banerRC212

Sadržaj izdvojen po datumu: Petak, 23 Kolovoz 2019

Prstenovanje ptica u Hutovom blatu: Prvi kamp na kojem se prstenuju ptice s oznakom iz Bosne i Hercegovine!

   Projekt prstenovanja ptica koji ovih dana doživljava svoju promociju u Bosni Hercegovini, sigurno će imati svoje poštovatelje među ovdašnjim stanovništvom. U vremenima poljuljanih društvenih normi, pravila koja vrijede za osobe koje se bave tim pozivom djeluju robizonski. Taj „zanat“ je potpuno besplatan, dakle ako se pojedinac želi baviti prstenovanjem to može činiti samo o svom trošku. Nikako drugačije! U to smo se uvjerili tijekom posjeta kampu za prstenovanje ptica u Parku prirode Hutovo blato. Sudionici kampa jedu salamu i edamer, jedina pića su voda i prirodni sokovi, spavaju pod šatorima, noge im od ujeda komaraca, djeluju kao da su oboljeli od dječjih boginja…

   Ipak oni su tu, na prvom kampu za prstenovanje ptica u Bosni i Hercegovini!? Vjerovali ili ne, ni oko prstenovanja ptica se političari u BiH nisu mogli dogovoriti. Odobrenje za prstenovanja od EURING-a, stiglo je stigla je tek ove godine. Kad je stigla dozvola „preuzeta je i obveza o standardima po kojima se radi“, pojašnjava Josip Vekić voditelj Službe zaštite u PP Hutovo blato, inače inženjer lovstva i zaštite.

   Prstenovanje na Hutovom blatu počelo je početkom tjedna, a u četiri ciklusa od po sedam dana, trajat će do 15. rujna. Prvi put ptice će biti prstenovane prstenovima s oznakom neke organizacije ili institucije iz BiH, Ornitološkog društva „Naše ptice“ iz Sarajeva. Valja reći da improvizacija ni kod samog čina prstenovanja nema, oznake se dobivaju od EURING-a.

   „Ove godine je BiH dobila dozvolu od EURORING-a, europske organizacije za prstenovanje ptica, a time i mogućnost da se naprave prstenovi za ptice. Do sada je prstenovanje ptica na našim područjima provođeno s prstenovima drugih država. Ranije su prostor BiH pokrivali Zagreb i Beograd. Za odobrenje trebali su se ispuniti određeni uvjeti - ozbiljna organizacija ili institucija, obučeni prstenovači… To je volonterski posao, iz ljubavi, od organizacije dobijete samo mreže i prstenove. Tako je prema kodeksu prstenovača ptica, radi se iz hobija. Tijekom kampa imat ćemo prestenovače iz BiH, Hrvatske i Srbije. Idućih godina projekt bi trebao zaživjeti pa da ovo bude prstenovačka stanica Hutovo blato“, ističe Josip Vekić, te pojašnjava:

   „Tijekom mjesec dana uz iskusne prstenovače imat ćemo studente iz Mostara, Sarajeva, Zagreba, a i nekih zemalja izvan ovoga područja, pa tako u prvoj grupi imamo sudionike iz Belgije i Ekvadora. Nema apartmana, nema novca, hrana je u vlastitom aranžmanu, spavanje je pod šatorima, kao pravi istraživači. Treba se prirodi privući, daleko smo se odmakli. Nema spavanja u hotelima sa zvjezdicama, jer ulazi se u močvaru, ovo je Hutovo blato i sve mora biti u skladu s ambijentom, jer prstenovanje je rad i život u prirodi.“

   Od Josipa Vekića koji je svojevrsni koordinator projekta, doznali smo da se zbog visokih temperatura, prstenuje samo ujutro i navečer.

   „Ustajanje je u 4,30 sati, prstenuje se od pet do sedam sati, a navečer od 18 do 20 sati. Preko dana sudionici kampa su slobodni, mogu otići na kupanje ili negdje na izlet. Slobodni su zbog visokih temperatura, jer ptice kad se izvade iz mreže stoje u vrećicama, pa da ne bi uginule ili se ozlijedile, prstenuje se samo kada su uvjeti povoljniji“, kaže Vekić.

   Jedina pogodnost koju smo uočili je dakle, mogućnost kupanja u Hutovom blatu, tamo gdje za to postoje uvjeti. Robert Mlinac jedan od sudionika kampa koji studira u Budimpešti, a poveo je znanca iz Ekvadora, kaže:

   „Ovo mi je prvi kamp za prstenovanje ptica. Pošto je moj diplomski u Mađarskoj, vezan za ptice, ovo je bila fina prilika da se dođe i da se vidi. Pošto nikada nisam bio sam u Hutovom blatu, želio sam svakako doći. Zadovoljni smo početkom, u mreže hvatamo najviše pjevica, ide dobro. S obzirom na uvjete, ovo je neobično, ali vrlo interesantno iskustvo“, naglašava Robert inače, po rođenju Sarajlija.

   Na kraju ističemo, u Hutovom blatu ptice će biti prstenovane prstenovima s oznakom neke organizacije ili institucije iz BiH, Ornitološkog društva „Naše ptice“ iz Sarajeva. Prvi prstenovački kamp u BiH organizirali su dakle, Ornitološko društvo „Naše ptice” iz Sarajeva JP Park prirode „Hutovo blato” i udruga „Čaplja” iz Čapljine. Inače, prstenovanje je jedna od metoda markiranja ptica u svrhu znanstvenog praćenja njihovog kretanja, osobito u vrijeme migracija, a prvi put je vršeno u Danskoj 1889. godine.

D. Musa

Borovnice u Tasovčiće stižu od Vranice do Foče i Romanije idu i po 10 KM, domaće rajčice prvi puta ovoga ljeta pale ispod marku za kilogram

   Osnovna značajka ovotjednog barometra cijena s Veletržnice u Tasovčićima je pad cijena rajčica, poslije kratkotrajnog uzleta. Nova cijena kraljice povrća je 0,80 do 1,5 KM za kilogram. To je ujedno najniža cijena rajčica ovoga ljeta. U manjem padu je i cijena i onako jeftinih paprika, nova je 0,5 do 1,0 KM, dok je cijena paprika roga u značajnijem padu 1,2 do 1,5 KM. U odnosu na barometar cijena sredinom kolovoza, jeftiniji su i patlidžani 0,5 do 0,8 KM, zatim tikvice 0,7 do 1,0 KM, zelena salata 1,5 do 2,0 KM, te mahune koje su se nudile za 2 do 2,5 KM. Skuplji od barometra cijena prošloga petka, samo su krastavci 1,2 do 1,8 KM, međutim tražnja je mala, pa se i oni teško prodaju. Nakon duže stanke pojavila su se tri nova proizvoda karfiol s područja Čapljine, koji je oko 2,2 KM, brokule koje se cijene 2,5 KM, te mladi špinat koji se cijeni 3,0 KM za kilogram.

   Cijene približne prošlotjednom barometru zadržali su krumpiri 0,4 do 0,7 KM, zatim kupus 0,4 do 0,6 KM, kelj 0,7 do 1,0 KM, raštika 1,5 do 2,0 KM, peršin i celer 2 do 3 KM. Stabilnu cijenu imaju zatim crveni i bijeli luk, crveni luk je od 0,80 do 1,2 KM, a bijeli od 2 KM refuza pa do 6 KM vijenci, mrkva je 0,80 do 1,2 KM, prasa koja stiže iz Bosne, okolice Fojnice i Visokog, 2,5 do 3 KM, te cikla 0,7 do 1 KM. Grah u zrnu tzv. aligrah, cijeni se 7 KM za kilogram.

   Kod voća slična situacija kao i kod povrća, više je pojeftinjenja nego poskupljenja. Jeftiniji su redom smokve 2,0 do 3,0 KM, zatim šljive 0,8 do 1,2 KM, te stolno grožđe koje je od 1,0 do 1,6 KM, rijetko 1,8 KM, koliko može dostići samo sorta kardinal. Skuplje su jedino borovnice čija je cijena od 8,0 do 10 KM. Zanimljivo, divlje sitnije i skuplje borovnice u Čapljinu stižu ne samo iz Buturović Polja kod Konjica i Uskoplja nego iz okolice Foče, pa čak i s Romanije! Kako ističu stalni prodavači koji rade s tom vrstom šumskog voća potražnja je solidna, a borovnice se kupuju za pravljenje soka, zatim džema, te za snižavanje krvnog tlaka. Jabuke se cijene od 0,9 KM domaće pa do 1,2 KM uvozne. Kisele domaće jabuke su 1,0 KM. Zahvaljujući proizvođačima krušaka iz okolice Gradačca i Gračanice ponuda je odlična, a zavisno od sorte cijene se od 0,7 do 2,0 KM. U ponudi su i japanske naši kruške, jasno iz doline Neretve, koje se cijene 1,5 KM. Breskve su od 0,7 do 1,2 KM, nektarine od 0,8 pa do rijetko 1,5 KM, maline su 6, a kupine 4 do 5 KM. Lubenica na veletržnici u Tasovčićima u ponudi ima manje nego sredinom kolovoza, a cijena je ostala ista 0,3 semberske pa do 0,5 hercegovačke, dok je bostan od 0,5 do 0,8 KM. U prodaji je i kukuruz za kuhanje, cijena klipa zavisi od veličine i kreće se od 0,3 do 0,5 KM komad. Sve navedene cijene su na veliko.

   Ispred veletržnice ponovo obilna ponuda drva, koja se cijene od 80 do 85 KM oblovina, te 90 do 95 KM za prostorni metar, cijepana. Vreća stajskog gnojiva je 5 KM. Perad – koke i pijetlovi su 10 do 15 KM, domaća jaja zavisno od veličine, 0,20 do 0,30 KM komad. Kao i obično petkom dobra je bila ponuda ribe i mliječnih proizvoda. Nakon dužeg vremena nudila se jegulja koja je po cijeni od 50 KM za kilogram, planula. Riba iz uzgoja, pastrva se cijenila 9 KM, šaran 11 KM, a fileti su bili 14 KM za kilogram. Morska riba, lubin i orada, bili su 15 KM za kilogram. Od mliječnih proizvoda najbogatija je ponuda sira čija se cijena kreće od 5 do 6 KM mladi, pa do 20 KM suhi ovčji sa Zelengore. Obrani kravlji sir iz mješine, tzv. torotan, bio je 8 KM, a miješani ovčji – kravlji 12 KM. Bilo je i kozjeg sira iz mješine, po 18 KM. Presadnice povrća nude se na dva štanda – zelena salata, peršin i manja blitva bili su 0,10 KM komad, raštika je od 0,15 do 0,20 KM komad, koliko se cijeni i odraslija blitva, dok su različite vrste kupusa 0,25 KM komad itd. 

D. Musa

 

   Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend