banerRC212

Ponedjeljak, 07 Veljača 2022

Turnir u Gabeli: Luda GOŠK-ova plavo-bijela noć uz Halida Bešlića i Zdravko Mamić

    Bila je to noć koja će se pamtiti. Noć koja je dala za pravo tvrdnji Nikice Pehara dopredsjednika GOŠK-a koji je na upit o planovima kluba pola u šali pola u zbilji ustvrdio – GOŠK-u je samo nebo granica. Doista nakon GOŠK-ove plavo-bijele noći konstatacija ima uporišta. Naime, teško bi se mogao naći klub ne samo u Bosni i Hercegovini nego i šire, koji bi na svoju zabavnu manifestaciju privukao toliko ljudi kao što je to GOŠK. Bila je to doslovce luda noć. Istina glavni akteri nisu baš naručivali tu pjesmu, ali jesu neke druge.

                                                                               Zapjevao i Mamić

Ponesen ozračjem koje je vladalo u Velikoj dvorani hotela „Prezident” na ulazu u Čapljinu, u dva navrata zapjevao je i Zdravko Mamić, naravno izišao je i na pozornicu, dok se dio posjetitelja trudio da taj čin snimanjem mobitelima ovjekovječi. Počelo je uvodnim akordima grupe Denirom iz Mostara, nastavilo se obraćanjem dr. Smiljana Vidića gradonačelnika Čapljine, nastupom Halida Bešlića, pa obraćanjem prof. dr. Nevenka Hercega. Čapljinski gradonačelnik je zahvalio brojnim posjetiteljima istaknuvši trud i rad GOŠK-og Organizacijskog odbora oko nastavka tradicije održavanja nogometnog turnira i sadržaja koji uz to idu. Uslijedio je prvi set nagradne igre, a onda je na pozornicu izišao Halid Bešlić, koji je dočekan ovacijama.

Bešlić je uzgred spomenuo da u vrijeme pandemije korona virusa izbjegava nastupe ustvrdivši da su ga ljudi iz GOŠK-a jednostavno natjerali na nastup.

„Pjevao sam na GOŠK-ovim manifestacijama dva puta, a onda prije neki dan u novinama pročitam da Halid Bešlić nastupa u Čapljini. Nisam imao kud nego doći”, polušaljivo je kazao Bešlić.

                                                                              Publika na nogama

Pratnja mu nije trebala, publika je spremno prihvatila tu ulogu. Do Halidovog izlaska na pozornicu sudionici GOŠK-ove plavo-bijele noći, držali su se stolova i stolica imajući u vidu složenu epidemiološku situaciju. Međutim, kada je zapjevao Halid, dvorana je ustala na noge i počela pratiti ritam, a hrabriji su zaplesali. Naboj u dvorani ponio je i GOŠK-og predsjednika Luju Ilića koji je također propjevao, a na koncu mikrofona se prihvatio i Zdravko Mamić. Srčano je otpjevao očito je njemu omiljeni hit Mitra Mirića ...”ne može nam niko ništa, jači smo od sudbine...”. Dok je Zdravko uz pratnju grupe Denirom, u zanosu pjevao, masa koja se našla u toj pjesmi dohvatila se mobitela snimajući i pjevajući. Zasigurno, nastup Halida Bešlća i Zdravka Mamića bio je najsnimaniji događaj proteklog vikenda u Bosni i Hercegovini! Bila je to zaista luda noć, svojevrsno opuštanje od nakupljenih pandemijskih frustracija. To se ne ponavlja.

                                                               Premijer Herceg pohvalio entuzijazam Gabeljana

Entuzijazam, mar i trud ljudi koji vode GOŠK pohvalio je i prof. dr. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije. Biranim riječima premijer Herceg govorio je o sportskom entuzijazmu Gabeljana kao i načinom na koji to izražavaju – nogometom i druženjem. Lujo Ilić predsjednik GOŠK-ove uprave premijeru Hercegu uručio je Predsjednik

Da bi sve bilo u tonu visokog naboja pobrinuli su se članovi uprave NK Neum. Naime, Daniel Leženić, član uprava je izišao s dobitnim listićem i naglasio da je „njihov stol” odlučio da nagrada predaju GOŠK-u. To je bio i doslovce šlag na toru zvanu GOŠK-ova plavo bijela noć, koja je okupila pristaše, podupiratelje i GOŠK-ove goste koliko smo uočili od Dubrovnika do Sarajeva.

 

D. Musa

  • Objavljeno u Sport

Memorijal Andrije Ankovića u Gabeli, prvi turnirski dan: Zrinjski „potopio“ Neretvu, GOŠK iznenadio Tuzla City

   U ime pokrovitelja Vlade hercegovačko-neretvanske županije Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, otvorio je 32. Međunarodni nogometni turnir „Memorijal Andrije Ankovića“ u Gabeli. Ministar Jović je u kraćem uvodnom obraćanju naglasio ustrajnost Gabeljana ne samo kada je turnir u pitanju nego uopće u radu kao primjer sportskog entuzijazma, gledateljima je poželio zanimljiv program, a sudionicima dopre igru i turnir bez ozljeda. Moramo primijetiti da je na fonu tih želja i protekao prvi turnirski dan. Ukupnom dojmu na startu doprinijele su i vremenske prilike, odnosno topao dan za veljaču topao dan, što će reći ni novinarima se ruke nisu smrzavale. Uz to iako je mraz travi dao žućkastu boju, teren je bio relativno dobar za igru.

   Prvo polufinale igrali su Zrinjski i hrvatski trećeligaš – Neretva iz Metkovića. Pobijedio je jesenski prvak BiH, a pogotke su postigli – Karlo Kamenar u 12-oj i Nemanja Bilbija u 64-oj minuti. Zrinjski je bolje otvorio utakmicu Kamenar je s distance natrčao na odbijenu loptu i postigao krasan pogodak. U drugoj polovici prvoga dijela druga priča, Neretva se oslobodila pritiska imala je i par dobrih prigoda za poravnanje, ali nije ih iskoristila. Nakon što je Sergej Jakirević, trener Mostaraca, u 59-oj minuti utakmice izvršio hokejašku izmjenu i umjesto postave na terenu osim vratara Solde, uveo novu Neretvani su stali. Drugi pogodak postigao je Bilbija, tukao je Tičinović, a odbijenu loptu prvi strijelac Zrinjskog pospremio u mrežu.

   U drugoj polufinalnoj utakmici iznenađenje, GOŠK je sigurnom igrom nadigrao Tuzla City, jesenskog doprvaka BiH. Favorizirani Tuzlaci su nešto bolje ušli u utakmicu, ali su bili kratkog daha. Gabeljani su nakon petnaestak minuta zavladali terenom kontrolirajući igru i diktirajući rezultat. Prvi pogodak postigao je pokretljivi Dženan Haračić nakon krasnog ubačaja Ramljaka s lijeve strane u 31-oj minuti. U 39. Minuti ponovo lijepa akcija po lijevoj strani, ubacio je Vego, a mrežu zatresao Josip Šantić. Kada je u drugom dijelu utakmice Ivan Bubalo, trener GOŠK-a malo po malo izmijenio cijelu postavu očekivalo se da će Tuzlaci napraviti nešto više. Međutim, utakmicu su odigrali ispod očekivanja, sve što su uradili bio je pogodak Elvisa Mehanovića u 82. Minuti. GOŠK je pobjedu ovjerio u 88. preko Nermina Hajdarevića.

D. Musa

 

  • Objavljeno u Sport

Unatoč kišovitoj jeseni: Ekstremno nizak vodostaj Hutovog blata

   Ostali smo zatečeni prizorom na pristaništu Karaotok u Parku prirode Hutovo blato. Na pristaništu nasukane barke, vodostaj kao usred sušnog ljeta. Sumornu sliku dočekala nas je na Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa, 2. veljače. To je iznenađenje ako se ima na umu da je prošla jesen, poglavito deseti i jedanaesti mjesec, bila kišovita. Josip Vekić voditelj službe zaštite JP Park prirode Hutovo blato, na temu vodostaja, kaže:

   „Možete vidjeti i rijeka Bregava skoro će stati. Šta je po srijedi bez temeljitog istraživanja, teško je reći. Možda ti Gornji horizonti oduzimanje vode, zatim podzemni vodonosci su vjerojatno prazni, treba se napuniti podzemlje, dugotrajna je zimska suša, siječanj je bio bez padalina, bura je, povuklo se i more, može se vidjeti na ušću Neretve da je velika oseka. Uslijed takvih vremenskih prilika, Neretva je niska nema dotoka vode. Iz Hutovog blata voda je doslovce otekla u Neretvu, a zatim u more. Izdašni izvori Hutova blata pomalo staju, e sad, možete zamisliti kakva će situacija biti tijekom ljeta“, zabrinuto će ing Vekić, te na upit jesu li na stanje u Hutovom blatu mogli utjecati tzv. Gornji horizonti, odnosno koliko je taj sustav u funkciji nastavlja:

   „Vjerojatno da, vode Dabarskog i Fatničkog polja već se ulijevaju u Bilećko jezero. Tunel što ide iz Nevesinja u Berkoviće, povući će vodu iz Nevesinjskog polja, to su problemi. Po kraškim poljima istočne Hercegovine nema vode, sve se kanalizira u Bilećko jezero, to je situacija koja ne obećava ništa dobro za dotoke vode u Hutovo blato. Dotoci vode su slabi, Neretva se smanjila, more polako ulazi. Sad su ove zimske i proljetne oseke, kad krenu ljetne plime i popodnevni maestral podigne Neretvu neizbježna je slana voda i u Hutovom blatu i na Neretvi. Sigurno je neizbježna. Nešto se mora po tom pitanju raditi. Hrvatska će koliko vidim, sebi napraviti branu, čujem da su ti projekti već pri završetku, odnosno početku radova. Hoćemo li mi po tom pitanju u našoj državi, išta raditi, tim pitanjima trebaju se pozabaviti nadležni“.

   -Ako tijek događaja bude takav u Hutovu blatu mogli bi se umjesto ptica močvarica nastaniti galebovi, a u vodi srdele?

   -Ne znam hoćemo li loviti srdelu, ali tijek stvari upućuje da vode neće biti, osim eventualno slane, što bi moglo dovesti do pojave slanih poplavnih livada. Moglo bi piti plamenaca, flamingosa, a ovo drugo stvarno ne znam. Neke druge ribe će kod nas doći, kao što i dolaze, vjerojatno i ptice, moglo bi se promijeniti sve. Međutim, ako smo mi poljoprivredno područje i zavisimo od poljoprivrede, stvarno ne znam kako ćemo proći što se tiče natapanja i zalijevanja. Ne znam što će nas snaći, tijek stvari za sada, nam ne ide na ruku.

   Dojam je da Hutovom blatu više ne pomažu ni kišne jeseni, a kamo li kiša dvije, kad je vodostaj u pitanju problemi su očito je složeniji.

   Iz Parka prirode Hutovo blato uz nizak vodostaj koji upućuje na sumorne prognoze, jedna lijepa vijest. Tijekom uobičajenog zimskog prebrojavanja registriran je rekordan broj ptica u zadnjih pet godina! Uz dojmove iz Hutovog blata ističemo i važnost močvarnih staništa. Naime, još prije dvadesetak godina ljudi su močvarna staništa smatrali nepotrebnim, prljavim, izvorima različitih bolesti. Takva stereotipija su dovela do uništavanja najbogatijih ekoloških sustava na planetu. Koliko su ona važna vidi se po činjenici da u močvarnim područjima koja danas čine samo šest posto Zemljine površine živi 40 posto svih biljnih i životinjskih vrsta! Nastojeći spriječiti dalju devastaciju 116 država svijeta među kojima je i Bosna i Hercegovina, potpisalo je tzv. Ramsarsku konvenciju kojom se obvezuju na očuvanje močvara na svom teritoriju.

Tekst i foto: D. Musa

Pretplati se na ovaj RSS feed
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!