banerRC212

Sadržaj izdvojen po datumu: Petak, 30 Kolovoz 2019

Na veletržnici u Tasovčićima kasnoljetna letargija, koju mogu razdrmati samo samo prve mandarine, drenjine 2 KM

   Veletržnicu u Tasovčićima zahvatilo je kasnoljetno mrtvilo koje je kako ističu stalni prodavači posljedica više čimbenika, od godišnjih odmora, preko dozrijevanja povrća na otvorenom, te voća u svim krajevima BiH, pa i regija, do početka školske godine. S obzirom da u ovo vrijeme roditelji kućne proračune troše na opremanje đaka, smanjuje se i potražnja. Uglavnom, tumače da će kako kažu odčepiti tek s pojavom mandarina, čija će berba krenuti s prvim danima rujna. Od prošlog barometra cijene su narodski kazano „u pet deka”, pomicanja su minimalna, ali ih zbog kontinuiteta vrijedi navesti. Manji skok cijene patlidžana 0,60 do 1,0 KM, upućuje da se polako počinje spremati i zimnica, a nešto skuplje još su i mahune, koje se nude za 2 do 3 KM. Registrirali smo i četiri manja pojeftinjenja – blitve, čija je nova cijena 1,2 do 1,3 KM, zatim karfiola koji se cijeni 2 KM, paprika roga koje su sada 1 do 1,5 marku, te graha u zrnu tzv. aligraha koji je 6 do 7 KM.

   Cijene ostalih povrtlarskih kultura ostale su nepromijenjene, krumpiri su 0,40 do 0,70 KM, kupus 0,40 do 0,60 KM, paprike 0,50 do 1,0 KM, rajčice 0,8 do 1,0 KM, kelj, tikvice i cikla 0,70 do 1,0 KM, mrkva koja stiže uglavnom iz Srbije, te crveni luk su 0,80 do 1,2 KM za kilogram. Početne cijene ostalog povrća su iznad marku za kilogram, raštika je i dalje 1,5 do 2 KM, zelena salata od 1,5 do 2,2 KM, list peršina i celera od 2 do 3 KM, rijetka brokula oko 2,5 KM, prasa koja stiže isključivo iz okolice Fojnice i Visokog 2,5 do 3 KM, te bijeli luk koji je od 2 refuza, pa do 6 KM u vijencima.

   Kod voća slična situacija, za nijansu skuplje su breskve 0,7 do 1,5 KM i to zahvaljujući ponudi iz Bosne i Srbije, te bostan koji se koncem kolovoza cijeni od 0,5 do 1,0 KM, a jeftinije svježe smokve 1,5 do 2 KM. Ostalo voće zadržalo je cijene, pa su tako jabuke od 0,8 do 1,2 KM, kruške izvrsne kvalitete, kod prodavača iz Bosne, 1 do 1,5 KM, nektarine čija je cijena također 0,8 do 1,2 KM, šljive koje su 0,8 do 1,2 KM, stolno grožđe 1 do 1,5 KM koliko se cijeni kardinal. Lubenica kolovoz završava s cijenom od 0,30 do 0,50 KM, a suhe smokve 5 KM za kilogram. Novina u ponudi su drenjine za pekmez i sok, čija je cijena 2 KM, kupine su 5, maline 6, aronija 6 do 7, a borovnice od 8 plantažne pa do 10 KM planinske. Sve navedene cijene su na veliko.

   Ispred veletržnice također letargija, u ove vrele dane najbogatija je ponuda drva koja su 80 do 85 KM prostorni metar oblovine, dok su cijepana od 90 do 100 KM. Domaća jaja su se cijenila 0,20 do 0,30 KM komad, mlade koke i pijetlovi bili su 10 do 15 KM, a odrasli pilići 5 KM komad. Riba se nudila na samo četiri štanda, riječna – babuške i peškelji, bila je 2 do 3 KM, pastrva iz uzgoja cijenila se 9, a šaran 11 KM za kilogram. Mliječni proizvodi uglavnom sir nudili su se na tri štanda, a cijena se kretala 5 do 6 KM mladi sir, pa do 20 KM suhi ovčji sir sa Zelengore. Suhi ovčji sir s Morina bio je 18, kajmak 16, maslo 14 KM itd. Presadnice se prodaju na dva štanda, a proizvođači nam rekoše da željno čekaju kišu i osvježenje kako bi im roba mogla krenuti. Uglavnom, zelena salata i peršin, te prasa nude se po 0,10 KM, raštika je 0,15 do 0,20 KM, a različite vrste kupusa oko 0,25 KM za komad itd.

D. Musa 

   Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Uspjeh proizvođača presadnica povrća iz Gabele: Tvrtka „Adria Histhil“ povezala dvije sezone

   Kad su prije deset godina na polju kraj Gabele otvoreni pogoni – 3,5 hektara plastenika, tvrtke Adria Hishtil, mnogima je priča o proizvodnji presadnica tijekom cijele godine, zapošljavanju stotinu, pa i više radnika, zvučala utopijski. Deset godina poslije u tvrtki nastaloj izraelsko-talijansko-slovensko-bosanskohercegovačkim kapitalom, utopija postaje stvarnost. Govoreći o netom završenoj i novoj sezoni koja upravo počinje, agronom Ivica Borovac, voditelj prodaje, kaže:

   „Ova sezona produžila se neočekivano, zadnjim iskorukama kupusnjača, mogu reći sve do 1. rujna, inače bi se okončala koncem lipnja. Bila je dosta plodonosna, dosta turbulentna, ali na pozitivan način, tako da mi završavajući da kažem staru, već otvaramo stranicu nove sezone. Naime za tjedan, dva dana završavamo, neke tehničke preinake na plastenicima i već u rujnu krećemo u pregovore za novu sezonu. Nama je start, hidroponska sezona, proizvodnja paprike, rajčice poglavito i krastavca u zatvorenim staklenicima i plastenicima s grijanjem, kod naših stalnih kupaca – Hrvatska, Mađarska… Mi smo već jednom nogom u novoj sezoni, proizvodnja presadnica – sijanjem, kreće početkom listopada“, kaže ing. Borovac, pa dodaje:

   „Domaći proizvođači što mi je jako drago, napokon mogu reći da je ovo sezona koju su nekako priželjkivali sve ove godine, ja želim da im se još produži dok mi radimo na tom zimskom programu, neka oni još ubiru ljetne prinose i skupljaju novce za iduću sezonu. Drago mi je što su konačno naši, domaći, proizvođači dočekali uspješnu sezonu.“

   -Što vam je, odnosno tko vam je produžilo sezonu, ljeto je bilo bez odmora?

   „Sezonu je produžila napokon dobra cijena, dobra tržnica da se tako izrazim. Naime, domaći proizvođači koji su uvijek bili frustrirani u sred ljeta lošom cijenom rajčice, lubenicom ostavljanom po poljima, neobranim krastavcem, bostanom… Paprika je imala neku konstantu, međutim čim su drugi proizvodi loši, ni ona nije isplivavala iznad njih. Ova godina je donijela dobru cijenu rajčice, bostan je imao dobru cijenu u početku, krastavac je konstantno dobar, tikvica prije toga, ali je nekako lubenica kao kilažno najvolumnija roba, prošla mogu reći izuzetno. Većina naših kupaca i radi lubenicu, iako je prinos bio nešto niži zbog turbulentnog četvrtog i petog mjeseca, poglavito zbog puno kiša, opet su imali dobru cijenu koja je kompenzirala taj mali podbačaj u prinosu od 10 do 15 posto, cijena je bila osjetno veća, što im je donijelo dobit. Ti kupci su slijedili trend cijena, odnosno tih pozitivnih pomaka, pa tako oni koji ranije nisu sadili kupusnjače ili ljetnu sadnju rajčice, roge paprike, ove godine su dali puno veći akcent na to, čak su sadili kasne bostane u plastenike, krastavce kornišone i razne druge kombinacije, računajući da mogu iz dobre sezone, još izvući neku zaradu. Kako na lokalnoj razini slično je bilo u Hrvatskoj, Mađarskoj…, a nama je to donijelo dodatni posao.“

   Tajni u agraru nema, ovakav tijek sezone omogućila je smanjena proizvodnja u Albaniji i Grčkoj zbog problema koje su tamošnjim proizvođačima proljetos, nanijele obilne kiše. Smanjena ponuda robe iz tih zemalja u kojima sezona počinje mjesec dana prije, zbog čega i ruše cijenu prvih domaćih povrtlarskih kultura, ovdašnjim proizvođačima donijela je korist, pa tako i za Adria Histhil dodatni posao.

   Inače, uz ugovaranje proizvodnje za novu sezonu u najvećem proizvođaču presadnica u BiH tijekom rujna, vodit će razgovore i o angažmanu radne snage. Sudeći po impulsima tržišta na određeno vrijeme sedam do osam mjeseci Adria Histhilu, trebat će 60 do 80 radnika.

D. Musa

Kronologija neumskog boćanja ili put do naslova prvaka BiH dug 33 godine

   Opći je sud znalaca da su boćari Neuma zasluženo osvojili naslov prvaka BiH. To je prvi naslov prvaka za općinu koja za bosanskohercegovačke prilike ima dugu tradiciju boćanja. Naime, val širenja ovoga sporta koji je istočnu stranu Jadrana zahvatio nakon mediteranskih igara u Splitu 1979. godine, Neum je zapljusnuo 1986. godine kada se osniva BK Jadran – Neum. Naravno, boćanje je na tom djeliću jadranske obale bilo prisutno i ranije, a igralo se kako je u prigodnom govoru na proslavi naslova prvaka kazao Zdenko Mimica, predsjednik kluba, „uz gostionice, hotele, središta naselja…“ Uglavnom, boćanje je starije od Jadrana, ali su osnivanjem kluba počeli organizirani nastupi.

