banerRC212

Petak, 15 Studeni 2019

Akcija VAR u GOŠK-u probudila stare rane, a Lujo Ilić, predsjednik kluba ističe: Podržavamo akciju, a prvenstvo treba poništiti“

   O namještanju utakmica u federalnom nogometnom prvenstvu govorka se dugo, zbog čega se nerijetko nije znalo što je stvarnost, a što fikcija. Međutim, za utvrđivanje stvarnog stanja nije se ništa poduzimalo. Akcijom „VAR“ početkom tjedna, klupko se počelo odmotavati. Podsjećamo, prilikom realizacije spomenute operativne akcije Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), slobode je lišeno 12 osoba - sudaca, delegata, kontrolora i članova sudačkih komisija… Zanimljivo, podrška akciji stigla je i od strane Federalnog nogometnog saveza, koji prethodno ništa nije činio da se s pričama obračuna!? Povodom akcije „VAR“ za očitovanje smo zamolili Luju Ilića, predsjednika NK GOŠK, koji kaže:

   „Naše stajalište, normalno mi podržavamo akciju, da je se to Bog da prije napravilo, možda bi imali više bodova, možda bi bili na prvom mjestu. Mislim da je uključeno puno više ljudi od tih dvanaest koji se spominju kao uhapšeni. To je hobotnica koja je uvezana, koja već dugi niz godina radi iste stvari. Mi smo to osjetili na našoj koži 2015. godine kada su nam uskratili ulazak u Premijer ligu. To je mafija, koja radi po istom principu godinama, a još su na vlasti u Federalnom nogometnom savezu. To što su dali priopćenje za javnost da podržavaju akciju, to je čista farsa, jer ih je još dosta uključeno u mutne radnje. Možda se akcija ne bi ni dogodila da neki klubovi nisu u dugovima i da mnogi klubovi na svojoj koži, nisu osjetili kako im suci i vodeći ljudi u Savezu udaraju reket. Dalje, možda od svega ne bi bilo ništa da prošle godine nije bilo Veleža, koji je digao frku oko svega što se događalo u našem nogometu.

   - GOŠK je pokušavao 2015. nakon sramotne utakmice u Doboju kod Kaknja, protiv Mladosti, kada je poražen na nepošten način, ali nije bilo odjeka?

   -Tada smo mi sve pokušali, žalili se svakome živu, ali džaba. Znači, očito smo bili mali, ali sada je krenulo. Ponavljam, da jedan Velež nije reagirao prošle godine ne bi ni ušao u Premijer ligu, a znate tko je Velež, tko ga stoji. Sada su istražni organi nastavili tada započetu akciju, ali mislim da su završili tek dio posla. Dok ne istrijebe sve, do krojena, u tom Savezu, džaba što su uhapsili tih dvanaest. Samo će se privremeno primirili, a onda nastavit po svome. Smatram da dok ne dođu novi, časni ljudi, neće biti ozdravljenja. Tek kada se stvori okruženje da klubovi pobjeđuju samo na zelenom polju, tada će biti pravde.

   -Prvenstvo, kako dalje, do kraja jeseni je još jedno kolo?

   -Za mene prvenstvo nije regularno, jer ako je uhićen predsjednik nogometnog Saveza, predsjednik sudačke, član sudačke, toliki suci, onda ne može biti regularno prvenstvo!? Što se GOŠK-a tiče bit ćemo inicijatori da se prvenstvo poništi! Kako će oni to raditi, ja ne znam? Planiramo sastanke s klubovima da vidimo kako dalje nastaviti natjecanje, a ovo zadnje kolo, ono bi se trebalo odigrati u subotu i nedjelju. Kako će oni delegirati službene osobe ja stvarno pojma nemam, jer nema predsjednika sudačke, nema predsjednika saveza, kako to oni misle uraditi, ja stvarno ne znam. Bojim se da ne ispadnu neka farsa i lakrdija. Ako nema predsjednika, nema predsjednika sudačke, ne znam ni kako će se igrati kolo? U stvari još ne znamo hoće li se igrati, još ništa nisu objavili? Netko već u petak mora putovati na utakmicu, a ne zna termin, zaista ne znam kako će se zadnje kolo organizirati“, pita se Ilić, te na opasku da je pravo čudio kako akcija nije provaljena, nastavlja:

   „To ne znam, ali vidite da GOŠK-a nije bilo ni u kakvim mutnim radnjama. Vidite objave, šta i kako, nas nigdje u tome nema. Nas nigdje nije bilo u tome svemu, najpoštenije što smo mogli mi smo odigrali, bili ste svjedok, nije nam ravnopravno bilo suđenje ni kući, a kamo li vani. Od prvog kola na nas je krenula je hajka, GOŠK treba uništiti, zato se i nadam da akcija neće stati na ovom dosadašnjem“.

   Uglavnom, akcija VAR u GOŠK-u je očito otvorila „stare rane“, iz lipnja 2015-te kada je na grub način u zadnjem kolu, zaustavljen na putu za Premijer ligu.

D. Musa

                                  Može li akcija VAR poništiti prvi dio sezone?

   Nakon munjevite akcije početkom tjedna priveden je veći broj osoba. Sud BiH odbio je prijedlog Tužiteljstva BiH za određivanje pritvora i odredio mjere zabrane osumnjičenima za namještanje nogometnih utakmica Vladimiru Dominikoviću, Anti Bilješku, Fuadu Zahiroviću, Iliji Živkoviću i Kenanu Bajraktareviću. Osumnjičenima je zabranjeno obavljanje svih dužnosti u Nogometnom savezu BiH, entitetskim i županijskim nogometnim savezima, kao i svim natjecanjima koja ti savezi organiziraju na razini cijele BiH. Zabranjeno im je međusobno kontaktiranje i sastajanje, kontaktiranje i sastajanje sa svim suosumnjičenima i svjedocima u tom predmetu, kao i svim dužnosnicima i zaposlenima u Nogometnom savezu BiH, te entitetskim i županijskim nogometnim savezima itd. (dmu)

  • Objavljeno u Sport

Hercegovci zapaženi na 29-oj Sabatini: Hercegovački merlot šampion među crnim vinima, a ing. Gašparu priznanje za struku

   Zapažen nastup imali su hercegovački vinari i vinogradari na 29-om međunarodnom susretu vinara i vinogradara Sabatina, u organizaciji Zadružnog saveza Dalmacije i Hrvatske udruge vinskih gradova, koji je ove godine održan u hotelu „Medena“ kod Trogira. Zlatnu medalju za kvalitetu buteljiranih crnih vina dobio je merlot 2011. vinarije „Vino Milas” iz Ljubuškog. Uz jedno od dva glavna priznanja „Vino Milas” dobilo je zlatnu medalju i za blatinu 2015., a „zlata” su polučili vranac selekcija Andrija 2016., Podrumi Andrija d. o. o Čitluk, te blatina barrique 2013., „Vrtovi Sunca” d. o. o. Grude. Uz tri spomenute odličja – srebro i broncu dobile su vinarije Rubis d. o. o. Mostar, Podrum „mata”, Podrum „Tolj”, te Vinarija „Sušac”, koja se uz vina predstavila i rakijama od smokve i grožđa. Govoreći o dojmu s ovogodišnje Sabatine agronom Mladen Gašpar, stručni suradnik za vinogradarstvo i vinarstvo u Federalnom agromediteranskom zavodu, kaže:

   „To je jedna od najjačih manifestacija na prostoru Hrvatske i regije, koja propagira proizvodnju i sve vezano za vino i vinovu lozu. U konkurenciji za ocjenjivanja vina u pravili stigne preko 300 uzoraka, plus žestoka pića, proizvođači nakon ocjenjivanja nagrade određenim priznanjima, medaljama, što im pomaže u prodaji vlastitih proizvoda. S obzirom da je riječ o prestižnoj manifestaciji, te priznanja imaju značajnu specifičnu težinu. Pored toga dva dana se organiziraju radionice koje stručno obrađuju oblast vinogradarstvo i vinarstva. Te radionice, odnosno predavanja, dobro su posjećene, a uvijek se može doći do novih saznanja. Među temama koje su ove godine prezentirane, bilo je i onih vezanih za klimatske promjene i njihov utjecaj na različite aspekte vinogradarske proizvodnje“, kaže ing Gašpar, te na upit kako kao pobornik autohtonih sorti gleda na činjenicu da je jedno od dva najveća priznanja – šampiona crnih vina, dobilo vino sorte merlot 2011. Vinarije „Vino Milas“.

   „Merlot se u Ljubuškom uzgaja preko pedeset godina. Vinarija koja više ne postoji, nekad je imala je 12 hektara. Priznanjem se potvrđuje pravilo da pored naših autohtonih sorti koje su neprikosnovene za ovu regiju - blatine, žilavke i trnjka, tu treba uvrstiti i poznate svjetske sorte merlot, cabernet suvignone i shiraz. To su po meni, tri sorte koje se jako dobro snalaze i na ovom našem području”.

   Ing. Gašpar smatra da suzdržanosti hercegovačkih vinara i vinogradara u pogledu nastupa na sajmovima, nema mjesta

   „Treba ići na sajmove. Ne mora se ići svake godine, to su troškovi, ali može recimo svake druge. Reklama puno znači, posebice što se imamo čime pohvaliti, jer u zadnjih dvadesetak godina sortiment u vinarstvu, se mijenja, dolaze poznate svjetske sorte, a i od domaćih pravimo još bolja vina, nove tehnologije se primjenjuju. Treba se ići na te sajmove, jer priznanje je je dobra reklama, a na tim skupovima može dosta i naučiti”.

   Uz zapažen nastup hercegovačkih vinara na manifestaciji nagrdom se okitio i naš sugovornik, ing. Gašpar, stručni savjetnik za vinogradarstvo i vinarstvo FAZ-a, koji je dobio priznanje „Stanko Ožanić” za životni doprinos unapređenju vinarstva i vinogradarstva.

   „Priznanje struke, svakom je nešto posebno. Drago mi je da su i stručnjaci sa strane vrijednim procijenili moj doprinos koji je plod trideset petogodišnjeg iskustva u oblasti vinogradarstva i vinarstva, kaže ing. Gašpar.

Tekst i foto: D. Musa

Domaći šipci sladuni 1,2 KM uvozni ciparski i turski 2,2 KM jegulja "planula" po 50 KM

   Poput vremena u proteklih tjedan dana promjenjive su bile i cijene voća, povrća i druge robe na veletržnci u Tasovčićima. Cijene na prošlotjednoj razini zadržali su krumpiri 0,5 do 0,7 KM, planinski ispred veletržnice cijene se 0,8 KM. Raštika je 1 do 1,5 KM, peršin i celer su 2 do 3 marke za kilogram zelene mase. Cijena paprika se ujednačila i trenutno je 1,3 do 1,4 KM, krastavci su 0,8 do 1,3 KM, tikvice 0,7 do 1,3 KM, a crveni luk je od 1,2 do 1,3 KM, dok su paprike roge od 1 do 1,2 KM. Nepromjenje u odnosu na konac prošloga tjedna, ostale su cijene mrkve i cikle 0,8 do 1 KM, planinska ispred veletržnice cijeni se po 2 KM za kilogram. Brokule su oko 2 KM, kupus pupčar od 2,0 do 2,5 KM, prasa je d 1,3 debele pa do 3 KM tanke stabljike, ponuda mahuna je skromna, a cijena 1,8 do 2 KM. Cijena rajčica se ujednačila i trenutačno je 1 do 1,3 KM, ima i batata čija je cijena 2,5 do 3,0 KM za kilogram.

   Od barometra cijena koncem prošloga tjedna, skuplji su zelena salata 1 do 1,3 KM, špinat 1 do 1,6 KM, patlidžani 1,3 do 1,4 KM, bijeli luk u refuzi, nova cijena, je 5 KM, dok su vijenci ostali na 7 KM za kilogram. Jeftiniji su redom - kupus 0,25 do 0,40, karfiol čija je cijena pala na samo 0,5 do 0,7 KM, te kelj 0,5 do 0,6 KM.

   Voće, jabuke su 0,8 do 1,2 KM, kruške uz obilnu ponudu, od 0,7 do 1,6 KM, dunje i kivi cijene se od 1 do 1,2 KM, a od 1 do 1,2 KM cijene se i mandarine. Domaći slatki šipci su od 1 do do 1,3 KM, dok se uvozni – turski i ciparski, cijene 2,2 KM. Tražen je divlji šipak čija je cijena 0,9 do 1,0 KM. Suhe smokve su 5 do 6 KM, po 6 KM cijene se orah i badem u ljusci. Ispred veletržnice ima lješnjaka koji se cijene 7 KM za kilogram, šipurika je 2,5 KM, a džem od šipurka, također na prilazu veletržnici, 8 KM tegla. Od voća iz Neretve uz mandarine, u ponudi ima limuna 3,5 do 4 KM, te po prvi puta grejp čija je cijena 1,5 KM. Sve navedene cijene voća i povrća su na veliko.

   I dalje je vrlo živo na prilazu veletržnici, kupus za zimnicu nudi se na tri kamiona, a cijena je 0,70 KM glavica, dok je rezani 0,80 KM sa uslugom soljenja. Uz dobru ponudu drva čija cijena unatoč obilnoj ponudi polako raste, trenutačno su 90 KM prostorni metar oblovine, dok su cijepana 100 KM. Obilna je bila ponuda ribe koja se cijenila 2 do 3 KM babuške i peškelji, po 6 KM bili su srdela i somići, 9 KM cijenila se pastrva iz uzgoja, a 10 šaran. U ponudi su bili čak i som iz Neretve po 12 KM, te male količine jegulje koja se nudila i brzo prodala po cijeni od 50 KM za kilogram. Smuđ se cijenio 12 KM, dok su lubin i orada bili po 15 KM za kilogram.

   Prodavači mliječnih proizvoda ponovo su, kažu, imali dobar dan, cijena sira kretala se 5 do 6 KM mladi, 8 do 10 KM bio je kravlji, 15 KM suhi ovčji iz Podveležja 18 s Morina, a 20 KM sa Zelengore. Kajmak iz kace bio je 18 KM, maslo 16 KM itd. Ne predaju se ni prodavači presadnica, u ponudi su zelena salata, blitva i mladi luk srebrenjak za rasađivanje, po cijeni od 0,10 KM, raštika je 0,15 KM, kupus 0,25 dok su presadnice jagoda 0,50 KM. Domaća jaja bila su 0,20 do 0,30 feniga, mlade koke 8 do 12, a pijetlovi od 10 do 25 KM itd.

   Veletržnica u Tasovčićima unatoč učestalim kišama zadnjih dana, živi uobičajenim životom u ovom razdoblju godine. Na prilazu udarnim danima utorkom, a posebice petkom gužva, unutar kapije dobra ponuda i od uobičajene, skromnija tražnja.

D. Musa

   Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

   Članak 14 - Autorska prava

   Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

   Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

   Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

   Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Osnovnoškolci se natjecali u kvizu "Obrazovanje bez diskriminacije"

IMG 20191115 124244Uz potporu OESS-a u osnovnim školama u Čapljini održan je Kviz pod nazivom „Obrazovanje bez diskriminacije”. Na kvizu su sudjelovali učenici osmih i devetih razreda čapljinskih osnovni škola. Cilj je natjecanja podizanje svijesti i znanja  iz oblasti demokracije i ljudskih prava  i informiranje učenika o tijelima  i zakonodavstvu koje štite i osiguravaju osnovna ljudska prava u Bosni i Hercegovini.

U tonskom prilogu poslušajte što su o kvizu za Radiopostaju Čapljina kazali učenici.


 

U Čapljini povodom Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa održana akcija besplatnog mjerenja šećera u krvi

U Čapljini je povodom Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa, 14. studenog, održana akcija besplatnog mjerenja šećera u krvi.

Akcija je održana u klubu "Gelenderi" u Čapljini, a u organizaciji Udruge dijabetičara HNŽ-a "Insula"

Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend