zadnjih desetak godina iskristalizirala se jedna od djelatnosti koja je
pogasila brojne sijalice koje su narodski kazano od Božića pa do Jurjeva dana, žmirkale
ispod najlona rasada uz kuće i okućnice. Bilo je važno da su rasadi blizu, odmah uz kuću,
jer je uzgoj pipav posao, pri čemu posebice treba paziti na prodore hladnog zraka, da
mraz ne „obere”presadnice povrća i jednogodišnjeg voća – lubenica, bostan..., prije
sadnje.
Jasno, nije to odgovaralo ljudima koji povrće gaje samo za okućnicu, pa je vremenom
sama od sebe počela diferencijacija, dio povrtlara je polako prelazio samo na uzgoj
sadnog materijala. Vjerojatno je tome doprinijela i otvaranje Poljoprivredne zadruge
„Sunce” u Nerezima pokraj Čapljine, uz pomoć norveškog kapitala, a kasnije tvrtke u
mješovitom vlasništvu „Adria Histhil” u Gabeli, inače vodećeg proizvođača sadnog
materijala u regiji. Osjetivši tržišnu nišu dio povrtlara se prebacio na proizvodnju rasada
kao osnovnu djelatnost. S povećanjem broja započelo je njihovo svojevrsno nadmetanje
na čapljinskoj veletržnici u Tasovčićima.
Međutim, rast proizvodnje presadnica nije pratio i rast sadnje, zbog problema s
plasmanom proizvodnja se zadržavala na prostoj reprodukciji, pa je bilo i zakrčenja,
odnosno bacanja preraslog sadnog materijala. Onda je došla ona – pandemija korona
virusa. Prošlogodišnji lockdown i strah da hrane neće biti dovoljno, naprosto je natjerao i
one koji godinama nisu sadili bašče da se okrenu tradiciji. Rezultat je bio razgrabljeni
sadni materijal, nije ga bilo već polovicom svibnja. Nastalu prazninu nisu uspjeli popuniti ni
veliki proizvođači PZ „Sunce” i tvrtka „Adria histhi”. Preko noći situacija na tržištu se
stubokom promijenila. Tu promjenu u ponašanju proizvođači sadnog materijala su osjetili
pa su s „jačom” proizvodnjom ušli u ovu sezonu. Jedan od njih je Pero Spajić iz Struga kod
Čapljine, koji je u na početku sezone koncem veljače kazao:
„Poučen prošlogodišnjim primjerom povećao sam proizvodnju na oko 150.000 sadnica,
nadam se da ću većinu prodati, nešto i zaraditi”, kontao je Pero, a onda su za rasadničare
uslijedile očajne vremenske prilike. Niske temperature, bura i kiše smjenjivale su se od
polovice ožujka pa sve do početka svibnja.
„Nije bilo lako, u početku slaba tražnja, razumijem ljude, kako će saditi, kad pada slana,
a moraš svaki dan biti na štandu”, pojašnjava Pero teškoće tijekom tromjesečne sezone
prodaje, pa dodaje: „Odjednom je krenulo, u petnaest dana se rasprodalo, tako da na kraju
mogu reći da je sezona za mene, bila dobra. Kupci, Široki Brijeg, Mostar, Tomislavgrad,
Trebinje... sa svih strana. Netko kupi sve skupa pedesetak komada, drugi po nekoliko
stotina, a bilo je i većih kupaca, njima daš jeftinije, gledaš se naći sa kupcima”, zaključuje
na kraju zadovoljni Pero.
Na upit je li tražnja bila veća nego predpandemijske 2019. godine.
„Veća sigurno, bar za 20 posto, nije k'o lani, ali sigurno dosta veća”, konstatira Pero.
Umjesto zaključka može se reći da je COVID – 19, potaknuo obradu pomalo
zaboravljenih vrtova. Naravno, riječ je o sadnji za osobne potrebe, ali sve skupa potvrđuje
dobro znanu – nije ni svako zlo za zlo! Umjesto desetak proizvođača presadnica ovih dana
je na veletržnici u Tasovčićima ostao samo jedan, koji će kaže „raditi” cijelo ljeto.
Pogodnost u prodaji su i pristupačne cijene koje se već godinama ne mijenjaju, od 0,10

KM zelena salata, preko 0,25 različite vrste kupusa, pa 0,30 KM rajčice i paprike, do 0,50
tikvice i krastavci.

 

Tekst i foto: D. Musa

 

 

Prva utakmica finala boćarskog prvenstva BiH: Neumski gusari „orobili“ Prolog

Boćare Rastoka iz Prologa kod Ljubuškog nakon što su u polufinalu neočekivano eliminirali Grude, u
prvoj utakmici finala boćarskog prvenstva BiH, brzopotezno su razoružali neumski „gusari“. U sukobu
poleta i iskustva, ovo drugo pokazala se velikom prednosti. Po svim osnovama domaći su podbacili i
tako razočarali nemali broj navijača. Rastok je jedan od rijetkih klubova koji se može pohvaliti i
svojom navijačkom skupinom, ali ovoga puta ni to nije pomoglo.
Počelo je loše za domaće junak prve finale utakmice Paško Leženić u pojedincu, nadigrao je domaću
uzdanici Vinka Grbavca 12:11. U prvoj turi slavila je i gostujuća trojka Mladen Obradović/Ivo
Butigan/Ivica Mustapić protiv domaće kombinacije Ivan Šalinović/Zdravko Nižić/Dalibor Kežić 12:3. Za
domaće u prvoj turi očekivano je slavio Nikola Zelić u krugu, protiv Jurice Konjevoda 19:6, a slavio je i
domaći par Franjo i Ivan Herceg protiv gostujuće kombinacije Željko Kužić/Mirko Prović 8:5. Dakle,
poslije prve ture bilo je neriješeno 4:4.
Praktično, odluka o pobjedniku pada u drugoj turi. Ključnom se pokazala štafeta u kojoj su Paško
Leženić i Jurica Konjevod pogodili skromnih 20, dok je domaća kombinacija Stipe Dodig/Danijel Kežić
bila još lošija, samo 16 pogodaka. Prema očekivanju Željko Kužić je bio uvjerljiv u brzinskom izbijanju
protiv „žrtvovanog“ Matea Kežića 26:11. Treću pobjedu gosti su izborili u preciznom izbijanju
Obradović je dobio Zdravka Kežića 16:20. Jedinu pobjedu za domaće u odlučujućoj fazi utakmice
postigao je Nikola Zelić koji je nadigrao iskusnog Ivicu Mustapića 16:7, u drugom paru preciznog
izbijanja.
Prema tome, poslije druge ture Neumljani su imali komotnih 6:10, pa su u trećoj turi mogli
kalkulirati. Ponovo je glavni posao odradio Paško Leženić koji je nakon skromnog, ali korisnog učinka
u štafeti u zadnjem krugu „ubio“ 16 „punata“, dok je Franjo Herceg, jedna od domaćih uzdanica, bio
slabiji za dva „punta“, 14. Za domaće poene je ponovo osvojio Nikola Zelić, koji je u pojedincu
nadigrao Juricu Konjevoda 11:3. Proložani u sastavu Stjepan Herceg/Mateo Kežić/Gojko Herceg slavili
su u trojki, protiv Mladena Obradovića/Ivice Mustapića i Mirka Provića 9:6. Taktički postavljeni
gostujući par sa Željkom Kužićem i Jozom Butiganom dobio je domaću kombinaciju Vinko
Grbavac/Zdravko Nižić(Danijel Kežić) čak sa 21:6. Gosti su tako „nabili“ i poen razliku, pa Rastoku ako
želi naslov na neumskoj Rivi treba pobjeda od 15:9 ili 14:10 s velikom poen razlikom što je protiv
iskusnih Neumljana skoro nemoguće.
Domaći su podbacili po svim osnovama, najprije su početak utakmice nepotrebno pomjerili sat
naprijed, u 15 umjesto u 16 sati kada se obično započinju boćarske utakmice. Pokazalo se da je viša
temperatura odgovarala „gusarima“, zatim Neum se pokazao kompaktnom ekipom, a i taktički su bili
umješniji, žrtvujući tri igrača na Nikoli Zeliću. Za uzvrat kupili su bodove tamo gdje domaći to nisu
smjeli dozvoliti kao primjerice štafetnom izbijanju i slično. Uglavnom, uzvrat je u nedjelju u 16 sati na
neumskoj Rivi, a ukupni pobjednik bit će novi prvak BiH.

D. Musa

  • Objavljeno u Sport
Pretplati se na ovaj RSS feed
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!