banerRC212

Četvrtak, 14 Studeni 2019

Prof. dr. sc. Nusret Drešković tvrdi: Hutovo blato skladišti devet milijuna tona ugljika, više nego sve šume u BiH!

   Značenje močvara Hutovog blata na domak Čapljine, godinama je isticano u smislu važnosti za eko sustav – biljni, životinjski i riblji svijet. Posebice je u tom kontekstu naglašavana uloga Hutovog blata kao staništa ptica močvarica. Međutim doktor znanosti Nusret Drešković, profesor na Odsjeku za geografiju Prirodno matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, ukazuje na trenutno najznačajniju ulogu Hutovog blata:

   „Hutovo blato je jedno od najvažnijih područja u Bosni i Hercegovini i cijeloj regiji, kad je u pitanju njegov tzv. sekvestacijski potencijal, odnosno potencijal za ublažavanje utjecaja klimatskih promjena. Kroz par projekata koji su realizirani u proteklih pet, šest godina, pokazalo se da je od prilike 9.000 000 (!) tona ugljika uskladišteno unutar močvarno barskog dijela Hutovog blata, što znači da ima izuzetno visoku vrijednost, izuzetnu važnost kad je u pitanju ublažavanje utjecaja klimatskih promjena. Ono nema samo nacionalni, nego regionalni, europski značaj, dakle, u odnosu na tu količinu ugljične mase koja je zarobljena i čijim bi otpuštanjem ugrozila se već i onako užarena situacija kad je u pitanju porast temperature s obzirom da je mediteranska regija već prepoznata kao jedno od područja koje je pogođeno klimatskim promjenama. U tom smislu dakle, vrijednost Hutovog blata zaista, nadilazi sva poznata područja u široj regiji koja imaju tu vrstu karakteristika“, kazao je profesor Drešković, te kao svojevrsnu rekapitulaciju podcrtao:

   „Možemo slobodni kazati da Hutovo blato praktično skladišti više ugljika nego bosanskohercegovačke šume“?!

   Profesor Drešković je prvi koji izlazi s tezom o sekvestacijskoj ulozi Hutovog blata, kao svojevrsnog regulatora klimatskih primjena. S obzirom da je ta tema u žiži zanimanja ne samo domaće već cjelokupne svjetske javnosti za očekivati je konačno rješavanje statusa Hutovog blata, što prije svega podrazumijeva stabilno financiranje, te zahvate u smislu održavanja vodnog režima u močvari, odnosno ukupno sedam jezera koliko ima Hutovo blato. Zanimljivo da će se prema trenutačnim projekcijama, 2.100 godine uz porast razine mora od 10 metara i Hutovo blato naći pod morskom vodom. Što se i koliko na tom planu može učiniti, teško je reći, međutim očito je da bi u budućem gospodarenju tom biseru prirode trebalo dati međunarodni značaj, kakav po ulozi koju ima i zaslužuje.

   Inače, prof. dr. sc. Nusret Drešković, redovi profesor na Odsjeku za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta univerziteta u Sarajevu, doktorirao je 2011. Godine na temu „Klimatski tipovi u BiH“. Autor je i koautor više knjiga, stručnih i znanstvenih radova, koji su prema službenoj evidenciji od 2014. godine, citirani 188 puta.

Tekst i foto: D. Musa

U Vinriji "Vina Zadro" susret vinara Hercegovine i Dalmacije

   Grad Čapljina – gradonačelnik dr. Smiljan Vidić i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegovačko-neretvanske županije u subotu, 16-og studenog, organiziraju „Susret vinara Hercegovine i Dalmacije”. Susret će se održati u prostorijama Vinarije „Vina Zadro” na Domanovićima s početkom u 12,30 sati.

  • Objavljeno u Najave

Boćarsko prvenstvo BiH: Derbi Čapljina – Grude na čekanju, Rastok iznenadio prvaka

   U završnicu jesenskog dijela boćarskog prvenstva BiH, koje se prvi puta igra u ciklusu jesen – proljeće, umiješala se kiša. Pravi povodanj koji je pogodio Čapljinu, omeo je odigravanje najvažnije utakmice Čapljina – Grude. Može se reći da je to derbi cijele polusezone, jer ta utakmica izravno odlučuje o jesenskom prvaku. Za sada je nepoznanica kada će se utakmica igrati, jer se za promptno odigravanje, dan – dva nakon odgode, klubovi nisu dogovorili, pa sada ostaje da se naknadno dogovore o novom terminu odigravanja derbija.

   Ugodno je iznenadio Rastok koji je savladao prvaka Neum 13:11. Zbog kiše Rastok je bio domaćin u dvorani „Biberon“ u Grudama. Vodila se žestoka borba i doslovce za svaki „punat“ o čemu svjedoči i ukupni zbir poena 154:148 za Rastok. Kao i obično „gusari“ su bili dominantni u brzinskim disciplinama. Iako u petoj deceniji Željko Kužić i dalje je sigurne ruke, u 'brzincu' ostvario je 33 pogotka od 39 izbačaja, dok je kombinacija Željko Kužić/Frano Sušić u štafetnom izbijanju, imala29 pogodaka od 45 izbačaja. S druge strane zapažen je bio Frano Herceg, koji je s 18 „punata“ u krugu, osvojio dva važna boda. Ključna prevaga za Rastok bio je ovoga puta odlični Nikola Zelić, od kojega se još više očekuje u nastavku prvenstva.

   Ni odlična 24 poena u preciznom izbijanju kapetana Mate Grubišića, nisu pomogla Buri da na gostovanju kod Širokog, izvuče povoljniji rezultat. Domaći su slavili 15:9 i tako začelje prepustili upravo Buri. Od obje ekipe, a posebice četvrtoplasniranog Neuma, u jesenskoj polusezoni, očekivalo se više. U svakom slučaju, proljeće će biti prilika za popravni.

   Rezultati Petog kola Prve boćarske lige BiH, Široki Brijeg: Široki – Bura 15:9, Grude: Rastok – Neum 13:11, Čapljina: Čapljina – Grude, odloženo.

   Poredak, 1. Grude 7(4), 2. Čapljina 7(4), 3. Rastok 5, 4. Neum 4, 5. Široki 3, 6. Bura 2 boda.

   Prema kalendaru prvenstvo se nastavlja 4. Travnja iduće godine.

D. Musa

  • Objavljeno u Sport
Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend