banerRC212

Utorak, 29 Lipanj 2021

Najezda gubara na jugu Hercegovine: Kraške šume hrasta i graba se crne, u toku invazija leptira

   Ovogodišnja najezda gubara zahvatila je jug Hercegovine od Ivanice na domak Dubrovnika pa do Peć Mlina u općini Grude, odnosno vrela rijeke Tihaljine - Trebižata. Ističemo gubar je značajan šumski štetnik koji se javlja nakon listanja šuma i voćnjaka. U brdskim dijelovima Hercegovine gubar je u proteklom razdoblju izazvao pravi golobrst. Razmjeri golobrsta protežu se od Ivanice i Trebinjske šume, preko dijelova Čapljine pa do brdskih dijelova Ljubuškog i juga grudske općine. Gusjenice gubara obrstile su šume graba i svih vrsta hrasta, a stradalo je i ostalo kraško drveće od smrdelja do klena, s iznimkom jasena. Pošteđen ostao je tek zimzelen - zelenike, crnike i naravno smreke. Područja kraških šuma crne se kao da je što narod kaže - crna zima. Zanimljivo, od voćaka gusjenicama gubara najomiljenije su bile rijetke dunje, koje su prve nastradale, zatim su ogoljene jabuke, trešnje, dženerike, a nije ni pošteđeno ostalo voće s iznimkom smokve i naravno masline.

   Najezda gubara dobro je došla katastrofičarima, koji ne trepnuvši tvrde da se gusjenice bacaju iz aviona i slično. Međutim, riječ je o pojavi koja se javlja ciklično, od prilike svakih sedam do deset godina. Uz štete koje gusjenice gubara izazivaju na prirastu drvne mase, ukoliko invazija potraje više godina, posljedice su sušenje stabala i značajne štete u šumarstvu. Čak i prilikom blažih napada štete su osjetne jer gusjenice gubara i djelomičnim oštećenjima krošnje, slabe kondiciju stabala, koja postaju podložna drugim štetnicima i bolestima. Ovih dana primjetna je druga faza razvoja ovog štetnika, a to su leptiri.

   Manje upućenima je nestvarno da se neugledne gusjenice transformiraju u leptire, koji atakiraju na sve slobodne prostore čak na vrata i prozore, u potrazi za mjestom gdje bi mogli odložiti jaja. Transformaciji prethodi faza kukuljenja tijekom koje se gadljiva gusjenica pretvara u leptira. Ženke leptira gubareve gusjenice, snesu do 2.000 jaja koja najčešće odlažu na kori drveća, ali i na drugim mjestima koje smatraju prikladnim. Legla su svjetlo-žute boje.

   Valja reći da je jedan od načina za suzbijanje ove štetočine upravo struganje jaja s kore drveća. U Hercegovini se to radilo za najezda gubara šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a prikupljena jaja su plaćana. Uz mehaničko uklanjanje legla, gubar se suzbija i kemijski, tretiranjem iz aviona. Za takav tretman ove godine, bila su zrela brojna područja juga Hercegovine, međutim u zemlji koja ne može nabaviti ni vakcine za cijepljenje ljudi o nečem sličnom može se samo teoretizirati.

   Inače, naziv gubar dolazi od izgleda jajnog legla koje podsjeća na gubu.

Tekst i foto: D. Musa

Sport u službi turizma: Pri kraju rok prijavama za 16. pustolovnu utrku u Čapljini

   S približavanjem kraju roka za prijave za 16. pustolovnu utrku „Čapljina 2021.“, započinje odbrojavanje za ovaj sportsko-turistički spektakl koji će se održati u subotu 3. srpnja. Rok istječe u srijedu, 30. lipnja, u ponoć s tim da će se prijave i njihova validnost zaključiti u četvrtak, 1. srpnja. U želji da privuku i pripadnice ljepšeg spola organizatori, Turistička organizacija „Čapljinka“, su ove godine skratili triatlon stazu na „samo“ na 17,3 kilometra i povećali nagradni fond na 1.200 KM. Ranijih godina dužina staze redovito je prelazila 20 kilometara.

   Ovogodišnji triatlon će se sastojati od vožnje kanuima niz rijeku Trebižat, od kupališta „Matica“ u Trebižatu do kupališta „Jaz“ u Strugama u dužini od oko 7,1 kilometar. Bez obzira što većina sudionika poznaje Trebižat rijeke u pravilu, svake godine, ponudi po neko iznenađenje u vidu prevrtanja na brzacima, lutanja po rukavcima i slično. Nema sumnje da će nešto slično biti i ove godine. Nakon vožnje kanuima slijedi trčanje u dužini od 1,1 kilometar od kupališta „Jaz“ do rimske ville rustice Mogorjelo. Treća faza je vožnja biciklima kroz grad, pa magistralom M – 17 do mosta u Klepcima, a onda slijedi skretanje kraj 504 godine starog tzv. Klepačkog mosta, i ruta cestom do Karaotoka u Parku prirode „Hutovo blato“. Kotizacija za sudjelovanje je popularnih 15 KM po osobi, odnosno 30 KM po ekipi od dva člana. Okupljanje sudionika i pratećeg osoblja od Hitne službe čapljinskog Doma zdravlja, vatrogasaca koji će osiguravati utrku, do novinara najavljeno je u 15 sati u villi rustici Mogorjelo. Start ovogodišnje utrke najavljen je dakle, za subotu, u 17,30 sati. Za očekivati je da će najspremnijima do cilja biti potrebno oko dva sata, a ostali kada stignu.

   „Svrha ovoga natjecanja je povezivanje prirodnih ljepota i kulturno-povijesnih znamenitosti, koji su u funkciji prezentacije turističkih potencijala Čapljine. Promidžba i oživljavanje prirodnih i turističkih ljepota našega kraja, sportsko natjecateljskog duha, poticanje aktivnosti na otvorenom kao sredstva za pospješivanje održivog razvoja, promicanje zdravlja, sprječavanje bolesti, promicanje tolerancije, međusobnog razumijevanja i poštovanja“, naglasila je Elena Sesar, tajnica Turističke organizacije „Čapljinka“.

Tekst i foto: D. Musa

  • Objavljeno u Najave

U četvrtak u Mostaru predstavljanje knjige "Obavljanje trgovine u skladu sa zakonom"

 U četvrtak, 1-og srpnja, u Galeriji kraljice Katarine Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača održat će se predstavljanje knjige „Obavljanje trgovine u skladu sa zakonom”. Autori knjige su dugogodišnji Federalni tržišni inspektori Čapljinac Zlatko Glavinić i Tuzlak Elmir Ramić. Podsjećamo, promocija knjige održana je početkom godine u Tuzli. Riječ je o stručnoj knjizi koja se sastoji od 14 poglavlja u kojima se izlaže materija obavljanja trgovinske djelatnosti u Federaciji BiH prilagođena prvenstveno trgovcima i onima koji to žele postati.

   Predstavljanje knjige najavljeno je za 19 sati. Autori knjige pozivaju zainteresirane da im se priključe na predstavljaju ove zanimljive stručne knjige nastale na osnovu dugogodišnjeg radnog iskustva. (dmu)

  • Objavljeno u Najave

Održan završni koncert polaznika masterclassa ARDEA – violina

Završni koncert polaznika masterclassa ARDEA – violina, održan je u crkvi svetog Franje Asiškog u Čapljini. Koncert je održalo 15 mladih glazbenika polaznika violine u klasi profesora Gorana Končara i profesorice Irene Vučić.

Po završetku koncerta polaznicima violine uručene su diplome i prigodni pokloni.

Organizatori koncerta su Centar za obrazovanje i kulturu AKADEMIJA Čapljina i Glazbena škola Ljubuški, a sponzori Federalno ministarstvo kulture i športa i Grad Čapljina.

 

Nastupili su:

Nora Kuran: Johann Sebastian Bach: Menuet

 

Gabriela Marušić 

Wolfgang Amadeus Mozart: Valcer

 

Ana Dragobratović i Gabriela Marušić: 

Nepoznati autor: Majska pjesma

 

Ana Dragobratović

Thomas Haynes Bayly: Long, Long Ago

 

 

Lucija Musa

Heinrich Emst Kayser: Etida No.36

 

 

Noa Kordić

Antonio Vivaldi: Koncert za violinu u a molu, RV 365 Op.3 No.6

Allegro  

 

 

Klara Čuljak

Henryk Wieniawski: Kuyawiak

 

 

Luka Slišković

Antonio Vivaldi: Koncert za violinu u a molu, RV 365 Op.3 No.6

Presto

 

Marko Slišković

Joseph Haydn: Koncert za violinu u G duru

Allegro moderato

 

 

Mate Slišković

Pierre Rode: Caprice No.2 Op.22

Ana Jerkić

Ludwig Spohr: Koncert za violinu No.2 u d molu, Op.2

Allegro moderato

 

 

Martina Kordić

Johann Sebastian Bach: Partita za solo violinu No2., BWV 1004 u d molu

Gigue  

 

 

Maja Nakić

Max Bruch: Koncert za violinu No.1 u g molu

Allegro moderato

 

 

Nika Zubac

Felix Mendelssohn: Koncert za violinu u e molu Op.64

Allego molto appassionato

 

Ante Slišković

Henryk Wieniawski: Poloneza No. 1., u D duru Op.4

                                                                                                                                   

                                                                                                                                         Glasovirska pratnja: Gabrijela Glavinić, prof

                                                                                                                                                                                 Silvia Vukojević, prof

  • Objavljeno u Kultura
Pretplati se na ovaj RSS feed
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!