banerRC212

Petak, 09 Travanj 2021

Raštika ostala na 4 do 6 KM, kuke "pale" na 5 - 7,5 KM za kilogram, a fileti pastrve 18 KM

  S prolaskom blagdana katoličkog Uskrsa smiruje se situacija na veletržnici u Tasovčićima. Na prilazu veletržnici jasno, nema opsjedanja ribara, pa ni prodavača presadnica. Ribarima je gužva prošla s Velikim petkom, dok su mušterije prodavača povrća razrijedile niske temperature. Kod voća bilježimo samo tri domaća artikla, prve ovogodišnje jagoda čija je cijena s osam skliznula na 7 KM, zatim jabuke - domaće se nude već po cijeni od 0,80 dok su uvozne do 1,6 KM, te jezgru oraha koja se trži od 15 do 17 KM za kilogram.

   Kod povrća registrirali smo nekoliko pojeftinjenja i samo jedno malo poskupljenje. Jeftiniju su karfiol 2,2 do 2,7 KM, zatim kelj 1,0 do 1,2 KM, te zelena salata čija je cijena pala na 0,80 do 1,10 KM. Jeftinije su i kuke, vezica težine dvjestotinjak grama, se nudila za 1,0 do 1,5 KM, što znači da je kilogram od 5,0 do 7,5 KM. Krumpiri se cijene uglavnom od 0,30 do 0,50 KM, dok su planinski ispred veletržnice 0,60 do 0,70 KM. Zimski kupus se trži po cijeni od oko 0,60 KM za kilogram, dok je mladi – domaći i albanski, oko 1,5 KM. Cijena uglavnom plasteničke raštike, se ujednačila na 4 do 6 KM, blitva je 0,7 do 1,0 KM, prasa od 1,5 debele pa do 3,0 KM tanke stabljike, dok je list peršina i celera bio od 4 do 5 KM. Domaći crveni luk izvrsne kvalitete, cijeni se od 0,6 do 0,8 KM, cikla je od 0,7 do 1,0 KM, dok je domaći grah 5 do 6 KM, dok se kanadski nudi već od 4 KM za kilogram. Domaći jari luk nudi se za 10 do 12 KM, dok se uvozni kineski i albanski tržio 5 do 6 KM za kilogram.

   Ispred veletržnice obilna ponuda presadnica povrća i cvijeća, pa ribe, sira, peradi i domaćih jaja, te stajskog gnojiva. Presadnice povrća cijenile su se od 0,10 KM kukuruz šećerac, zelena salata i peršin. Presadnice raštike su već od 0,15 pa do 0,20 KM, kupus i druge kupusnjače su od 0,20 do 0,25 KM, a paprike i rajčice su od 0,30 do 0,40, dok su jagode, krastavci i tikvice 0,50 KM. Presadnice cvijeća su od 0,30 do 3,0 KM komad, dok su različiti aranžmani skuplji.

   Riba se cijenila od 3 KM babuške, somići su bili 6, pastrva iz uzgoja 9, a fileti pastrve bili su 18 KM za kilogram. Šaran se tržio po standardnih 10 KM, a bilo je i jegulje po cijeni od 40 KM. Sir se cijenio od 4 KM mladi iz Podveležja, pa do 20 KM livanjski u kolutovima i suhi ovčji sa Zelengore. Suhi ovčji sir s Morina, se rasprodao početkom ožujka. Kajmak iz mijeha bio je 20, a iz kace 18 KM. Domaća jaja bila su od 0,20 do 0,35 KM, dok se perad nudila od 10 KM mlade koke, pa do 25 odrasli pijetlovi. Vreća stajskog gnojiva cijenila se od 4 do 5 KM zavisno od kupljene količine, kočići za povrće bili su 0,50 KM komad, a bilećki kamen za oblaganje je 25 KM za prostorni metar, odnosno kvadrat itd.

Tekst i foto: D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Pompeji juga Hercegovine II: Brstinova gradina na Šibonici

Na Zvijezdinu graničnu i najvišu točku između Čapljine i Neuma, čije se padine spuštaju prema udolini koja se pruža sve do Bijelog Vira kod Metkovića, nakon rasjeda nastavlja se upola niže brdo za koje rekoše da se zove Šibonica. Tako nam potvrdiše iz čapljinskog katastra, odnosno tako je još zapisano od Austro-Ugarske. Šibonicu dijele Čapljina i Metković. Riječ je dakle o istom brdu s tim što se metkovački dio zove Šibanica, a hercegovački je u starim knjigama zapisan kao Šibonica. Međutim to na stvari ništa ne mijenja, jer lakonski kazano jedno slovo više-manje ništa ne znači.

Metkovci su se postarali Šibonicu postaviti i na Wikipediju, pa tako iz opisa doznajemo da je „Šibonica brdo na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine na čijem se sjevero-zapadnim obroncima nalazi grad Metković“! Nije šala jer Šibonica u duljinu nije mala, od nenaseljenog Kljenka u Čapljini pa do Metkovića. Visina nije čemu, najviši vrh Šibonice je Gledavac visok 246,6 metara iznad razine mora. Međutim, Metkovcima moramo biti zavidni jer su oni šumu koja se sa Šibonice proteže na susjedni Predolac proglasili Park šumom Predolac - Šibonica, još 1968. godine! S čapljinskog područja se razaznaje da šumu čine po svemu sudeći alepski bor, čempres i crnika, koju s druge strasne „vlaškog endeka“ zovu i česvina, itd.

Naravno, nas interesira naša Šibonica. Na žalost kao i dobar dio kraških šuma na jugu Hercegovine i Šibonicu su s obje strane, poharali požari. Okljaštreni ostaci jasena i hrasta, upućuju da je tu bila pristojna kraška šuma, ali avaj kad se naš narod voli igrati žigicama, onda šumi nema spasa. Međutim, požari su pročistili put pa je relativno lako je stići do vrha koji i jest naš cilj. Navodno cijeli predio je privatni posjed, doznajemo od Ilije Tomića iz Dračeva, i zove se Brstinova jabuka, pa smo i gradinu nazvali Brstinova. Naš suputnik Vinko Herceg, neumorni istraživač gradina, gomila, pećina i svega što krije ostatke prošlosti, vrlo brzo otkriva ostatke keramike, a nakon uvida u položaj, izgled i dimenzije, referira:

Brstinova gradina pripada istom vremenskom razdoblju kao i Zvijezdina, to jest, bakreno-brončanom razdoblju. Od prilike vremenski bi se mogla datirati od 4.500 do 3.700 godina starosti. S obzirom na položaj gradina je imala kontrolu nad sjevernim dijelom Hutovog blata, zapadnim dijelom Neretve i brdskim masivima ka istoku i jugu“, ističe Herceg, a onda prelazi na suštinu:

Za razliku Zvijezdine, gradina Brstinova gradina je opasana bedemima u smjeru sjeveroistok . sjeverozapad, dok sa južne strane ima prirodni bedem od strmih stijena. Duga je oko 150, a široka oko 60 metara, a unutar gradinskog prostora moglo je biti oko pedesetak naseobina. Ulazi u Gradinu su s bočne i sjeverne strane…”, ističe Herceg, dodajući da je širina bedema od 2 do 2,5 metra.

Ova zajednica s onom susjednom na Zvijezdini vjerojatno nije bila u dobrim odnosima sudeći po bedemima sa zapadne strane…“, prosuđuje Herceg.

Naravno pristaša Priceove teorije o Troji u Gabeli, bi dodali kojih pola milenija starija od Troje, što će reći da ni teorija nije bez osnova.

D. Musa 

 

 

  • Objavljeno u Kultura

Procvat stanogradnje u Čapljini u duhu narodne: Svoja sobica svoja slobodica

  Punih petnaestak godina nakon rata Čapljina je u stanogradnji bila mrtvo more, napravljena je jedna i završena druga zgrada u Metkovačkoj ulici. Za to vrijeme trgovalo se starim stanovima čiji su kvadrati za grad veličine Čapljine, dostizali astronomske cijene. Bum stanogradnje započeo je prije desetak godina. Jedna za drugom počele su rasti zgrade da se građani s pravom pitaju – tko kupuje tolike stanove. S pitanjem tko gradi, uputili smo se u Gradsko poglavarstvo i Irenu Bakalar Bulum, pomoćnicu gradonačelnika za prostorno uređenje i graditeljstvo, zamoli za komentar na tu temu:

   „Jedno vrijeme u Čapljini je stanogradnja bila u zastoju. Međutim, u zadnjih desetak godina počelo se intenzivnije graditi na lokalitetu ADA-BAD. To je lokalitet gdje se s planskom gradnjom započeto osamdesetih godina, a onda smo imali period zatišja. Plan koji je urađen osamdesetih godina mijenjali smo i dopunjavali iz razloga što su se promijenili neki odnosi u prostoru, što su se promijenili društveno-politički odnosi, što su zahtjevi investitora bili drugačiji, zatim u periodu kada je rađen regulacijski plan ADA-BAD nije bilo automobila u broju koji imamo danas, tako da parking prostora skoro nismo ni imali”, kaže gospođa Bulum, te razlaže:

   „Na lokalitetu ADA-BAD prije nekih sedam, osam godina urađene su tri zgrade, a tamo krajem devedesetih izgrađeno je pet lamela. Sada na novom lokalitetu ADA-BAD imamo izgrađenih 145 stanova i negdje oko 3.410 kvadrata poslovnog prostora. Znači ukupno u nešto manje od desetak godina izgrađeno je ukupno 307 stanova i 5.410 kvadrata poslovnog prostora. Investitori kažu da prodaja ide solidno, znači interes postoji”, konstatira pomoćnica čapljinskog gradonačelnika gospođa Bakalar Bulum, te na opasku - odakle su kupci za tolike pretpostavljamo da tih 307 stanova nisu mogli kupiti samo Čapljinci?

   „Po našim neslužbenim saznanjima, ima dosta da tako kažem domaćih, ima nešto kupaca iz Hrvatske, pa Mostara i okolnih općina, ali preciznije podatke mogli bi dati investitori.

   -Gradi se i na lokalitetu Zgoni, gdje također, niču nove zgrade, koliko je tu stanova?

   -Na lokalitetu Zgoni, riječ je o gospodarskoj zoni, planom je predviđeno da se po parceli izgradi oko 500 kvadrata poslovnog prostora, dozvoljena je i izgradnja stambenog dijela s tim da stambeni dio ne može uvjetovati namjenu poslovnog dijela, znači to je prioritetno poslovna zona. Na tom lokalitetu imamo tri lamele sa 77 stanova i negdje oko 250 kvadrata poslovnog prostora.

Neslužbeno smo doznali da se cijena stambenog prostora kreće između 1.500 i 1.600 KM, poslovni prostori su skuplji oko 2.000 KM po četvornom metru, dok je cijena nedovršenih tzv. roh bau, oko 1.000 KM. Neslužbeno smo doznali da i dalje ima zahtjeva investitora za nastavak stanogradnje. Uz čapljinske investitore, stigao je i jedan zahtjev iz Konjica. Uz spomenuto valja izdvojiti da je intenzivirana gradnja obiteljskih kuća na Poligonu, riječ je o prostoru za obuku vozača vojske u bivšoj državi… Jest kriza, ali Čapljinci ostaju vjerni tradicionalnoj – svoja kućica (stan) svoja slobodica. Ovako intenzivna stanogradnja trebala bi zainteresirati i sociologe, jer očito u svemu ovome „zasluge” ima raslojavanja tradicionalnih obitelji, roditelji i odrasla djeca u zajedničkom kućanstvu, zatim prelazaka iz naselja u grad i slično.

 Tekst i foto: Dušan Musa

Pretplati se na ovaj RSS feed
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!