banerRC212

Petak, 21 Svi 2021

Maslinari iz Hercegovine ponovo se istakli na Noćnjaku: Gabeljaninu priznanje za ekstra djevičansko maslinovo ulje

   Maslinari iz Bosne i Hercegovine ponovo su se iskazali na najprestižnijoj regionalnoj maslinarskoj manifestaciji „Noćnjak” koju organizira Zadružni savez Dalmacije. Marko Krvavac iz Gabele, dobitnik je laskavog priznanja za srednje intenzivno ekstra djevičansko maslinovo ulje sljubljenih sorti. Priznanje dobiva na težini ako se zna da je dodijeljeno u konkurenciji od 198 maslinovih ulja proizvođača iz Hrvatske, Slovenije, Crne Gore i naravno Bosne i Hercegovine. Inače, u kategoriji otvorenih maslinovih ulja na 23. Noćnjaku šampion za kvalitetu je OPG Gojtan iz Brtonigle. Najbolje intenzivno maslinovo ulje proizveo je Valdi Matković iz Pogubice (Cerovlje), a proizvođač najboljeg srednje intenzivnog maslinovog ulja je već spomenuti Marko Krvavac.

   Zlatne medalje u kategoriji otvorenih maslinovih ulja iz Bosne i Hercegovine, dobili su: Murić d. o. o. Ljubuški, zatim Obiteljski podrum „Sušac”, vl. Jure Sušac, Ljubuški, Branislav Savić – GUG, Mostar, Slavko Ramljak, Čapljina i Kamilo Čuljak, Klobuk – Ljubuški. Srebreno priznanje za otvoreno maslinovo ulje dobio je Ivica Čamo OPG „Neuense” iz Neuma, dok je diplomu za kvalitetu otvorenog ekstra djevičanskog maslinova ulja ljubljenih sorti dobila tvrtka „Oliva” d. o. o. Čapljina. Govoreći o vrijednom priznanju Marko Krvavac, mladi maslinar iz Gabele je kazao: „U ovoj kategoriji bilo je preko 180 maslinovih ulja iz četiri zemlje. Dobili smo priznanje u vrlo jakoj konkurenciji, jedno priznanje je otišlo nama u BiH, a dva su otišla u Istru koja je priznata maslinarska regija. Priznanje doživljavam i kao promociju Hercegovine i njezinog maslinarstva”, kazao je ovaj mladi maslinar, te govoreći o maslinicima nastavlja:

   „Maslinici su u Gabeli, na južnim padinama, okrenuti su prema Metkoviću. Imamo raznih sorti od oblice i drugih hrvatskih sorti, a zastupljene su i talijanske sorte koje su poznate po rodnosti. Ovo nam je priznanje najveće, a do sada smo osvojili niz zlatnih medalja za kvalitetu. Imamo i monosortno ulje koje radimo samo od oblice, i tu smo osvojili zlatnu medalju u Mostaru”. Marko ističe da je njegov otac Dragan, zasadio prvi maslinik od 135 sadnica 2008. godine, vremenom se i on zainteresirao i uznapredovao do nagradama okićenog maslinara. Kad je maslinarstvo u pitanju, za dobar proizvod po njegovoj ocjeni presudna su dva uvjeta: „Rad i samo rad. Maslina neće optimalno roditi ako o njoj ne brinete. Isto tako potrebno je pratiti struku i usvajati nova znanja. Kad se to dvoje spoji uspje ne može izostati”.

   Valja reći da je mladi maslinar iz Gabele ne ulaže samo u kvalitetu nego i u ambalažu. Ulje pakira u boce jedinstvenog dizajna s ugraviranom etiketom u staklu, što pakovini daje poseban izgled prikladan za poklone. BiH nije imala dobitnike odličja u ostale dvije kategorije – pakovine gdje su bila 93 uzorka i proizvode od maslina gdje su na ocjenjivanje dostavljana ukupno 44 uzorka.

D. Musa

Nekropola Radimlja: Ogradom zaštićeno dvanaest "zaboravljenih" stećaka u Stocu

   Djelovali su kao manje vrijedni, kao neki višak, stećci na doskora neograđenom dijelu nekropole Radimlja sa sjeverne strane prometnice Čapljina, odnosno Mostar – Stolac. Kad bi ih čovjek spazio automatski bi pomislio na slogan jedne ovdašnje željezarije koji glasi: „Sve što nije ograđeno – nije vaše!” Na sreću poštovatelja kulturne baštine, više nije tako, preostali manji dio najpoznatije nekropole u BiH, dobio je zaštitnu ogradu. Govoreći o realizaciji tog projekta Maja Lopin ravnateljica Javne ustanove „Radimlja” Stolac, kaže:

   „Završili smo jedan za nas dugotrajan proces i ono što je bilo najbitnije zatvorili smo i mali dio nekropole Radimlja. Kada govorimo o povijesti nekropole Radimlja, često spomenimo da je krajem 19. stoljeća kada se pravila glavna prometnica prema gradu Stocu iz smjera Čapljine i Mostara, nekropola na žalost, podijelila na dva dijela. Od tada je nekropola razdvojena, jedan dio je ostao s druge strane prometnice. Ove godine zahvaljujući sredstvima koje smo dobili od Federalnog ministarstva kulture i sporta, uspjeli smo nakon velikog dijela nekropole ograditi i mali tako da sada nekropola Radimlja ima zaštitnu ogradu s čime smo spriječili dalju devastaciju stećaka”, kaže ravnateljica Lopin, te pojašnjava:

   „Na ovom malom dijelu nekropole imamo 12 stećaka, a s druge strane prometnice 121, dakle sveukupno nekropola Radimlja, na dvije strane prometnice, ima 133 stećka. Sada su zaista svi dobro ograđeni možemo uistinu raditi i na održavanju i na očuvanju na primjeren način”, kaže ravnateljica Lopin, te na upit je li bar u futurističkim planovima projekt izbavljenja stećaka koji su ugrađeni u prometnicu, nastavlja: „Ono što se dogodilo prije nešto više od stotinu godina uništilo je nekropolu u jednom značajnom dijelu. Mi imamo jedan utopijski plan, rekla bih jedan utopijski plan, odnosno jedan projekt, koji uključuje izmještanje sadašnje trase puta, u potpunosti izvan nekropole. Međutim, to su već veliki planovi i zahtjevana realizacija koju bi voljeli vidjeti u budućnosti. Kažem utopistički iz razloga što bi uistinu bilo idealno kada bi se mogla izmjestiti prometnica, no u ovom trenutku ono što imamo moramo čuvati, a ono što u budućnosti budemo mogli odraditi sigurno ćemo i učiniti”, kaže ravnateljica Lopin.

   Uglavnom, nakon što je i manji dio dobio ogradu, nekropola Radimlja ne samo novi sadržaj nego kompleksniji i kompletniji izgled, pa makar je razdvajala i prometnica.

Tekst i foto: D. Musa

  • Objavljeno u Kultura
Pretplati se na ovaj RSS feed
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!