banerRC212

Na veletržnici u Tasovčićima: Rastu cijene kupusa, paprika i paradajza, krumpiri se drže na 0,7 do 1,2 KM, raštika skočila na 3,5 do 4,0 KIM, prvi šipci 2,5 do 3,0 KM

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Aktualnosti
Istaknuto Na veletržnici u Tasovčićima: Rastu cijene kupusa, paprika i paradajza, krumpiri se drže na 0,7 do 1,2 KM, raštika skočila na 3,5 do 4,0 KIM, prvi šipci 2,5 do 3,0 KM

 Na veletržnici u Tasovčićima tjedan od 3-eg do 10-og rujna protekao je u znaku stabilizacije cijena artikala iz redovite potrošačke košara Radiopostaje Čapljina. Međutim, to ne znači da su se cijene najvažnijih povrtlarskih kultura mijenjale, što više nešto skuplji su kupus, rajčice i paprike, dok je cijena krumpira ostala na približnoj razini. Kupus se cijeni od 0,9 do 1,0 KM, rajčice su od 1,0 do 1,6 KM, što znači da su dvadesetak feninga po kilogramu skuplje nego u petak 3-eg rujna. Isto vrijedi i za paprike koje su od 1,0 do 1,7 KM za kilogram domaće sjeme, dok su plodovi hibridnog sjemena 1,3 do 1,5 KM za kilogram. Krumpiri su zadržali cijenu, a ona se kreće od 0,7 banjalučki pa do 1,0 KM južnohercegovački, planinski ispred veletržnice su 1,2 KM. Dakle, najvažnije, odnosno u Bosni i Hercegovini najzastupljenije povrtlarske kulture imaju cijenu koja je iznad uobičajen za ovo doba godine.

   Od povrtlarskih kultura znatno skuplja u odnosu na 3-eg rujna, je raštika koja se 10-og rujna cijenila 3,5 do 4,0 KM. Skuplji su zatim redom – kelj 1,2 do 1,4 KM, patlidžani 0,7 do 1,0 KM, krastavci 1,0 do 1,6 KM mladi, tikvice 1,0 do 1,5 KM, te mrkva 1,2 do 2,0 KM. Jeftiniji su redom – karfiol 2,0 do 2,3 KM, blitva 1,3 do 1,5 KM, peršin i celer čija je nova cijena 3 do 4 KM, te cikla 0,7 do 1,0 KM.

   Stabilne, odnosno nepromijenjene, uz krumpire ostale su cijene zelene salate 2,5 do 3,0 KM, špinat 2,5 KM, prasa koja stiže iz okolice Fojnice 3 KIM crveni luk 1,2 do 1,4 KM, paprike roge 0,8 do 1,5 KM, mahune 3 do 4 KM, te bijeli luk kod kojeg se povećao raspon cijena, a nudi se od 4 refuza, pa do 8 KM vijenci.

   I kod voća više je manjih poskupljenja u donosu na pojeftinjenja. Nešto skuplje su nektarine 2,0 do 3,5 KM, bostan 1,0 do 1,3 KM i stolno grožđe 1,0 do 1,8 KM, dok su jeftinije samo breskve čija se cijena kreće od 1,8 do 2,5 KM. U prosjeku cijene jabuka 0,8 do 1,5 KM, krušaka 1,2 do 1,9 KM, svježih smokava 2 do 3 KM i suhih smokava 5 do 6 KM ostale su nepromijenjene, kao i cijene šljiva 1,0 do 1,4 KM, zatim lubenica 0,4 do 0,5 KM, te vinskog grožđa sorte žilavka 1,5 KM za kilogram. Novina u ponudi su prvi slatki šipci koji se cijene 2,5 do 3,0 KM. Sve navedene cijene su na veliko.

   Ispred veletržnice pojačava se ponuda raznih vrsta roba. Uz drva koja se cijene od 85 KM oblovina za prostorni metar pa do 100 KM cijepana, povećava se ponuda stajskog gnojiva, vreće se cijeni 4 do 5 KM. Presadnice povrća nude se na jednom štandu, a cijene se 0,10 KM zelena salata i peršin, 0,20 KM je raštika, a 0,25 su različite vrste kupusa. Riba se nudila na za ljeto uobičajena četiri štanda, cijene postojane – glave šarana su bile 2 do 3 KM komad, somići i smrznuta srdela po 6 KM, pastrva iz uzgoja 9, a šaran 11 KM, fileti pastrva bili su 18 KM za kilogram. Cijena domaćih jaja kretala se od 0,23 do 0,30 KM,mlade koke nosilje bile su 13, a pijetlovi i golubovi pismonoše po 15 KM komad. Standardna bila je i ponuda sira koji se nudio na četiri štanda, cijena se kretala od 4 KM mladi, pa do 20 KM suhi ovčji s Morina i Zelengore, te livanjski u kolutovima. Maslo je bilo 14 do 16, a kajmak iz kace 18 KM za kilogram. Divlje kruške s područja Nevesinja bile su 2,0 KM, šipurak 2,5 KM za kilogram itd.

Tekst i foto: D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Poslijednja izmjena danaSubota, 11 Rujan 2021 07:04
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!