banerRC212

Srijeda, 25 Ožujak 2020

Zapovjednik Kriznog stožera Čapljina obišao institucije koje su na izravnoj usluzi građanima

U ovom jeku pandemije koronavirusa koji je eskalirao u cijelome svijetu Zapovjednik Kriznog stožera Civilne zaštite grada Čapljine i gradonačelnik Dr. Smiljan Vidić obišao je institucije koje su izravno uključene u mnoge radnje koje Stožer nalaže. Gradonačelnik Vidić obišao je Crveni križ Čapljina, Dom zdravlja Čapljina i prostorije Civilne zaštite i
vatrogastvo grada Čapljine. U razgovoru s volonterima i djelatnicima još su jednom prezentirane sve mjere kojih se trebamo pridržavati, a upravo su naši volonteri i djelatnici pomenutih institucija izravno povezani s građanima i služe na usluzi građana. Gradonačelnik Vidić se na licu mjesta uvjerio u funkcioniranje sustava i pridržavana naredbi Kriznog
stožera.

Epidemiološka situacija u gradu Čapljini je, na sreću svih nas zadovoljavajuća i nema potvrđenih slučajeva oboljelih od korona virusa. Stožer civilne zaštite grada Čapljine je poduzeo mnoge mjere u sprječavanju širenja virusa, a sve u cilju zaštite svojih sugrađana te još jednom poziva sve građane da se pridržavaju mjera i zapovjedi.

 

Odlažu se aktivnosti oko upisa prvašića

   Važna obavijest za roditelje budućih prvašića iz Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa Hercegovačko-neretvanske županije:

   Sukladno zapovijedima i preporukama nadležnih organa, vezanih za korona virus COVID – 19, upis učenika u prvi razred osnovne škole u školskoj 2020/2021. godini, odgađa se dok se za to ne steknu uvjeti.

ZAPOVIJEDI STOŽERA CIVILNE ZAŠTITE HNŽ 25-03-2020

 

Županijski stožer civilne zaštite Hercegovačko-neretvanske županije donio je nove zapovijedi:

  • Zapovijeda se obustava posjeta i izlazaka svih migranata u svim izbjegličko-prihvatnim centrima, privremenim prihvatnim centrima i azilantskom centru, na području Hercegovačko-neretvanske županije.
  • Zabranjuje se rad privatnih stomatoloških ordinacija i privatnih zubotehničkih laboratorija na području Hercegovačko-neretvanske županije.
  • Zapovijeda se domovima zdravlja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji da organiziraju pružanje žurnih stomatoloških usluga građana.
  • Zapovijeda se općinskim/gradskim stožerima civilne zaštite da odmah ustroje mobilne timove matičnih ureda u svakoj općini/gradu u HNŽ-u i odmah javno objave njihove kontakte kako bi, po pozivima osoba starijih od 65 godina života kojima je onemogućeno kretanje, išli na kućne adrese i izdavali potrebne punomoći. Zapovijed se izdaje u svrhu omogućavanja starijim osobama da mogu opunomoćiti mlađe članove obitelji za rješavanje svakodnevnih životnih potreba (podizanje novca s banke, podizanje mirovine, preuzimanje poštanskih paketa...).

 

Zanimljivosti: Kupreška mrkva od 300 grama, oborila bi i Zekoslavu Mrkvu

Mrkva1 Tri mrkve skoro kilogram   Da je domaće ipak domaće, potvrđuje primjer orijaške mrkve koja po slobodnoj procjeni teži bar 300 grama. Mrkve impozantne veličine nudio je jedan od prodavača na prilazu veletržnici u Tasovčićima, kraj Čapljine, koji njihovom osebujnom izgledu nije pridavao posebnu pažnju, što će reći – navikao čovjek. Kako reče prodavač mrkva je s Kupresa.

   U opisu raritetne mrkve naglasi samo da je uzgojena ekološki sto posto, što se jasno vidi i po ostacima mješavine zemlje i stajskog gnoja na pokožici. Naravno, tako uzgojena mrkva ima i višu cijenu, kupreška se cijenila 2,5 KM, a planinska nevesinjska sitbija bila je 2,0 KM! Oprana i uredno složena u plastične vrećice, uglavnom srbijanska mrkva, istodobno je koštala od 0,80 do 1,0 KM, jasno na veliko.

  To je jedna strana medalje na drugoj je podatak da je uvoz mrkve građane BiH u prošloj godini, koštao 3,07 milijuna maraka. Uvezeno je 7.928 tona, od čega 7.528 tona iz Srbije. Sa znatno manjim količinama slijede Nizozemska, Italija, Turska i Poljska. Naravno na spisku zemalja iz kojih smo uvozili je i Njemačka 1,8 tona. Među jedanaest zemalja iz kojih je BiH kupovala mrkvu su vjerovali ili ne, Kostarika 99,3 kilograma, te Velika Britanija 20 kilograma. Onome tko se sjetio uvoziti mrkvu iz Kostarike svaka čast, a eto i podanici Njezinog Veličanstva imali su nešto viška pa su nam „doturili“ dvadesetak kilograma.

   Za razliku od naših uvoznika koji kad je kupovina u pitanju imaju bujnu maštu, kod izvoza baš i nije tako. Uglavnom, u 2019. godini BiH je izvezla 129,6 tona za što je inkasirano 57.650,45, što će reći da je prosječna cijena izvezene mrkve bila oko četrdesetak feniga, a uvezene tridesetak feniga. Mrkvu smo prodavali u samo dvije zemlje Sloveniju – 115,6 tona i Njemačku 1,4 tona. Uglavnom, uvezli smo sedamdesetak puta više mrkve nego što smo izvezli, iako očito je po primjercima s Kupresa, imamo bezmalo toliko puta veću i sočniju mrkvu.

Tekst i foto: D. Musa

Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend