banerRC212

Petak, 02 Kolovoz 2019

Vinko Kalfić Čapljinac u Neymarovom kampu: Brazil je ispunio sva moja očekivanja!

   Pod dojmom krcatih nogometnih stadiona, navijačkog ludila i razigranih karnevalskih svečanosti, Brazil je sigurno u vrhu zemalja koje bi svaki Hercegovac želio posjetiti. I dok mnogi maštaju da vide što je stvarnost, a što imaginacija u najvećoj zemlji Južne Amerike, s putovanja iz te zemlje vratio se Vinko Kalfić, koji je put zaradio zahvaljujući inventivnosti. Naime, Vinko je jedan od sedam sretnika iz cijelog svijeta, koji je zahvaljujući video uratku izabran u Neymarov kamp. Vinku se posrećilo da među desetinama tisuća bude odabran njegov prikaz, o čemu je 'Večernjak' već pisao. Nakon što su se po povratku dojmovi slegli, susret i kreće Vinkova priča:

   „Sve je bilo perfektno od organizacije, leta, smještaja, hrane do utakmica! Nas sedmorica koji smo dobili poziv igrali smo protiv selekcija iz različitih država. Na turniru je bilo zastupljeno četrdesetak država podijeljenih u skupine. Nama najbliža država koja je sudjelovala sa svojom ekipom, bila je Mađarska, koja je na kraju pobijedila“, priča Vinko inače član Fucal kluba Zrinjski, pa razlaže:

   „Po dolasku par dana smo trenirali, da se malo uigramo. Svi odreda bili smo nogometaši od kojih neki poznati u svojim zemljama, u svakom slučaju poznatiji od mene ha, ha, ha… Bili smo u skupini s Kenijom, Nigerijom i domaćinom Brazilom. Presudila je utakmica protiv Kenije koju smo ne(s)pretno izgubili 0:1, u drugoj utakmici pobijedili smo Nigeriju 5:0, a u trećoj izgubili od Brazila 1:5. Za prolazak dalje trebala nam je pobjeda Brazila protiv Nigerije, međutim za nas neočekivano domaćini su izgubili pa smo ispali u prvom krugu. Šteta, da smo prošli mislim da smo mogli daleko dogurati“, tvrdi Vinko, te na upit iz kojih zemalja je bilo tih sedam sretnika koji su dobili poziv nastavlja:

   „Uz BiH iz Europe je bio Belgijanac, zatim Australac, dva Brazilca, jedan predstavnik Francuske Gvajane, te jedan iz SAD-a. Dobro smo se slagali, nas četvorica smo se sporazumijevali na engleskom, a ova trojica iz Južne Amerike na portugalskom. Nije bilo problema jer su uz nas bili i prevoditelji, jedino je mali problem bio na utakmicama, jer Brazilci znaju samo portugalski. Neymar nas je pratio na turniru, bio je zadovoljan našom igrom, pa nam je i zbog toga bilo žao što nismo prošli bar taj prvi krug“.

   -Brazil?

   -Šta da vam kažem, zemlja ležernih ljudi spremnih za feštu, opušteniji su od naših Bosanaca, kod njih nema sekiracije, laganica. Gledali smo i finalu utakmicu prvenstva Južne Amerike, Brazil – Peru, koža ti se naježi od huka tribina i pjesme, koja je započela sat dva prije utakmice, a zatim se pretvorila u cjelodnevno slavlje. Brazil je ispunio sva moja očekivanja. Obilazili smo nogometne stadione i sportske centre, a slobodno vrijeme provodili na bazenima i plaži. Brzo smo se sprijateljili, u Sao Paolu proveli dva dana, a pet dana u Guaruji. Bilo je to zaista nezaboravno putovanje“, ističe Vinko, te na upit jesu li Brazilke onako lijepe kao što izgledaju u karnevalskim povorkama, diplomatski odgovara.

   -Da, lijepe su, kao naše djevojke.

D. Musa

  • Objavljeno u Sport

Jegulja planula po cijeni od 50 KM, pad cijena povrća

   Cijene povrća u odnosu na barometar cijena koncem srpnja, u prosjeku doživjele su značajniji pad. Taj pad nije posljedice veće ponude osim kod lubenica i bostana, nego zadnjih dan - dva nema kupaca, pa roba stoji, te su je proizvođači prisiljeni rasprodavati. U odnosu na konac prošlog tjedna jeftinije su rajčice čija je nova cijena 1,3 do 1,8 KM, najskuplji su domaći jabučar i grbave kavade tzv. čapljinke. Jeftinije su i paprike koje se cijene od 0,80 do 1,2 KM. Ukoliko se ne prodaju prvi, eventualno drugi dan nakon berbe, rajčice i paprike se rasprodaju i po nižoj cijeni. Jeftiniji su i krastavci 1 do 1,3 KM, pa tikvice 0,80 do 1 KM, te crveni luk 0,90 do 1,10 KM. Za nijansu jeftiniji je i kupus 0,35 do 0,50 KM. Evidentirali smo i dva mala poskupljenja krumpira čija je nova cijena 0,50 do 0,60 feniga, te kelja koji se sada nudi po cijeni od 0,70 do 0,90 KM.

   Ostalo povrće zadržalo je cijene s kraja srpnja, pa su tako raštika i salata i dalje 1,5 do 2 KM, peršin i celer 2,5 do 3 KM, patlidžani 0,70 do 0,80 KM, mrkva 0,80 do 1,0 KM, cikla 0,90 do 1,10 KM, kao i bijeli luk čija je cijena od 2,5 KM refuza, pa do 5 KM vijenci.

   Kod voća sunovrat je doživjela cijena grožđa koje se cijeni od 0,80 KM za kilogram crno, pa do 1,7 KM bijelo. Jeftinije su i lubenice 0,30 do 0,40 KM, pa bostan 0,40 do 0,60 KM. Evidentirali smo povećanje raspona cijene bresaka koje su od 0,80 do 1,7 uvozne srbijanske, te nektarina čija je cijena 1 do također 1,7 KM za kilogram. Za breskve i nektarine vrijedi ono što smo već kazali za rajčice i paprike, ako stoje dan dva s obzirom na visoke temperature, rasprodaju se po i po nižim cijenama.

   Jabuke su i dalje od 0,70 KM domaće, pa do 1,2 KM uvozne, a kruške 1,4 do 1,6 KM. Rijetke smokve, još uvijek petrovače, cijene se 4 do 6 KM, dok su šljive 0,80 do 1 KM. Stabilna je cijena malina koje su i dalje 6 KM, pa kupina 4 do 5 KM, te borovnica 8 do 10 KM. Sve obilnija je ponuda kukuruza, koji je zavisno do veličine klipa od 0,30 do 0,50 KM komad, odnosno klip.

   Ispred veletržnice i dalje je najbogatija ponuda drva, u ponudi su hrastova, grabova i bukova drva, oblovina i cijepana. Oblovina se cijeni od 80 do 85 KM za prostorni metar, dok su cijepana i dalje 90 do 95 KM. Simptomatično je da se jegulja prodavala po rekordnoj cijeni od 50 KM i kako rekoše prodavači ribe jednostavno je i po toj cijeni planula. Riba se, inače, nudila na četiri štanda riječna – babuške i peškelji bila je 2 do 3 KM, dok se riba iz uzgoja cijenila 9 maraka pastrva, a 11 šaran. Glave šarana zavisno od veličine, bile su od 2 do 4 KM komad, a somići su bili 6 KM za kilogram. Mliječni proizvodi nudili su se na tri štanda, mladi sir se cijenio od 4 do 6 KM, suhi ovčji iz Podveležja bio je 15, s Morina 18, a sa Zelengore 20 KM za kilogram. Kajmak je bio od 14 do 16 KM, a maslo od 13 do 15 KM itd. U ponudi i dalje ima presadnica, a uz domaće presadnice raštike nudi se i njemačka sorta raštike, po jedinstvenoj cijeni od 0,20 KM, različite vrste kupusa su 0,25 KM, dok su peršin i zelena salata 0,10 KM. Domaća jaja cijenila su se 0,20 do 0,30 KM, koke nosilje i pijetlovi bili su 10 do 15 KM, a pilići 5 KM komad itd.

 

Tekst i foto: D. Musa

 

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

 

Članak 14 - Autorska prava

   Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

   Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu novitelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Liga mjesnih zajednica Čapljine: Gabela Polje iznenadilo Čapljinu, Dračevo/Sjekose i Bobanovo sigurni

   Zadnja večer drugog kruga Lige mjesnih zajednica Čapljine, donijela je neočekivani ishod utakmice kadeta, te dvije visoke pobjede favorita u konkurenciji seniora. Rezultati, Gabela Polje - Čapljina 3:2, nakon penala u regularnom dijelu susret je završen neodlučeno 0:0; seniori, osmina finala, Dračevo/Sjekose – Grabovine 8:1, u prvoj, te Bobanovo Selo – Čeljevo 5:1 u drugoj utakmici. Prema tome u treći krug plasirali su se kadeti Gabela Polja, te seniorske ekipe Dračevo/Sjekose i Bobanovo Naselje.

   S dva laka pogotka, najprije Ivana Markovića, a zatim Roberta Bunoze, Dračevo/Sjekose je u samom startu raspršilo snove mladića Grabovina koje je predvodio Deno Proleta, bivši nogometaš Čapljine, za prolaz u treći krug. Inače, solidna ekipa Grabovina nakon toga je potonula pa su do kraja poluvremena vodstvom od 5:0, pretprošlogodišnji prvaci riješili pitanje pobjednika. Uz Markovića i Bunozu pogotke za pobjedničku momčad postigli su – Goran Obradović tri, Ante Pažin dva i Mario  Jurica jedan. Za Grabovina koje su na osnovu prilika mogle ostvariti i povoljni rezultat, pogodio je Leonardo Brajković, u posljednjoj minuti utakmice.

   Zadnja utakmica osmine finala, Čeljevo – Grabovine 5:1, počela je izjednačeno, a možda bi tako i potrajalo da nije bilo nespretne intervencije obrane Čeljeva nakon koje je Toni Babić, ni kriv ni dužan, pogodio mrežu. Do kraja poluvremena na 2:0, povisio je Anđelko Babić. Kada je u nastavku Petar Krndelj smanjio na 2:1 pojavila se nada za Čeljevčane, ali je kratko trajala jer su do kraja poentirali samo igrači Bobanova - Dejan Tunjić, Anđelko Babić, ukupno dva pogotka, i Toni Akrapović.

   Petnaesta večer Lige mjesnih zajednica Čapljine započela zanimljivom utakmicom kadeta u kojoj je Gabela Polje na penale, izbacilo favoriziranu Čapljinu. Presudio je prvi udarac, kojeg je zaustavio vratar Ivan Jelinić, do kraja serije izvođači su bili precizni, pa je konačni rezultat bio 3:2 za Gabela Polje.

   Prema tome u polufinale kadeta plasirale su se ekipe prošlogodišnjeg pobjednika Višića, zatim Svitava, Čeljevo i Gabela Polje.

   Četvrtfinalisti u seniorskoj konkurenciji su lani trećeplasirano Bobanovo Selo i četvrtoplasirana Čapljina 1, zatim Opličići, Gnjilišta, Višići, Šuškovo Naselje, Tasovčići/Klepci i Dračevo/Sjekose.

   Raspored završnice Lige MZ Čapljine, ponedjeljak, 5-og kolovoza, polufinale kadeta, Višići – Svitava u 20 sati; seniori četvrtfinale, Opličići – Gnjilišta od 21 sat, te Višići – Bobanovo Selo od 22 sata; utorak, 6-og kolovoza, kadeti, polufinale, Čeljevo – Gabela Polje od 20 sati; seniori, četvrtfinale, Šuškovo Naselje – Tasovčići/Klepci, od 21 sat, te od 22 sata, Dračevo/Sjekose – Čapljina 1.

Tekst i foto: D. Musa

Stipe Primorac predsjednik Turističkog klastera Hercegovina: Na Blidinju uskoro počinje gradnja hotela, Kupres dobiva nove sportske terene

   Kad je turizam u pitanju iz različitih dijelova BiH često stižu suprotstavljene informacije. Vizualno kad je Hercegovina u pitanju dojam je da se potvrđuju riječi Stipe Primorca predsjednika Turističkog klastera „Hercegovina“ i direktora hotela „Bigeste“ u Ljubuškom, koji je početkom godine u izjavi za novinare kazao da će biti dobro 'ako se ponove brojke iz prošle godine'. U cjelini gužvi osim izletničkih destinacija, nema, a sažimajući ostvareno u prvom polugodištu Stipe Primorac kaže:

   „Nisam bio nikakav prorok kad sam govorio da ćemo biti zadovoljni ako ponovimo rezultate iz prošle godine ponove. To sam rekao na osnovu relevantnih pokazatelja, mi kao Turistički klaster, sudjelujemo na sajmovima turizma širom Europe. Već jesenski sajmovi gdje se u dobroj mjeri dogovaraju poslovi za narednu godinu, poput Londona i Berlina, upućivali su na manji interes za ove prostore, kad kažem 'ove prostore' mislim na hrvatsku obalu i Hercegovinu, a proljetni sajmovi su to potvrdili. Na osnovu realnih pokazatelja bio sam ne pesimist, nego realist. Nisam sklon friziranju podataka tako da sam realno govorio i sada ću reći da je sve proteklo kako smo očekivali i najavili. Znači, sezona je generalno u podbačaju, ne odnosi se to na sve regije i sve centre u jednakoj mjeri. Kad govorimo o Federaciji BiH, realni pokazatelji govore da na području Sarajevske županije, odnosno grada Sarajeva, imamo rast u broju dolazaka gostiju, a time i noćenja. Možemo izdvojiti još jedan dio, to je planinski dio Hercegovine, prostor Blidinja, te Kupres, gdje je zadnjih godina stalni porast, mislim da će se to i nastaviti. Mogu najaviti da će skoro početi izgradnja hotela na Blidinju što će poboljšati smještajne kapacitete. Kupres radi nove sportske terene, što će biti idealno za pripreme nogometnih klubova u ljetnom periodu, tako da su to neki preduvjeti koji sugeriraju da će taj prostor i dalje napredovati“, kaže predsjednik Primorac.

   Zanimljivo gledište predsjednik Primorac iznosi kada su u pitanju centri masovnog turizma u Hercegovini – Neum, Međugorje, Mostar.

   „Budimo realni ti centi su u blagom podbačaju. U Neumu su hotelijeri relativno zadovoljni, iako kapaciteti nisu u potpunosti popunjeni, dok je privatni sektor u minusu, mogu otvoreno reći. Međugorje je došlo u jednu vrlo nezgodnu situaciju po pitanju popunjavanja smještajnih kapaciteta iz prostog razloga što broj kreveta svake godine raste, a broj gostiju se smanjuje. To je najočitije na broju dolazaka talijanskih gostiju koji su nekada bili dominantni, sada su dominantni gosti iz Poljske, smanjuje se broj dana boravka, tako da realno govoreći nekog povećanja nema mada statistički podaci nisu takvi, ali to pridajem činjenici da je sve manje rada u sivoj zoni, jer mehanizmi pravne države sve više djeluju, tako da je sve veći udio prijavljenih gostiju. Realno, ne možemo računati s podacima koje prikazuje Federalni zavod za statistiku, oni doista nisu točni, činjenica je ovo što govorim – veći broj gostiju se prijavljuje nego ranije“, konstatira Primorac.

   Kad je pak, riječ o prostima hercegovačko-neretvanske i Zapadno-hercegovačke županije, izvan centara masovnog turizma, Primorac ističe:

   „Taj prostor ne osjeća neki pad, jer u turističkom smislu nije ni razvijen, definitivno nedostaje smještajnih kapaciteta kako na prostiru Zapadno-hercegovačke županije, te Čapljine, Stoca i Ravnog. U tom dijelu ne možemo biti zadovoljni jer izletnički turizam ne donosi dovoljno u financijskom smislu koliko bi to donio taj tzv. stacionarni turizam, odnosno ako u okviru boravka imamo uključeno i noćenje na našim prostorima.“

   Valja kazati da pada osim manjeg ili većeg zastoja u svibnju zbog vremenskih prilika, nema ni u tipično izletničkim destinacijama kao što su Kravica, Vjetrenica, Radimlja…, ali je broj noćenja gostiju koji posjećuju te destinacije skroman.

D. Musa

Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend