banerRC212

Srijeda, 21 Travanj 2021

Iz mraka šiblja i kraškog raslinja - Izronila nekropola Udora uz bok Radimlji i Boljunima

   Stolac je dobio još jednu impozantnu nekropolu uz već poznate Radimlju i Boljune koje su uvrštene u UNESCO-vu listu prije nepunih pet godina. Udora se nalazi u istoimenom seocetu južno od Stoca tristotinjak metara od nove magistralne ceste Stolac – Neum. Udora nije nepoznata, podatke o njoj donosi Šefik Bešlagić u popisu nekropola na području Bosne i Hercegovine. Međutim, nekropola je bila zaboravljena i zanemarena većim dijelom obrasla u šiblje i sličnu krašku vegetaciju. Iz tame raslinja nekropolu su ovih dana oslobodili mlađi mještani tog dijela stolačke općine, akcijom koja još traje. Bez pretjerivanja može se reći da je riječ o impozantnoj nekropoli. Govoreći o nekropoli Ante Vujnović, stolački arheolog koji se priključio entuzijastima, kaže:

   „Nekropola je zaista impozantna po svojoj veličini kao i brojnosti stećaka. Mislimo da nije čišćena u zadnjih pedesetak godina, pa čak ni zadnjih sedamdesetak godina, jer u knjizi Šefika Bešlagića nalazi se broj od 78 stećaka na nekropoli. Mi smo do sada uspjeli otkriti 73 stećka. Za pretpostaviti je da su preostali ili utonuli u zemljište ili su zarasli u okolno šipražje, tako da se u narednom razdoblju nastavlja čišćenje. Planiramo u potpunosti očistiti područje oko nekropole. Nakon toga objelodanit ćemo vijest o tome i nekropolu ćemo staviti na uvid široj javnosti“, kaže arheolog Vujnović, te na upit kako bi javnosti približio otkriveni dio nekropole nastavlja:

   „Za pretpostaviti je da je ova nekropola posljednje počivalište Vlaha Burmaza, po kojem je ovo čitavo područje dobilo naziv Burmazi. To je bilo jedno od najpoznatijih plemena Donjih Vlaha na području donje Hercegovine koji su u svom životnom hodu, slično kao i naš narod do zadnjeg rata bili planištari, išli su u ljetnom razdoblju na planine Zelengoru, Treskavicu, Morine, Somine…, a u zimskom razdoblju su se vraćali na ova počivališta. U dubrovačkim spisima spominju se plemena Burmaza. Za pretpostaviti je da je uz stočarstvo to moglo biti i ratničko pleme, u što se ne bih upuštao bez istraživanja, ali jedno je sigurno - pleme je bilo iznimno bogato. Ovakva impozantnost stećaka, ukrašenost, njihova monumentalnost ukazuje da su pokojnici pokopani ispod stećaka bili imućniji pripadnici toga plemena. Na žalost nemamo sačuvano prebivalište toga plemena, nemamo njegov naseljeni stambeni dio. Jedino imamo sačuvanu nekropolu na kojoj se nalaze sanduci, sljemenjak, ploče…, bogato dekorirane s viticama, arkadama, s prikazima lova, plesa, tarča… Imamo jedan stećak iznimno ukrašen s natpisom u kojem se spominju imena Đurana Pukšića i Milutina Radovanića. Mislimo da ćemo u narednom razdoblju ovu nekropolu uspjeti valjano prezentirati s obzirom da bi novi magistralni put Stolac – Neum, možda, mogao doprinijeti njezinoj turističkoj valorizaciji, a time i samoga mjesta, te južnog zaleđa stolačke općine.

Dakle, Radimlja i Boljuni dobivaju dostojno društvo. Kada je u pitanju nekropola Udora, treba svakako istaknuti podatak da se obitelj Joze Papca na čijem zemljištu se nalazi, generacijama s poštivanjem odnosila prema „kamenim spavačima“. Mada su neki od stećaka očito smetali obavljanju poljskih radova, čuvali su ih i sačuvali, a kada se pojavila inicijativa za otkrivanje njihove raskoši, dopustili su to bez pogovora. U vremenima kada smo svjedoci i nonšalantnog vrednovanja kulturne baštine vrijedi to istaknuti.

Tekst i foto: Dušan Musa

 

  • Objavljeno u Kultura

Čuda prirode: Kamena kornjača iz Gajica!

   Da priroda gradi i razgrađuje, uvjerili smo se nadomak malenog sela Gajic u općini Ravno. Riječ je o neobičnoj stijeni koja s udaljenost od pedesetak metara podsjeća na kornjaču koja je na trenutak zastala kako bi oslušnula šum koji joj se učinio sumnjivima. Bila bi to ljudska mašta na prvi pogled, koja spontano reproducira viziju galapagoških kornjača.

   Naravno, diljem planete zemlje priroda obiluje neuobičajenim modelima stijena koji samo potvrđuju da je prošlost našeg planeta bila moćna u njihovom klesanju. Neslužbeno, konsultirali smo i struku, koja se strogo ograđuje od svakog senzacionalizma, međutim doznali smo da je šira okolina Ravnog kao i širi prostor Popova polja građen od stijena kradne starosti (Era – Mezozoik, Period – Kreda). Ovo bi bile samo okvirne informacije, dok bi za determinaciju trebalo napraviti palentološki pregled da bi se odredila statigrafska pripadnost kao i litološki opis…

   U pogledu apsolutne starosti nastanka stijene, može se napomenuti da je period krede završio prije 65,5 milijuna godina, trajao je od prije 146 miliona godina, a dijeli se na epohe Donje i Gornje krede…

Tekst i foto. D. Musa

Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend

X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!