banerRC212

Sadržaj izdvojen po datumu: Ponedjeljak, 09 Travanj 2018

Vrijeme "voza" cijene, ali velikog poskupljenja u BiH ne bi trebalo biti

Jedna od tema koje zadnjih dana i tjedana pune novinske stupce, prostore portala i inih medija u regiji, su cijene voća i povrća. Em, za jedne je skok cijena banana koje nisu ovdašnji proizvod, mjerodavan za zaključke o astronomskih poskupljenjima, drugi pak tvrde da će i „onako visoke cijene“ voća i povrća skočiti za još 50 posto… Kao razloge za to navode, vremenske prilike, odnosno neprilike, ali i neke druge čimbenike kao što su tretman ove oblasti od strane naše, kao i okolnih država i slično. U tom pogledu gotovo da nema razlike u teoriji od Splita preko Zagreba i Sarajeva, pa do Beograda i obrnuto. Dalje nam stoje jezične barijere, pa nismo sigurni je li riječ o još širem pokretu.

Albanci posadili rajčica za pola Europe

Upravo smo pitanje – je li realno očekivati povećanje cijena voća i povrća i do 50 posto, postavili agronomu Ivici Borovcu, komercijalisti tvrtke „Adria histhil“ iz Gabele, najvećeg proizvođača presadnica povrća u ovom dijelu Europe. Dobili smo zanimljiv odgovor:

„Mislim da neće, vazda su u prvom dijelu sezone cijene umjetno napuhane, da bi se izbio cjenovni rang. Mislim da će proizvođači imati neke prosječne cijene u odnosu na protekle godine, ali će trgovci pokušati iskoristiti sadašnji val napuhavanja čemu se svjesno ili nesvjesno priključuju mediji. Jedno je sigurno, mislim da će proizvođači od te priče imati malo koristi, jedino bi mogli profitirati trgovci“, tvrdi ing. Borovac.

Svoju procjenu ing. Borovac temelji na pregledu situacije na terenu. Uz ostalo ovaj mladi agronom, ističe da je poljoprivredna proizvodnja u Albaniji u takvoj ekspanziji, da će biti robe i za okolna tržišta. Kao primjer navodi da su Albanci u prvoj polovici siječnja posadili 35 milijuna presadnica rajčice koja će na rod stići koncem travnja, a količinom će zapljusnuti i okolna tržišta, pa i BiH. Nije samo proizvodnja u Albaniji u ekspanziji, ali je ona najbliža i mediteranskom dijelu Hercegovine, najkonkurentnija.

„Prodaja presadnica povrća kad je u pitanju jug Hercegovine, bila je na prošlogodišnjoj razini, a ugovaranje i isporuke za druga područja u BiH u prvom redu Republiku Srpsku, konkretno područje Semberije, pa središnju Bosnu, Bugojno, Fojnicu i okolna mjesta, značajno su povećane“, kaže ing. Borovac. I u drugom velikom proizvođaču presadnica na čapljinskom području, Poljoprivrednoj zadruzi „Sunce“ kažu da se narudžbe kreću u granicama prosjeka. Istina u obje tvrtke ističu da je bilo odgoda preuzimanja, tj. zbog vremenskih prilika dio kupca nije mogao preuzeti presadnice kada je to dogovoreno, pa bi se moglo dogoditi da u pojedinim intervalima bude nešto manje robe od tržišnih potreba, što može izazvati kraća poskupljenja.

Jedemo njemački krumpir i poljske jabuke

Trenutačno stanje na veletržnici u Tasovčićima kod Čapljine, relevantnu za cijelu Federaciju, pa i BiH u cjelini, upućuje na nestašicu pojedinih artikala, a time i veće cijene. To se u prvom redu odnosi na krumpire i jabuke. Gotovo isključivo njemački krumpir (ne proizvode samo auta za cijeli svijet, nego i krumpire za Hercegovce i Bosance), cijeni se od 0,6 do 0,8 KM. Početkom travnja prošle godine krumpiri su se cijenili od 0,3 do 0,6 feniga, dok su 2010. godine bili 0,25 do 0,5 KM. Nema ni domaćih jabuka, a cijena uvoznih uglavnom poljskih, je visoka u odnosu na ranije godine 1,3 do 2,0 KM, prošle godine u istom razdoblju bile su 1,0 – 1,5 KM, a 2010. godine od 0,7 – 1,5 KM. Razlog zašto su za prehranu značajni krumpiri i jabuke skuplji nego obično, leži u kasnom mrazu i suši tijekom prošlog ljeta.

Međutim, ako su krumpiri i jabuke skuplji ima artikala koji su jeftiniji kao primjerice zimski kupus koji je 0,4 do 0,6 KM, lani u isto vrijeme bio je 0,6 do 0,7 KM, a početkom travnja 2010-te 0,5 do 0,8 KM. Kupus nije usamljen ove godine jeftiniji je i domaći luk, jedina povrtlarska kultura s kojom se uvozna konkurencija ne može nositi. Bijeli luk je trenutačno 5 – 7 KM za kilogram, lani početkom travnja bio je 8 – 10 KM, a 2010-te 3 – 5 KM. Kelj koji je trenutno samo 0,5 – 0,7 KM, približno tri puta je jeftiniji nego 2017. i 2010. godine! Kilogram lista peršina i celera košta 3 – 4 KM, a istu cijenu imao je i 2010-te, dok je prošle godine, početkom travnja, bio u prosjeku za marku skuplji.

Valja reći da je dio zeleni – zelena salata, špinat, blitva, koncem ožujka i početkom travnja poskupio, što Hilmo Krehić, proizvođač iz Radišića kod Ljubuškog, tumači posljedicom dva čimbenika

„Tokom većeg dijela zime bilo je toplo vrijeme, pa je dio povrća bio zreo za branja ranije, tako da je sada ponuda nešto manja, a tu su i blagdani Uskrsa i Vaskrsa, kada tražnja u pravilu poraste“, ističe Krehić, te dodaje da se na „dobroj robi“ uvijek nađu i proizvođač i trgovac i kupac.

Uglavnom, zelena salata je trenutačno 1,2 – 1,8 KM tzv. kristalka, a 2 – 2,5 tzv. puterica, lani se u istom razdoblju cijenila od samo 0,8 – 1,0 KM, dok je početkom travnja 2010. bila 0,8 – 2,0 KM. Blitva za koju stižu vijesti da u Dalmaciji dostiže cijenu od 5 KM, 20 kuna, u Čapljini je 1,0 – 1,3 KM, odnosno 4 – 5,5 kuna, špinat je 1,3 – 1,7 KM, to su duplo veće cijene nego u travnju prošle godine, ali i tek dvadesetak posto iznad cijena u odgovarajućem razdoblju 2010. godine.

Kao zaključak moglo bi se reći da iznimke ne čine pravilo, kada se sve uzme, prosječna cijena voća i povrća veća je za 15 do 20 posto i ništa više, a po svemu sudeći nikakve dramatične skokove ne treba očekivati, jer ako nema u nas ima u Njemačkoj i Albaniji… Hercegovci i Bosanci u tranziciji su se i onako pokazali dobrim kupcima, a lošim prodavačima voća i povrća.

Tekst i foto: D. Musa

Prve domaće jagode 10 KM!

Na veletržnicu u Tasovčićima ovih dana su stigle i prve domaće jagode. Cijena je astronomska 10 KM za kilogram. Posve neočekivano kasnile su samo nekoliko dana u odnosu na prošlu godinu, a za marku su skuplje nego prve prošlogodišnje. Prve jagode dopremili su proizvođači s područja Dubravske visoravni, a riječ je o skromnim količinama od nekoliko gajbi po proizvođaču. Zanimljivo, jagode i po toj cijeni imaju kupce, a kako nam rekoše stalni prodavači na veletržnici, tajna je u trajanju. Naime, uvozne jagode čija je cijena 4,5 KM zbog transporta i stajanja u komori za hlađenje, ako se ne prodaju za jedan dan propadaju, dok domaće mogu stajati nekoliko dana. 

 

Pretplati se na ovaj RSS feed

34°C

Čapljina

Djelomični pljuskovi

Vlažnost: 27%

Vjetar: 11.27 km/h

  • 19 Kolovoz 2018 38°C 20°C
  • 20 Kolovoz 2018 37°C 18°C

banerRC1vikend