banerRC212

Petak, 08 Svi 2020

Prve mahune 4,5 do 5 KM, cijena jagoda postojana 4,5 do 5,5 KM, zelen potonula

   Na veletržnici u Tasovčićima utjecaj korone i dalje je vidljiv, ali su ispred i unutar veletržnice posljedice različite. Ispred veletržnice rasprodaju se zadnje zalihe presadnica povrća, dok unutar veletržnice cijene zeleni bilježe negativne rekorde. Tako se kupus i doslovce rasprodaje po cijeni od 0,20 do 0,25 KM, zelena salata je od samo 0,30 pa do vrlo rijetko 0,80 KM, blitva 0,40 do 0,70 KM, a potonuo je i doskora traženi špinat čija je nova cijena samo 0,50 do 0,70 KM. Uvjerljivo najveći pad doživjela je cijena karfiola koji se koncem travnja tržio za 2 do 2,5 KM, dok je trenutačna cijena 0,70 do 0,90 KM, za kilogram! Jeftinija je čak i raštika čija je cijena oko 1,5 KM, dok je prasa debele stabljike, oko 1,0 KM.

   Stalni i povremeni prodavači na Veletržnici, niske cijene zeleni obrazlažu činjenicama da je to izravna posljedica kraha turističke sezone, zatvorenih tezgi malih piljara u cijeloj BiH, zatvorenih ugostiteljskih radnji od buregdžinica koje su značajni potrošači zeleni, pa do restorana. Događalo se i proteklih godina da artikl ili dva u ovom dijelu godine, budu izrazito jeftini, međutim da zelen listom ima niske cijene ovo je prvi puta od kada se na valu Radiopostaje Čapljina emitiranja barometar cijena s veletržnice u Tasovčićima.

   Sa zeleni lista pojeftinjenja nije zaključena, jeftiniji su još krumpiri – zimski se mogu naći već po 0,65 KM, dok su rani do 1,3 KM, zatim crveni luk 0,8 do 1,0 KM, pa bijeli luk 3 do 3,5 KM, te prve tikvice čija je nova cijena 1,5 do 1,6 KM. U odnosu na konac travnja cijene su zadržali kelj 1,0 do 1,2 KM, mrkva 1,0, a peršin i celer su 3,0 KM, dok je mladi luk tzv. pera 1,7 pa do 2,0 KM. Registrirali smo i jedno poskupljenje i to krastavaca čija je nova cijena 1,5 do 1,9 KM. Zanimljivo, cijena krastavaca od pojave prvih prije mjesec dana, u prosjeku svakog petka je rasla za po desetak feniga. Grašak je od 3 do rijetko 4 KM, a novina u ponudi su prve mahune čija je cijena 4,5 do 5,0 KM.

   Voće, od domaćeg voća valja istaknuti postojanu cijenu jagoda koje su od 4,5 do 5,5 KM za kilogram, a cijena im je stabilna od početka travnja. Domaći orasi u ljusci su 5 do 6 KM, a rane trešnje 3 do 4 KM. Isključivo uvozne jabuke su od 1,6 KM makedonske pa do 2 KM austrijske. Uvozne kruške su od 3,3 KM talijanske, pa do 3,6 KM argentinske, sorta viljamovka.

   Ispred veletržnice ponuda različita i obilna. Riba se nudila na šest štandova, a cijena se kretala od 6 KM somići, 9 je bila pastrva iz uzgoja, deset šaran, dok su 15 bili fileti. Morska – riba iz ribogojilišta u Neumu, cijenila se 15 KM lubin i orada, dok je divlji lubin bio 20 KM za kilogram. Cvijeće se nudilo na četiri štanda uz koliko smo primijetili solidnu tražnju. Dojam je da domaća hrana postaje sve traženija, jaja su bila od 0,20 do 0,30 KM, mladi pilići cijenili su se KM, perad je bila od 10 KM koke, pa do 15 pijetlovi. Raž u zrnu cijenila se 0,60 KM, a ražovo brašno bilo je 1,5 kao i kukuruzovo za pure, s vodenog mlina. Sir se cijenio od 5 KM mladi pa do 18 KM livanjski u kolutovima i miješani ovčji kravlji s Morina. Vraća stajskog gnojiva bila je 4 KM itd.

D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

GOŠK se izjasnio za odigravanje utakmica polufinala Kupa BiH

   Federalni prvoligaš GOŠK iz Gabele izjasnio se za odigravanje utakmica nogometnog Kupa BiH. Za odigravanje kup susreta izjasnili su se i premijerligaši Široki Brijeg i Željezničar iz Sarajeva, dok se Zrinjski za sada, nije izjasnio. Inicijativa ova tri kluba proslijeđena je na adresu Nogometnog saveza BiH uz navođenje termina za odigravanje polufinalnih utakmica.

   Podsjećamo, proteklih dana u opticaju je bio i prijedlog da se u polufinalu i finalu za razliku od proteklih godina, igra samo po jedna utakmica. Taj prijedlog je obrazlagan zgusnutim terminima zbog prekida prvenstva izazvanog pandemijom korona virusa i zgusnutih termina eventualnog nastavka prvenstva.

   Treba istaknuti da je plasman GOŠK-a u polufinale kupa do sada najveći uspjeh tog kluba, kao i čapljinskog nogometa uopće u tom natjecanju.

  • Objavljeno u Sport

Lubenice iz Gabele zasadile regiju uz posao za preko stotinu 'sezonaca'

   Čapljinsku tvrtku „Adria histhil“ iz Gabele, bosanskohercegovačkog lidera u proizvodnji presadnica povrća, pandemije korona virusa koja je prouzročila izvanredno stanje i različite restrikcije, zatekla je pred najvećim sezonskim poslom – otpremom pedesetak kamiona i tegljača presadnica. Sumirajući za ovu kompaniju osjetljivo razdoblje agronom Ivica Borovac, voditelj službe prodaje, kaže:

   „Uz sve nedaće koje je korona donijela sa sobom, što se posla tiče, prošlo je više nego dobro. Budući da su ljudi bili vezani na relaciju kuća – posao, svi smo maksimalno bili fokusirani na posao. Dobro smo organizirali stvari i mogu reći da smo više nego zadovoljni kako je sve proteklo. Devedeset posto robe koja je bila spremna za isporuku u travnju kao najfrekventnijem mjesecu, otišla je na svoje destinacije, do zadovoljnih kupaca koji su također biti u strepnji i čekanju, hoće li funkcionirati tranzit i granice i ostalo. Na kraju je prošlo je više nego dobro“, naglašava ing Borovac, te dodaje:

   „Nije išlo baš glatko, bilo je zastoja, bilo je problema, čekanja, pogotovu u zemljama koje nisu u EU, pogotovu Srbija i Makedonija, gdje su po sedam do deset sati trajale kontrole i ulaz u državu. Kamini su išli u konvojima, pa je recimo prolaz kroz Srbiju prema Rumunjskoj, nekih stotinjak kilometara, trajao po trideset sati, što je apsolutno neuobičajeno. Međutim, vođeni ranijim iskustvima transporta na daleke destinacije tipa Moldavije, Sicilije, juga Rumunjske, Bugarske itd., već smo predvidjeli da će se nešto slično događati tako da smo same biljke, ljude, kamione, odnosno kompletnu logistiku pripremali da to podnesu. Upozorili smo i kupce na izvanredne okolnosti i moguća kašnjenja. Mogu reći da su i kupci bili maksimalno tolerantni, neki sretni da su uopće dobili presadnice, jer s nekih drugih destinacija je bilo više problema oko isporuke. Mislim da smo kao kompanija uz pomoć carinskih i graničnih službi, fito inspektora, a poglavito vozača koji su iznijeli najveći teret, uspjeli sve povezati i uspješno završiti udarni dio sezone.

   Valja reći da su presadnice po dopremi, zbog predugog putovanja zahtijevale razdoblje prilagodne, što je podrazumijevalo odgodu sadnje, postupno izlaganje svjetlosti itd. Ovoga proljeća presadnice iz Gabele su putovale u manje-više okolne zemlje.

   „To su već naši standardni kupci, poglavito susjedni, u Hrvatskoj – Dalmacija i Slavonija, zatim Mađarska, Rumunjska, sjever i jug Srbije, Makedonija i Crna Gora. Bilo je i nekih egzotičnijih zemalja kao što je Moldavija, nešto je išlo za Italiju i Sloveniju, dakle, sve zemlje u regiji koje inače servisirano opet smo odradili na isti način“, konstatira Ivica Borovac voditelj prodaje kompanije „Adria histhil iz Gabele, koji naglašava da je vrlo živo bilo i domaće tržište:

   „Prodaja sadnica za domaće tržište, bila na iznenađujućem nivou, sve što se pojavilo viškova, sve bi se rasprodalo u sat vremena“!

   Treba svakako istaknuti podatak da je u sezonskoj kampanji proizvodnje presadnica povrća u pogonima „Adria histhila“ uz stalno zaposlene posao na određeno vrijeme našlo preko 100 sezonskih radnika, uglavnom ženskog spola.

Tekst i foto: D. Musa

Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend