banerRC212

Sadržaj izdvojen po datumu: Ponedjeljak, 04 Studeni 2019

Grudska Violeta, definitivno preuzela čapljinsku „Lastu”: Slogan "Samo dobro daje dobro – Lasta Čapljina", ponovo će živjeti!

   Prodaja dioničkog društva „Lasta” Čapljina u stečaju, konačno je finalizirana, a novi vlasnik je tvrtka „Violeta” d. o. o. iz Gruda, odnosno njezin vlasnik Petar Ćorluka. Vijest da je grudska Violeta novi vlasnik Laste obznanjena je 17. lipnja, ove godine, međutim ugovor o kupoprodaji potpisan je tek ovih dana. U protekla tri i pol mjeseca riješene su sve dvojbe, a kupac je definitivno postao vlasnik imovine nekadašnjeg sinonima Čapljine.

   Tim povodom krug „Laste” zajednički su obišli dr Smiljan Vidić, gradonačelnik Čapljine i Petar Ćorluka, predsjednik uprave tvrtke Violeta d. o. o. iz Gruda. U izjavi za medije Petar Ćorluka je kazao:

   „Napokon je završen proces preuzimanja Laste. Mi smo se javili na natječaj, ali bilo je nekih spornih pitanja u natječaju vezano za brend i zaštitu brenda. Nismo htjeli preuzeti tvrtku dok sve dvojbe nismo otklonili, jer nekretnina kao nekretnina me ne zanima, zanima me brend Lasta! Želimo da on dostigne višu vrijednost nego što je ikada imao. Mi ćemo u proizvodnju i obnovu pogona, uložiti koliko god bude trebalo, da se ovdje proizvodi samo premijer, najbolji proizvodi koji se u toj industriji mogu imati u svijetu”!

   Konačnim preuzimanjem Laste od strane Violete, zadovoljni čapljinski gradonačelnik je rekao:

   „Ja bih prije svega pozdravio ovaj potez firme Violeta i kao Čapljinac i kao gradonačelnik ovog grada. Sjećam se kao da je jučer bilo, kad su me izjutra u sedam sati, dočekali radnici tadašnje Laste, s vijesti da su otpušteni i da svi idu doma. Naravno, prvi čovjek kojem su se mogli javiti bio sam ja, tada smo razgovarali i dobro se sjećam, rekao sam im – stečaj ne znači i kraj, stečaj može biti i novi početak! Hvala Bogu, sve vodi k tomu”.

   Podsjećamo, Tvornica „Lasta” proizvodnju je prekinula koncem 2016-te godine, a radnici su upućeni kućama koncem siječnja 2017-te godine. Stečajni postupak otvoren je u svibnju 2018-te godine, a prvi javni poziv za prodaju poduzeća u stečaju „Lasta” d. d., oglašen je u studenom 2018-te godine, dakle, prije godinu dana. Nakon što tijekom tri javna poziva tvrtka nije pronašla strateškog partnera, uslijedio je četvrti - slobodnom pogodbom. Vijest da je Violeta novi vlasnik Laste obznanjena je u lipnju, a kupoprodaja je zaključena ovih dana. Dakle, od 4-og studenog kada je obznanjeno da je kupoprodajni ugovor potpisan, započinje nova era za Lastu, pa i čapljinsko gospodarstvo u cjelini.

 

Tekst i foto: D. Musa

Dušni dan u Ravnom uz dvoknjižje prof. dr. Lidije Pehar ili Teške teme obojene emotivnošću i slikovitim primjerima

   Lidija Pehar profesorica Univerziteta u Sarajevu i Sveučilišta u Mostaru predstavljajući dvoknjižje – „Čovjek – tijelo, duh i duša“, te „Metode i postupci u iscjeljivanju“, u Ravnom istinski je poljuljala dobro znanu – Nitko nije prorok u svom selu. Njezini Ravnjani za koje u uvodu napisa „Knjigu posvećujem mom selu: Ravno“, posjetom, neskrivenim zadovoljstvom njezinim profesionalnim uspjesima koje se miješa s ponosom, a na koncu i pjesmom, pokazali su da na izgled teške teme poput enigme zvane – čovjeka, mogu ući među ljude, ako postoji „vibra“ među akterima. Autorica je to uspjela srčanim obrazlaganjem i izlaganjem, uz pomoć nadahnutog prof. dr. Mladena Bevande i ostalih sudionika u programu. Duše decenijama prometno izoliranih Ravnjana, zadovoljstvom je ispunila spoznaja da ih „mala Lidije“, kako su je za odrastanja u Ravnom zvali, zna naći put, što više posvećuje im (mu) knjigu. I to ne jednu nego dvije, po preporuci recenzenata, zbog obimnosti građe.

   „Kada vas ovako vidim onda ne mogu reći i neću lagati, a neću biti ni patetična, da mi nije lako ovdje stajati. U mnogim sam prigodama nastupala, ali mi je to ok. i svesvejedno. Ali ima mjesta i ljudi, gdje neće nikada biti svesvejedno i zato stvarno srce uvijek vuče onamo odakle smo potekli. Shvatila sam da čovjek bez korijena nije izgrađen čovjek, izgubio je identitet. Bila sam vani, gdje život može biti suho zlatno, ali nema suštinu“, kazala je autorica a zatim govoreći kako je put do knjige vodio preko tv. emisija koje je radila volonterski, istražujući zašto raste broj ljudi s depresijom, psihosomatskim problemima, fobijama i slično.

