banerRC212

Petak, 17 Siječanj 2020

u Tasovčićima: Dobra prodaja ribe i sira, zelen sve jeftinija

   Dobra prodaja sira i ribe i pad cijena povrća, osnovne su značajke ovotjednog barometra cijena s veletržnice u Tasovčićima. Kao i obično petkom u prijepodnevu, na prilazu veletržnici vladala je gužva, nudila se razna roba, od ljekovitih trava i prirodnih sokova, preko sira i ribe do drva i stajskog gnojiva. Sir se nudio na četiri štanda, a cijena se kretala 5 do 6 KM mladi, 8 do 12 mraka kravlji, dok se suhi ovčji cijenio od 15 KM iz Podvezežja pa do 18 KM s Morina i kupreški u kolutovima. Koliko smo primijetili najbolje ide sir s Morina, dok kako prodavači rekoše kupreški u kolutovima, ima slabiju prođu. Sir sa Zelengore se već rasprodao i neće ga biti do kolovoza. Maslo se cijenilo od 16 do 18 KM, dok je kajmak bio 14 do 16 KM za kilogram. Na osnovu viđenog u proteklih desetak godina, dojam je da bi najunosniji posao u poljoprivredi moglo biti baš stočarstvo.

   Dobru prođu imala je i riba koja se cijenila po 6 KM, podustva i somići, 9 KM bila je sitna, a deset krupnija pastrva, očišćena cijenila se 10 odnosno 11 KM. Šaran se nudio za 10 KM kilogram, fileti su bili 15 KM, dok su se lubin i orada nudili po cijeni od 15 do 17 KM za kilogram. Drva su nešto jeftinija nego prije Nove godine, oblovina se cijeni od 85 do 90 KM prostorni metar, dok su cijepana 90 do 95 KM, naravno to je istaknuta cijena, a konačnu najčešće pogađanjem, utvrđuju prodavač i kupac. Vreća stajskog gnojiva bila je 4 do 5 KM. Bijeli luk u vijencima cijenio se 10 KM, planinska mrkva bila je 1,5 do 5 KM, heljdino brašno bilo je 4 do 5 KM. Domaća jaja bila su od 0,20 do 0,30 KM, koke nosilje od 8 do 12, a pijevci su bili od 10 do 25 KM, komad.

   Od pregleda cijena koncem prošloga tjedna pale su cijene zeleni i krumpira. Sa 0,50 do 0,80 KM cijena krumpira se spustila na 0,50 do 0,60 KM. Nešto jeftiniji je i kupus 0,25 do 0,35 KM, jeftiniji su još karfiol 1 do 1,2 KM, zelena salata 1,3 do 1,6 KM, blitva 1,7 do 2,0 KM, te za nijansu i crveni luk, uvozni se nudi već po 0,70 KM, dok je domaći do 1,5 KM, a ponuda je odlična.

   Uočili smo i dva tri manja poskupljenja, nešto skuplji od 3 do 5 KM su peršin i celer, dok je cijena bijelog luka u vijencima, skočila na 8 KM, refuza je i dalje 5 KM za kilogram. Stabilne od zadnjeg barometra ostale su cijene kelja 0,5 do 1 KM, kupusa pupčara 1,5 do 2 KM, te brokula koje su 3 do 3,5 KM, uglavnom uvozne. Na istoj razini u odnosu na prošli barometar drži se i prasa koja je od 1,2 tanke, pa do 3,0 KM debele stabljike, mrkva je od 0,7 do 1,0 KM, a cikla 0,8 do 1,0 KM. Grah u zrnu je već standardnih 5 do 6 KM za kilogram.

   Kod voća je u proteklih sedam dana vladala ravnoteža, jeftinije su jedino mandarine 1,0 do 1,2 KM, a skuplje kruške i to isključivo uvozne, 2 do 3 KM. Jabuke su i dalje od 0,9 KM domaće pa do 1,5 KM uvozne. Suhe smokve su ostale na 5 do 8 KM, kivi je od 0,7 do 1,5 KM, s tim da je domaćeg sve manje. Jezgra oraha je 13,5 uvozni pa do 17 maraka domaći. Orasi u ljusci su 5, a bademi 7 KM za kilogram. Domaćeg kestena ima ispred veletržnice po cijeni od 3,5, dok je uvozni 5 do 6 KM. Uz mandarine iz Neretve, u Čapljinu stiže i limun čija je cijena 2,5 do 2,8 KM, povremeno ima i naranči po cijeni od oko 2,5 KM, te grejpa koji je 1,5 KM za kilogram. Sve navedene cijene su na veliko. Uglavnom, pomalo neočekivano cijene zeleni su padale unatoč prohladnim jutrima, što će reći da je tražnja mala.

D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Memorijal Andrije Ankovića u Gabeli: Zrinjski - Neretva, a GOŠK - Sutjeska

   Zahuktale su se pripreme za nogometni turnir Memorijal Andrije Ankovića u Gabeli. Kako smo doznali od Nikice Pehara, dopredsjednika Organizacijskog odbora, izvučeni su parovi. Prvog turnirskog dana s početkom u 13 sati, igrat će Zrinjski i Neretva (Metković), a od 15 sati GOŠK i branitelj trofeja Sutjeska iz Nikšića. Program drugog turnirskog dana, otvorit će poraženi polufinalisti utakmicom za treće mjesto u 13 sati, dok će pobjednici polufinalnih utakmica od 15 sati, igrati veliko finale. Svečanost otvaranja turnira u subotu, 25-og siječnja, počet će u 12,45 sati.

   Uz nogometni program u tijeku su i pripreme za tradicionalnu GOŠK-u plavo-bijelu noć. „Već smo osigurali brojne i vrijedne nagrade, prva nagrada bit će 1.000, a druga 500 KM”, ističe dopredsjednik Pehar. Uglavnom, sudeći po temeljitim pripremama u Gabeli slijedi joj jedan nogometno zabavni praznik.

  • Objavljeno u Sport

Izložba Vlahe Bukovca u Čapljini, umjetnički je vrhunac

   Pred izložbom „Vlaho Bukovac Antologijska djela iz zbirke Modere galerije“, u Zagrebu, koja je postavljena u Umjetničkoj galeriji Hrvatskog kulturnog središta Založbe kralja Tomislava u Čapljini, padaju svi tabui, a ostaje zaključak - lijepo je zaista lijepo! Autorica postava Biserka Rauter Plančić, ravnateljica Moderne galerije u Zagrebu, posebice je akceptirala značenje čapljinske izložbe u bosanskohercegovačkim okvirima.

   „Značaj i razmjeri ove izložbe čine me neizmjerno ponosnom i sretnom. Ponosnom, jer izložbom antologijskih djela Vlaha Bukovca i pratećim katalogom, moja domicilna ustanova i Založba kralja Tomislava, po prvi puta publici u Bosni i Hercegovini doista zamašno i seriozno predstavljaju opus velikana Hrvatske likovne moderne. Sretnom, stoga što se ovoga puta publici obraćamo s djelima genijalnog slikara kao najvrjednijom potvrdom povijesne uloge naših ustanova u promicanju izvrsnosti iz nacionalnog trezora hrvatske umjetničke baštine. Bukovčev život i djelo s ovom izložbom, tomu neosporno svjedoče“.

   Sudionici u programu otvaranja i posjetitelji kroz dvadesetak dana od otvaranja izložbe, ističu njezino značenje. Trpimir Grgić, akademski slikar iz Čapljine, kaže:

   „Zaista hvala Založbi što je uspjela dovesti ovako veliku izložbu ovako velikog umjetnika u naš grad. Moram reći da sam je većinu ovih djela vidio, ali uvijek iznova se može gledati, vidjeti i nešto naučiti. Mogu reći da se izložba razlikuje od prostora do prostora, malo drukčije izgleda u ovom prostoru nego u Zagrebu u Modernoj galeriji, ali uvijek izgleda fenomenalno! Vlaho je stari majstor, jedan od naših najvećih, najboljih, najznačajnijih umjetnika“, kazao je Grgić dok je Ivan Herceg, slikar iz Ljubuškog nakon razgledanja djela, primijetio:

   „Vrhunski su dojmovi, ovo je vrh slikarstva, nijedan hrvatski slikar nije mogao ono što je radio Vlaho Bukovac Stvarno sam impresioniran izložbom, ovo je za Čapljinu veliki likovni i kulturni događaj. Slike djeluju svježe, kao da su naslikane jučer, a ne prije više od stotinu godina. Baš je to specifičnost stila Vlahe Bukovca. Vidi se da je s lakoćom radio, vrhunski, zaista vrhunski umjetnik“.

