banerRC212

Petak, 16 Travanj 2021

Na veletržnicu u Tasovčićima stigli prvi mladi krumpiri cijena 1,8 do 2,1 KM i krastavci po cijeni 1,8 do 2,2, jagode i dalje na cijeni 6 - 7 KM

    Unatoč temperaturama koje su čak i na čapljinskom području oko ništice, na Dubravama su već danima, odnosno jutrima od + 1 do – 3 Celzijeva stupnja, ponuda na veletržnici u Tasovčićima poprima proljetni izgled. Očito je, da su velike napore tijekom zime i u proteklom dijelu proljeća, uložili proizvođači u grijanje plastenika i njegovanje jagoda, krastavaca i mladih krumpira.

   Prvi domaći ovogodišnji krumpiri jasno iz plastenika, u petak 16-og travnja, cijenili su se od 1,8 do 2,1 KM. „Za sada su skromni ponuda, a i tražnja” uvjeravaju nas stalni prodavači Hilmo Krehić iz Radišića kod Ljubuškog i Grgo Matić iz Višića. U odnosu na prošlu godinu prvi krumpiri su na veletržnicu stigli koji dan kasnije, ali u odnosu na vremenske (ne)prilike ništa značajno. Još veće iznenađenje su prvi krastavci koje je dopremio proizvođač iz Gabela Polja, kod Čapljine, ponuda je također skromna, a cijena od 1,8 do 2,2 KM. Domaćih jagoda ima već od konca ožujka, startale su s cijenom od 8 KM, a trenutačno su 6 do 7 KM za kilogram.

   Od ostalih proizvoda koji se nude na veletržnici u Tasovčićima, vrijedi izdvojiti bijeli luk, mladi albanski je 5 do 7 KM, dok se jari „saransak” s Hrguda kod Stoca upleten u vijence, cijeni se čak 15 KM za kilogram! Cijena raštike je u padu s 3 do 6 KM, pala je na 2 do 4 KM za kilogram. Na cijeni je zelena salata 1,3 do 2,0 KM. Zimski krumpiri su od 0,3 do 0,7 KM, a kupus 0,5 do 0,6 KM, dok se mladi domaći i uvozni albanski kupus cijene od 1,0 do 1,5 KM.

   Uz raštiku i mladi kupus jeftiniji su špinat 1,2 do 1,6 KM, te peršin i celer čiji se list cijeni kao i korijen, od 3 do 4 KM. Uz porast cijene domaćeg bijelog luka skuplji su karfiol 2,3 do čak 3,0 KM, zatim kelja 1,0 do 1,7 KM, blitva 1 do 1,2 KM, te crveni luk čija cijena po prvi pita ove sezone dostiže marku za kilogram, cijeni se od 0,7 do 1,0 KM. Ostalo povrće zadržalo je cijene, uvozna srbijanska mrkva je 1,0 do 1,2 KM, mlada domaće je 1,5 do 1,7 KM, cikla je 0,7 do 1,0 KM prasa od 1,5 debele pa do 3,0 KM tanke stabljike, grah je od 4 KM kanadski pa do 6 KM šareni domaći. Cijena kuka je zadržala približnu razinu, ovotjedna je 1,2 do 1,5 KM, odnosno 6 do 9 KM za kilogram.

   Od domaćeg voća osim jagoda, prodavači voća iz Gradačca i Gračanice nude manje količine jabuka po cijeni od oko 1,0 KM, dok uvozne dostižu 1,6 KM. Jezgra oraha je 15 do 17 KM i to bi bilo sve od domaćeg voća. Od uvoznog ističemo da je limun od 1,6 do 1,7 KM, a naranče su od 1,5 do 2,0 KM. Podsjećamo, u barometru cijena navedene su istaknute cijene, a pošto se roba proda znaju samo proizvođači – prodavači i jasno kupci.

   Ispred veletržnice obilje svega i svačega. Pastrva iz uzgoja je standardnih 9 KM za kilogram, šaran je 10 KM, trilja i mol su po 12 KM, fileti pastrve su 18 KM, dok se somići cijene 6 KM kilogram. Domaća jaja se cijene od 0,20 do 0,35 KM. Mlade koke su bile 11 KM, a pijetlovi od 15 do 25 KM. Bilo je i kunića čija je cijena od 5 pa do 25 KM. Obol pazarnom petku na Veletržnici u ovom dijelu godine, daju prodavači presadnica povrća i cvijeća. Ponuda je odlična cijena standardna već pet godina. Presadnice peršina, zelene salate i kukuruza su po 0,10 KM, raštike ima već po 0,15 KM komad, dok su kupus i druge kupusnjače od 0,20 do 0,25 KM. Tikvice, krastavci i jagode cijene se pola marke, dok presadnica lubenica i bostana još nema u ponudi.

   Od bogate ponude na prilazu veletržnici izdvajamo presadnice cvijeća čija se cijena kreće od 0,30 do 3,0 KM. Cvijeća ima i u saksijama, a cijena varira zavisno od vrste. Kočići za povrće su 0,50 KM komad. Obilna je ponuda stajskog gnojiva uglavnom u vrećama koje se zavisno od kupljene količine cijene od 4 do 5 KM. Kao i obično među najzadovoljnijima su prodavači sira. Cijeneći po tražnji i prodaji ovce i krave se isplati čuvati. Cijene sira su se kretale od 4 KM mladi iz Podveležja, pa do 22 dvogodišnji livanjski u kolutovima. Miješani ovčji kravlji sir je 12 do 14 KM, kajmak iz kace je 18, iz mijeha 20 KM, dok je maslo 16 KM za kilogram. Na kraju ističemo da su prvi ovogodišnji čvarci 15 KM itd.

Tekst i foto: Dušan Musa 

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

 

 

Kad proljeće kasni: Bura, kiše i snjegovi produžili zimski odmor pčelama

   Uz pendemiju korona virusa koja ostavlja traga na plasmanu poljoprivrednih proizvoda, svoj danak uzimaju i za travanj neuobičajene vremenske (ne)prilike. Na čapljinskom području voćari se presabiru nakon šteta koje su nedavni mrazovi pričinili ranom voću, povrtlari uz povećane troškove za grijanje i zaštitu agrifolijama biljaka u plastenicima, se žale da će dozrijevanje kasniti što podrazumijeva žešću konkurenciju na tržištu, a time i niže cijene. Ni pčelarima nije lako, a što njih muči govori čapljinski pčelar Ivo Matić:

   „Sve je naopako, klimatske promjene opet rade svoj posao. Kad dođe proljeće umjesto normalnih temperatura nama se javljaju te anticiklone sa sjevera, iz Rusije, gdje je u hercegovini hladnije nego što je u Njemačkoj donedavno bilo. Sad kad je počela cvjetati tilovina – zanovjet, došao je led, već je pola odnijelo, a i od ovoga ostalog neće biti ništa. Ne najavljuju se normalne proljetne temperature sve do petog mjeseca, tako da smo i mi voćari i svi poljoprivrednici u istom košu, sve je to isto jer temperatura nam svima odlučuje jednako“, kaže gospodin Matić, te na opasku voze li se pčele na paše nastavlja:

   „Pčele su trebale ići na pašu, pčele su prejake, ne znamo što ćemo, vjerojatno se neće ni voziti na prvu pašu. Mislim d a je tilovina propala, kadulja slabije daje, možda će pomoći ove zadnje kiše. Vidjet ćemo, jedino se spremati na kadulju, a ljudi koji idu u Posavinu na bagrem, mogu se spremati. Ja se bavim pčelarstvom punih 39 godina, ovo ne pamtim, prije je svaka druga godina bila dobra, a sada nam se svezalo nekoliko loših godina“, zaključuje ovaj iskusni i poduzetni pčelar.

   Prema njegovim prognozama sve skupa pčelarima će donijeti probleme u vidu pojačanog rojenja pčela. Uglavnom, badem i drijen su cvjetali prije dva mjeseca, ali zbog bure od toga nije bilo koristi. Za pčele juga Hercegovine prestižna tilovina (Petteria ramentacea) listopadni grm, endem koji obitava na Balkanskom poluotoku, od koje je med posebice cijenjen završava sezonu cvjetanja. Sve skupa loš ulaz u sezonu od koje se poslije dvije loše „paše“, godine, puno očekuje.

Tekst i foto: D. Musa

Vedriji tonovi u Bjelavama i na Podavali: Nakon sušne jeseni za Čapljince izgledno plodnije nogometno proljeće

   Iako čapljinski nogometni prvoligaši Čapljina i GOŠK, još nisu pobjegli iz opasne zone, nakon šest kola nastavka prvenstva situacija je vedrija nego za njih tijekom tmurne zimske stanke. Podsjećamo, Čapljina je zimovala na petnaestom mjestu sa samo 10 bodova, dok je GOŠK bio četrnaesti s 14 bodova. Da su čapljinski klubovi ozbiljno shvatili mizerni jesenski učinak, da se zaključiti i po igrama i po rezultatima u nastavku sezone. Što više nakon što je slavio u Bjelavama, GOŠK je veliku uslugu napravio Čapljini pobjedom u Konjicu protiv Igmana, izravnog konkurenta u borbi za opstanak. Ta pobjeda Čapljini je osigurala mogućnost da preskoči Konjičane na ljestvici i time napravi ono što je realno očekivati, a to je bar četrnaesta pozicija na kraju sezone. Zavisno od raspleta u Premijer ligi BiH, to bi moglo biti i dovoljno za opstanak.

   Čapljina je dakle, u 15 kola prošle jeseni osvojila 10 bodova, a u šest kola nastavka isto toliko?! Upravo ta činjenica u Bjelave je unijela optimizam. Taj optimizam pojačala je završnica utakmice Čapljina Vis Sim – Bau u kojoj je Čapljina u 89-oj minuti gubila 1:2, a onda za šest minuta pogocima Sedina Ljuce preokrenula na 3:2! Bila je to utakmica u stilu britanske „premijere”, odluka o pobjedniku pala je u nadoknadi vremena, kakve se rijetko viđaju na nogometnim terenima u Bosni i Hercegovini. Dakle, za samo šest minuta, Čapljina je iz „pakla” zahvaljujući Ljuci koji je dobio „šut kartu” u momčadi iz Kosove, inače junioru Želje, stigla do „raja”. Teško je opisati taj preokret, snuždena lica obješene glave na licima članova uprave i tehničkog osoblja domaće ekipe, a onda trans. Kako je utakmica tekla dobro je da nije bilo zahtjeva za liječničkom pomoći. Valja reći da je Čapljina povela prekrasnim pogotkom Uroša Mirkovića u 19-oj minuti, a onda je Marcel Mace u 48-oj zapucao penal, gosti su poravnali, pa u 81-oj minuti preko Mahmutovića preokrenuli, tada na scenu stupa spomenuti Ljuca. Upravo zbog načina na koji su došli do novih bodova Čapljini je ova pobjeda važnija od tri osvojena boda, jer je pogonu iz Bjelava dala poticaj za narednih devet kola.

   GOŠK je konačno u gostima postigao dva gola, glasila bi prva vijest s Podavale. Do utakmice Igman – GOŠK 0:2, Gabeljani su samo na jednoj domaćoj utakmici, u ovoj sezoni, jesenas doma protiv Orašja, postigli dva pogotka bilo je 2:1. Poput Čapljine i GOŠK bilježi daleko plodnije proljeće nego jesen. Trojanci su jesenas od priče o borbi za Premijer ligu, osvojili samo 14 bodova, u šest utakmica nastavka učinak su skoro duplirali, s novih 12 bodova. Gabeljani su trenutačno 12-ti s 26 bodova. Što se tiče plasmana nisu puno napredovali, dva mjesta, međutim bodovno su uhvatili korak s klubovima iz sredine ljestvice. Tri boda im primjerice, nedostaju za dostizanje devetog mjesta. Valja posebice istaknuti podatak da GOŠK u nastavku prvenstva nije izgubio niti jednu utakmicu, tri utakmice je dobio, dvije u gostima, a isto toliko – tri, igrao neriješeno.

   Prema tome, u proteklih šest kola oba čapljinska nogometna prvoligaša su stvorila osnovu za ostvarenje cilja, a on je s obzirom na jesenošnje plasmane bio opstanak u Prvoj ligi Federacije BiH. Pred njima je devet kola u kojima s obzirom na trenutačnu formu, mogu napraviti dalji pomak. U svakom slučaju unatoč promjenjivo oblačnom vremenu, u dolini Neretve je nogometno nebo trenutačno vedro!

D. Musa

  • Objavljeno u Sport
Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend

X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!