   „Istražujući došla sam do zaključka da to polje jako boli ljude, jer su se na fakultet sručile tisuće pisama, meni nepoznatih ljudi iz regije - žena najviše, koje su svjedočile da je to što govorim upravo područje gdje su same, pogubile se ne znajući razlog“, kazala je autorica te konstatirala:

   „Najviše možemo pomoći sami sebi, ali odmoći, sami sebi“.

   U nastojanjima da posjetiteljima predstavi u knjigama obrađenu problematiku prof. dr. Mladen Bevanda poslužio se s dva primjera. Prvi, šef zatvora pozvao dušebrižnika da održi predavanje, međutim ulazeći u prostoriju on se poskliznu i pade, što zatvorenici propratiše grohotnim smijehom.

   „Međutim, svećenik se nije zbunio nego je poentirao: Vidjeli ste svatko može pasti, ali se i podići. I vi se možete podići. Pokušajte! To je jako djelovalo na zatvorenike“.

   Primjer drugi, prilikom prvog iskrcavanja u Africi, čuveni Cezar ljosnu o zemlju. I dok su postrojeni vojnici u naletu depresije, zaključili – ovo je loš znak, „ležeći na zemlji, Cezar raširi ruke i uzviknu: Volim te Afriko! Vojska složno prihvati, i taj poklič nosilo ih je do pobjede“, slikovito je prevladavanje nepovoljnih situacija u povoljne opisao prof. dr. Bevanda.

   U jednoj od pet recenzija – pogovora, prof. dr. Nevad Kahteran, uz ostalo napisa:

   „Čini se da je uporedo sa svođenjem čovjeka na jednodimenzionalno biće svijest razdružena od savjesti. I dok svijest obuhvaća sve ono što postoji u datom trenutku u psihi čovjeka uz doživljavanje sebe i okoline kao i svjesnost i saznanje o postojanju sopstvene svijesti, savjest (o tome što je dobro, pravedno i dopušteno, a što nije) ima značenje svijesti o vlastitom moralnom činu, sposobnost samoopažanja, analiza našeg djelovanja. Otuda je današnje relativiziranje svih normi izravna posljedica ovog obezduhovljenja svijeta u kojem živimo, kao i kazivanje o odsječenosti čovjeka od bilo čega“.

Uz moderatoricu Vesnu Slobođan koja je čitala ulomke iz recenzija, u programu je nastupio ženski trio sastavljen od dama iz Ravnog i Stoca. Da bi sve bilo bliže iskonskom čovjeku doprinio je i ambijent Lovačkog doma sa čijih zidova su ljude motrili trofeji ravanjskih lovaca.

Tekst i foto: D. Musa

Bolje da izumre selo nego običaji!

   U organizaciji ogranka Matice hrvatske u Čitluku je održano 21-vo kušanje mladog vina. Riječ je o manifestaciji koja njeguje tradicijski običaj juga Hercegovine. Naime, stari hercegovački običaj je da se na Mrtvi (Dušni) dan, obično poslije odslušane mise na groblju, okupi rodbina ruča, a onda kuša mlado. Kao i većina prethodnih o ovogodišnji program održan je u hotelu „Brotnjo”.

   Manifestacija je počela kulturnim sadržajima – predstavljanjem romana Mate Grbavca „Zemlja Hercegova”, te zbirke pjesama Grge Mikulića „Moj svijet”. Kulturni sadržaji nastavljeni su u Kongresnoj dvorani hotela, izložbom slika Megi Kunštek, akademske slikarice iz Mostara. Izložbu je otvorila Ana Šimić, predsjednica Udruge hrvatskih likovnih umjetnika u BiH.

   Program kušanja mladog vina počeo je blagoslovom kojeg je udijelio fra Goran Azinović. Nakon blagoslova slijedilo je kušanje mladog vina, a čast da prvi proba ovogodišnje vino, pripala je 93-em Ivanu Karačiću, najstarijem rudaru u Hercegovini. Kušanju vina potom su se posvetili prisutni predstavnici ogranaka Matice Hrvatske iz BiH i Hrvatske. Sukladno običaju bačva je nakon kušanja i pozitivnih ocjena za kvalitetu vina, zatvorena, a nastavljen program koji se sastojao od zabavnog i gastronomskog dijela.

   Uz kuhare čitlučkog hotela u gastronomskom dijelu iskazali su se i učenici Srednje škole fra Slavka Barbarića, hotelsko-turističkog smjera - kuhari i konobari, koji su predstavili pogačice od mošta, hercegovački masta, u narodu poznatog pod imenom ćupter. Naravno, tu su bili nezaobilazni - suhe smokve, bademi i orasi, raštika kruh ispod peke i drugi tradicijski specijaliteti. Andrija Stojić, predsjednik organizatora, čitlučkog ogranka Matice hrvatske, najavio je da se razmišlja o zaštiti ovoga tradicionalnog običaja kao nematerijalne kulturne baštine juga Hercegovine.

   Za ukupni ugađaj 21-og kušanja mladog vina pobrinuli su se broćanski vinari, te vlasnici pršutana „Herceg” i Prologa i „Bura” iz Vodica obje s područja Ljubuškog. Uglavnom, manifestacija je bila ugođaj kakav i dolikuje kušanju mladog vina – žedan, a ni gladan nitko nije otišao.

D. Musa

Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend