banerRC212

Utorak, 11 Svi 2021

Igra cijena: Hercegovci dobro prošli prve trešnje 6 KM, a u Beogradu bile 71,5 KM!

 Sa desetak dana zakašnjenja, 7. svibnja, na čapljinsku veletržnicu u Tasovčićima stigle su prve ovogodišnje trešnje. Cijena prvih trešanja koje su nešto sitnije od onih bujnih sočnih plodova kasnijih vrsta, bila je 6 KM, za marku dvije viša od uobičaje za prve trešnje. Zanimljivo, prve trešnje stigle su s juga iz Gabela Polja, a ne kao što je bilo ranijih godina uzvodno uz Neretvu, s Bune ili Blagaja. Stalni prodavači na veletržnici ističu da su to bile „najkasnije trešnje u proteklih petnaestak, možda i više godina”.

   Međutim, kada su trešnje u pitanju Hercegovci su odlično prošli ako se usporede s cijenama prvih trešanja u Beogradu. Prema pisanju srbijanskog „Kurira” vjerovali ili ne, prve trešnje cijenile su se 4.300 dinara, odnosno 71,4 KM za kilogram!

   „To su bile uvozne trešnje iz Čilea, prodano je ukupno 200 grama, a ljudi su kupovali čak i po jednu trešnju po ceni od 40 dinara (0,67 KM op. a.), „da ih želja mine”.” Kurir dalje navodi da je prodavač zbog negativnih komentara povukao trešnje s tezge. Dalje se u prilogu iz Kurira o vrtoglavim cijenama trešanja navodi da su u međuvremenu stigle trešnje iz Španjolske, koje se „cene od 2.000 do 3.000 dinara po kilogramu”, što će reći da je prosječna cijena španjolskih trešanja u „Begišu” 41,58 KM! U isto vrijeme prošle godine trešnje su se u Beogradu tržile po cijeni od 300 dinara, odnosno 4,99 KM.

   Za nestvaran uzlet cijene trešanja u susjednoj Srbiji, njihovi agronom krive i nama dobro poznati razlog – kasni mraz. Slično kao i u Hercegovini mraz je uništio prve plodove, pa su zato cijene popularnih trešanja odletjele u nebo.

   Međutim, navedene cijene trešanja u Beogradu nisu i rekordne, jer su se primjerice trešnje u Turskoj početkom travnja 2014. godine, sa stabla, prodavale po 80 eura kilogram?! Riječ je o trešnjama koje se uzgajaju u plastenicima. Je li ovo i svojevrsni putokaz i za ovdašnje voćare, odnosno agrar u cjelini, da se nakon krumpira u plastenicima okušaju i u proizvodnju trešanja, naravno patuljastih sorti.

Tekst i foto: D. Musa

Boćarsko prvenstvo BiH: Čapljinci kasno došli u formu, a Sarajlije uzele bod u Širokom Brijegu

    Ligaški dio ekipnog boćarskog prvenstva BiH, pri samom je kraju. Natjecanje u B skupini već je završeno, dok u A skupini predstoji još jedno kolo. Zadnje kolo u B skupini donijelo je teško stradanje posuške Bure u Čapljini 18:6, što nije dobro došlo ni gubitnicima, a ni pobjednicima. Buri poraz nije nanio štete što se tiče plasmana, ali svakako da nitko ne voli gubiti, dok Čapljincima pobjeda nije značila satisfakciju na kraju ligaškog dijela sezone, jer su na koncu shvatili što su propustili. Naravno, to je plasman u doigravanje.

   „Dalje idu u ovom trenutku od nas spremnije ekipe. Naša ekipa je iskusna, većina igrača radi, nema vremena treniranje, pa joj treba utakmica dok dođe u formu. Upravo to nam se dogodilo, mi došli u formu, a prvenstvo završno. Šteta, baš šteta, ali idemo dalje. Mislim da je šest kola premalo za ozbiljno ligaško natjecanje. Bilo je neizvjesnosti na početku prvenstva zbog epidemije korona virusa, međutim sada je očito da smo trebali imati sustav s više utakmica, ne zbog Čapljine, nego zbog mladih igrača koji bi imali više mogućnost za napredak. Zbog toga sustav natjecanja za iduću sezonu trebamo mudrije osmisliti”, konstatira Vide Krmek, predsjednik BK Čapljina.

   Čapljina je utakmicu protiv Bure počela vodstvom 6:2 u prvoj turi. Slavili su udarni igrači – Ante Dedić - Šampion protiv Vlade Sentića 12:10 u pojedincu i Ante Juka u krugu protiv Marinka Grubišića, 16:8. Domaća trojka Nediljko Grbavac, Zoran Markotić i Vinko Herceg bila je uvjerljiva u trojki, dok su gosti – Jozo Budimir i Hrvoje Grubišić slavili u paru. Tehničke discipline završene su neriješeno 4:4, gosti su dobili štafetno 26:27 i brzinsko izbijanje 14:15, dok su domaći igrači Dedić i Juka, dobili oba precizna izbijanja. Uglavnom, nakon druge ture bilo je 10:6, međutim gosti su loše odigrali zadnji dio. Ante Juka i Ante Dedić su ukupnom učinku dodali još po jednu pobjedu ukupno po tri, a domaći su dobili i par i trojku i tako stigli do uvjerljivih 18:6.

   Rastok, ugodno iznenađenje polusezone, osigurao je doigravanje za prvaka pobjedom protiv u nastavu probuđenih „svetaca” iz Gorice 16:8. Uglavnom, nakon finala kupa 2004., Rastok je u prilici boriti se za novi trofej.

   Rezultati šestog kola B skupine, Čapljina: Čapljina – Bura 18:6, Prolog kod Ljubuškog: Rastok – Sv. Stipan 16:8. Konačni poredak u B skupini: 1. Bura 8, 2. Rastok 8, 3. Čapljina 6, 4. Sveti Stipan 2 boda.

   U A skupini nakon pobijede protiv Gruda, u prethodnom kolu, Napredak Willa je iznenadila Širokobriježane odigravši neriješeno 12:12. Takvim ishodom domaći sastav nipošto ne može biti zadovoljan jer je propustio priliku probiti se na prvo mjesto. Utakmica, Neum – Grude je odložena, međutim „gusari” su slobodan termin iskoristili za odigravanje zaostale utakmice iz osmog kola protiv Dračeva. Izgleda da je neuspješan nastup u predkolu Kupa prvaka razdrmao Neumljane koji su bili uvjerljivi i u Dračevo, koje su savladali 20:4. Ishodi odigranih utakmica usložili su borbu na vrhu ljestvice, pa sada tri kluba imaju priliku za plasman u doigravanje.

   Rezultati devetog kola A skupine Prve boćarske lige BiH, Široki Brijeg: Široki – Napredak Willa 12:12, Neum: Neum – Grude, odloženo; zaostala utakmica osmog kola, Dračevo: Dračevo – Neum 4:20. Trenutačni poredak, 1. Grude 8(6), 2. Široki 8(7), 3. Neum 8(6), 4. Napredak Willa 5(7) 5. Dračevo 3(7).

Tekst i foto: D. Musa

  • Objavljeno u Sport

Kulturološki biser juga Čapljine: Usnula nekropola na Kljenku sa 72 stećka!

   Tajanstvena nekropola na Kljenku bez sumnje najveće je kulturološko blago juga čapljinske općine, koji se pruža istočno od Metkovića uz graničnu među između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Kažemo tajanstvena iz razloga što je nema u leksikonu nekropola u BiH, Šefika Bešlagića. Kad se pogledaju kameni spavači na prostranoj livadi koje za našeg prvog posjeta prije četiri, pet godina, nismo mogli detektirati, utisak je veličanstven. U međuvremenu je taj izdvojeni dio nekropole tada zarastao u kraški gustiš, požar učinio dostupnim oku, pa se može nazrijeti sva njezina raskoš. Međutim, to je jedina korist od tog požara, štete su puno veće. Kako je u gustišu bilo i velikih stabala, njihovo sagorijevanje, odnosno visoka temperatura koja se pri tome oslobađala, dobrano je oštetila većinu stećaka, pa su neki uslijed visoke temperature i naglog izlaganja suncu, djelom popucali. To je samo još jedna opomena revnosnima ili neobaviještenima, da se stećke grobove naših predaka, pusti na miru.

   Drugi veći dio nekropole nalazi se u obližnjem pravoslavnom groblju. Opći je dojam na osnovu viđenog da je izdvojeni humak po veličini kamenih blokova i ukrasima na njima puno raskošniji. S obzirom na obujam i koncentraciju, stvara se utisak da su tu naknadno grupirani, što je teško zamislivo. Naime, po nekoliko tona teške kamene gromade, gotovo nezamislivo bilo je pomicati do novijih vremena. Imajući to na umu ostaje za prihvatiti činjenicu da su tu in situ. Koliko smo prebrojavanjem uspjeli utvrditi, riječ je o ukupno 72 kamena spavača, mada dopuštamo mogućnost da su neki vremenom zaplili posebice u pravoslavnom groblju, čemu su mogli doprinijeti i naknadni ukopi.

   Naravno, u stručnim krugovima bi nepoznatu nekropolu, najprije bi trebalo zaštititi, a zatim stručno obraditi. Ono što se na osnovu opisa stećaka može izdvojiti je podatak da je riječ o velikom nadgrobnom kamenu, čija je svrha prije svega zaštititi grob od zvijeri i provala, a zatim da prema njihovoj veličini posluže kao spomenici u počast pokojniku. Smatra se da ime stećak dolazi od njegove glavne namjene obilježavanja groba, pa se može reći da je to – kamen koji stoji, dakle stećak. Dio autora poput mr. Radoslava Dodiga, stećke je naziva bilizima, obilježjima, negdje mramorima, zlamenima, kamenima itd. Isti naziv – stećak, koristi se za sve srednjovjekovne nadgrobne spomenike bez obzira na njihov izgled, a stećaka ima različitih oblika, pa se djela na ploče, ploče s podnožjem, sanduke, sanduke s podnožjem, sarkofage, sarkofage s podnožjem, krstove… Nekropola Knjenak ima različite oblike stećaka, od kojih bi neke trebalo otkopati pa da se vidi u koju vrstu spadaju.

   Mada nije evidentirana u stručnim krugovima nekropola Kljenak, je najveća čapljinska nekropola. Nalazi se na rasjedu između kraških brda Zvijezdine istočno i Šibonice zapadno, na nekada obrađivanoj zaravni od nekoliko hektara, odakle se područje Čapljine spušta prema delti Neretve, odnosno Bijelom Viru jugoistočno od Metkovića.

Tekst i foto: D. Musa

Pretplati se na ovaj RSS feed
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!