banerRC212

Petak, 07 Svi 2021

Prve trešnje iz Gabela Polja 6 KM, prve paprike 3,5 do 4,0 KM, a mahune 5 do 6 KM, mladi krumpir pod pritiskom starog "pao" na 1,0 do 1,5 KM za kilogram

    Sezonske novine u ponudi domaćeg voća i povrća na veletržnici u Tasovčićima se nastavljaju. Tek u petak 7-og svibnja, sa zakašnjenjem od desetak dana, stigle su prve trešnje i to iz Gabela Polja, cijenile su se 6 KM za kilogram. Dakle, trešnje su ovoga pute stigle s juga, a ne kako je bilo uobičajeno iz sjevernog dijela doline Neretve - Bune i Blagaja. Pojavile su se i prve ovogodišnje paprike koje se cijene od 3,5 do 4,0 KM za kilogram, a dopremaju ih proizvođači iz Višića, Čeljeva i Studenaca. Proizvođačima moramo odati priznanje na marljivosti, jer su biljke očito je, morali pažljivo njegovati, pa i grijati. Novina u ponudi što je također presedan za ovakvu godinu, su i prve mahune čija je cijena 5 do 6 KM za kilogram. Dalje od novina u ponudi je i grašak, tzv. biža, koja se cijenila od 2,5 do 3 KM. U prodaji su i prve brokule koje se cijene 2,5 KM za kilogram.

   U odnosnu na pretpraznični petak, 30. travnja, pojeftinile su uglavnom ovogodišnje kulture, pa su tako jeftiniji krastavci, nova cijena je 1,6 do 2,0 KM, zatim crveni luk koji se nudio za 1,8 do 2,0 KM, tikvice, ovotjedna cijena je 1,6 do 1,8 KM.

U popovskim selima: Bocali na čatrnjama - prava remek-djela u kamenu

  Za domicilno stanovništvo popovskih sela, kameni bocali na otvorima čatrnja posve su uobičajeni, jer nisu rijetkost, međutim za namjernike i slučajne prolaznike prava su remek djela u kamenu. Kad ih čovjek razgleda neizostavnim se nameće pitanje – koliko je vremena i truda trebalo da bi se isklesali!? Ima ih različitih, jedni zatvaraju samo otvor čatrnje, drugi prelaze otvor, a treći kao bocal kojeg smo snimili u Plitkom Dolu (Bjeljavama) su visoko oko 120 centimetara!

    Za isklesati takav bocal u kamenu nisu trebali samo umijeće, upornost i strpljenje, nego i duge zime. Jer to je posao koji je trajao mjesecima i to bar dvije, tri zime, kada jenjaju poljoprivredni radovi. Radilo se samo špicom (željezni klin zašiljenog vrha) i macom (vrsta kamenog čekića s obostrano ravnom površinom). Zbog delikatnosti posla nije se tu smjelo udarati većim čekićima, maljevima, već su u obzir dolazili samo mala špica i mala maca. Može se samo pretpostaviti koliko je puta majstor alat – špice, morao nositi kovačima na kaljenje kako bi mogao nastaviti taj pipav posao. Kad smo u selima u Popovu – Plitki Do (Bjeljeve), Gajic i Paraunići, otkrili te kamene unikate ostali smo ushićeni spoznajom o maru i umjeću popovskih majstora o kojima je monarh Joanikije Pamučina pisao:

   „U cijeloj Turskoj Popovci su najbolji kamenoresci i graditelji: oni podižu gradove, manastite, crkve i klešu najdivnije nadgrobne spomenike; zato su im i vlastite kuće bolje nego u drugim krajevima; one su podignute od dva ili tri sprata i lijepo složene od svijetlog kamena. Gumna su im izgrađena isto tako lijepo, i u samom ovom poslu zaslužuju pohvalu.“ (Jaonikije Pamučina „Život Ali-paše RIzvanbegovića Stočanina“ – Ljetopisi, Veselin Masleša, Sarajevo 1976. g. str 82.) Uz tvrdnju monaha Jaonikija da su Popovci bili najbolji majstori u golemom Osmanskom Carstvu, valja reći da ima indicija da su bili angažirani kako na gradnji Starog mosta u Mostaru, tako i Mustaj begovog – Starog, mosta u Klepcima kod Čapljine). U svakom slučaju bocali, popovske kuće i guvna oko njih ugodni su oku za vidjeti.

   Inače, sama riječ bocal (otvor na čatrnji, bunaru) je francuskog – bocal, talijanskog – boccale ili grčkog podrijetla – bokalion, a označava posudu s uskim grlićem. U svakom slučaju popovski i inače hercegovački bocali su pogoleme posude. Isto tako zanimljiv je i navod da je riječ čatrnja mađarskog podrijetla – csatorna: jama za skupljanje kišnice s krova ili posebne nakapne površine.

Tekst i foto: D. Musa

Pretplati se na ovaj RSS feed
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!