   Iz kronologije kluba vrijedi izdvojiti podatak da je Jadran bio jedan od klubova koji su početkom 1987. godine, sudjelovali u formiranju Boćarskog saveza Mostara. Uz Jadran i jedanaest mostarskih klubova (!) u savez je ušao BK Podgreda Čitluk, kao trinaesti član. Nepune dvije godine poslije, koncem 1988. godine u Sarajevu je osnovan BS BiH, međutim Jadran taj ritam nije mogao pratiti, pa se klub gasi, upravo 1988. godine. Jasno nastavilo se boćati, čak i više nego prije, ali je možebitno oživljavanje Jadrana spriječio je rat.

   Današnji BK Neum utemeljen je u prosincu 1996. godine. U početku klub nije imao boćalište pa je domaće utakmice igrao u Hutovu, nekada važnom čvorištu na uskotračnoj pruzi Gabela – Dubrovnik, koje je također imalo boćarski klub. Prvu službenu utakmicu Neum je odigrao u travnju 1997. godine u gostima protiv Dračeva, poražen je sa 14:4. Pet mjeseci kasnije klub je na lokalitetu Bara, protiv Zrinjskog, odigrao prvu utakmicu na svom boćalištu, s četiri staze. Nakon silovitog uzleta klub je ispao iz Prve lige i desetak godina igrao u drugoligaškom društvu. U najviši rang se vratio 2014. godine, a već 2016., pa 2017. osvaja drugo mjesto da bi se ove, 2019. godine, okitio naslovom prvaka.

   To je ujedno i najveći uspjeh boćarskog kluba Neum iz čije prošlosti vrijedi izdvojiti još jedan rezultatski uspjeh iz 2001. godine, kada je u finalu kupa od tada moćnog Ljubuškog izgubio tijesno 4:5 i osvojio drugo mjesto. U pojedinačnoj konkurenciji naslove državnih prvaka osvajali su Mirko Prović u preciznom izbijanju 1999. godine, te Željko Kužić 2007. u brzinskom izbijanju. Valja reći da je Kužić na pojedinačnim prvenstvima sam u brzinskom ili u različitim štafetnim kombinacijama, osvojio još deset srebrenih i brončanih medalja. Inače, Kužić je niz godina nastupao za BK Radišiće iz Ljubuškog, s kojim je osvajao ekipne naslove prvaka i kup.

   Trojica igrača BK Neum igrala su za reprezentaciju BiH i to Mirko Prović kao član BK Čitluk ima jedan nastup, te Željko Kužić, koji je bio član reprezentacije koja je nedavno na Petoboju nacija osvojila drugo mjesto, ispred u boćanju moćne Slovenije. Najuspješniji reprezentativac bio je Josip Glavnić koji je još 2008. godine na prvenstvu Europe u talijanskom Saviglianu, osvoji treće mjesto i brončanu medalju u najatraktivnijoj disciplini – brzinskom izbijanju. Tim uspjehom Glavinić je iznenadio boćarski svijet navikao da medalje u toj disciplini osvajaju samo predstavnici četiri boćarske sile – Francuske, Italije, Hrvatske i Slovenije. Uskoro Glavinić se povlači iz reprezentacije, igra za hrvatske klubove, u koju se ponovo vraća 2018. godine.

   Upravo je uz povratak Glavinića i ranije Kužića, vezan i najveći uspjeh neumskog boćanja, osvajanje momčadskog naslova prvaka BiH. Prvi naslov Neumu su donijeli, dakle, Željko Kužić, Josip Glavinić, zatim Pasko Ležinić, Mladen Obradović, Marin Sabljić, Lovro Glavinić, Jozo Butigan, Ivan Bjelopera, Ivica Mustapić, te Ivan Bogoje. Voditelj ekipe ujedno i tajnik kluba je Mato Jogunica. Predsjednik kluba je Zdenko Mimica, koji je na svečanosti proslave naslova, kazao da je um planu gradnja klupskih prostorija i tribina za gledatelje. S obzirom da će boćari biti prvi klub s bosanskohercegovačke rivijere koji će igrati službene europske utakmice, to će im trebati. Uglavnom, na proslavi koja je počela klupskim turnirom, bilo je veselo, a pobjednički pokal novom prvaku u ime predsjednika BS BiH, uručio je dr. Živko Matuško, načelnik općine Neum.

D. Musa

  • Objavljeno u Sport

AUDIO: „Glavno je razumjeti što je glazba”

Masterclass ARDEA u Čapljini i Ljubuškom je tjekom kolovoza donio 8 vrhunskih koncerata klasične glazbe. Poslušajte prilog snimljen po završetku završnog koncerta za polaznike seminara klavira.

ardea 2 publika

  • Objavljeno u Kultura
Pretplati se na ovaj RSS feed

-2°C

Čapljina

Djelomično oblačno

Vlažnost: 43%

Vjetar: 11.27 km/h

  • 03 Siječanj 2019 3°C -1°C
  • 04 Siječanj 2019 3°C -2°C

banerRC1vikend