   „Ovo je jedan divan događaj da u naš grad dođe jedno ovako veliko ime. Vlaho Bukovac je jedan od najznačajnijih umjetnika prošlog stoljeća, ali ne samo prošlog, on je i sada aktualan, jer njegova djela žive. Poslije umjetnika djela ostaju, djela žive, normalno mi ih gledamo, doživljavamo i to je ono najveće što može umjetnik kao ostavštinu dati pokoljenjima“, kazao je Ante Brkić, akademski kipar i slikar iz Čapljine.

   Ushićen izložbom bio je i Edo Džajo kolekcionar iz Ljubuškog, koji je konstatirao: „Kad je Bukovac u pitanju onda svi znamo da je to najveći hrvatski slikar svih vremena, zadovoljstvo je pogledati ovakvu izložbu u Čapljini. Hvala svim ljudima koji su se angažirali da ova izvanredna djela, antologijska djela hrvatske umjetnosti, možemo gledati u Hercegovini“, naglasio je Džajo od kojeg smo doznali da je danas na tržištu malo Bukovčevih dijela, a „cijene su astronomski velike. Najmanje ulje Vlahe Bukovca košta 20.000 eura. To su minijatura ulja 20 x 30, a inače može se nekad naći velebno djelo, ali za njega se mora dati cijelo bogatstvo da bi se uživalo u tako vrhunskom majstoru kao što je Vlaho“.

   Čapljinac koji je želio ostati anoniman, nakon razgledanja izložbe Vlahe Bukovca, je ustvrdio:

   „Poslije svega viđenoga, zamolio bih građane Čapljine da dođu vidjeti ovu izložbu, jer je ona po meni, umjetnički vrhunac“.

   Ukratko, moderna, simbolizam, impresionizam, ekspresionizam, nadrealizam, larpurlartizam, dadaizam i ini umjetnički smjerovi, sve to postaje irelevantnom pred lijepim, a izložba Vlahe Bukovca u Čapljini je brutalno lijepa u ova vremena, pomiješanih stilova i traženja rješenja za nove iskorake u umjetnosti. Taj sud se nameće nakon vizualnog razgledanja 25 izloženih djela, pri čemu i laika prođu trnci kad stane pred monumentalnom slikom, 308 x 185, Gundulićev san. Izložba ostaje otvorena do 25. siječnja.

Tekst i foto: D. Musa

  • Objavljeno u Kultura

Za juriš na premijer ligu GOŠK angažirao 'Zaporoške kozake'

   GOŠK ne staje s prinovama, nove akvizicije Gabeljana su Lovynluk Oleksandr koji igra na poziciji prednjeg veznog ili polušpica, te Ilya Kornev istureni napadač. Napadački dvojac stiže iz ukrajinskog ligaša Metalurga iz Zaporožja, nekad središta čuvenih Zaporoških kozaka. Inače, kozaci su slavenska vojnička skupina ukrajinske etničke pripadnosti. Dakle, u nastavku prvenstva će po svemu sudeći napad Gabeljana predvoditi dvojica „kozaka“, što bi ga s obzirom na kozačku slavu, moralo učiniti potentnim.

   Podsjećamo, Gabeljani su ranije angažirali petoricu igrača stopera Bojana Mihajlovića, Zatim Safeta Šivšića koji igra na poziciji lijevog bočnog, a obojici je zadnji klub bio Igman iz Konjica. Deni Simeunović, krilni napadač, stigao je iz Neretvanca - Opuzen, ranije je nosio i dres premijerligaša – Radnika, Zrinjskog i Sarajeva. Vratar Adnan Haračić pristigao je iz Viteza, dok je krilni napadač Sinan Samardžić, došao na posudbu iz mostarskog Veleža.

   Zaista u Gabeli zanimljiva slika uoči početka priprema koje se najavljene za utorak, 21. siječnja i turnira Andrije Ankovića 25. i 26. siječnja.

D. Musa

  • Objavljeno u Sport
Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend