banerRC212

Petak, 28 Kolovoz 2020

Kvaliteta rasprodala lubenicu, cijena u porastu 0,40 do 0,50 KM, paprike 0,8 do 1,5 KM, a kavade 0,5 do 1,5 KM

   Kad smo u petak, 21-og kolovoza, na ulazu u Veletržnicu vidjeli jedan za drugim poredane kamione s lubenicama, očekivali smo da će nas, zbog pada cijena, ovoga petka dočekati razočarani proizvođači i još veća kolona kamiona. Međutim, ništa od toga, zadnjeg petka u kolovozu dočekao nas je samo jedan kamion s lubenicama i njihova nešto viša cijena 0,4 do 0,5 umjesto 0,3 do 0,4 KM. Jedan od proizvođača koje smo zatekli, rekao je kako je to posljedica činjenica da se s hercegovačkom niti jedna druga lubenica ovoga ljeta, ne može mjeriti! U prilog toj tvrdnji pokazao je na uz kontejner odbačene čitave palete s lubenicama pristiglih s drugih područja BiH, za koje kupci nisu imali interesa. Ukupno uzevši može se reći da je ova sezona bila manje više uspješna za domaće proizvođače. Uz lubenicu od voća nešto skuplje su smokve 1 do 1,5 KM, a jeftinije jabuke 1 do 1,5 KM, breskve 1,2 do 1,5 KM i rogač 4 KM za kilogram.

   Stabilne su ostale cijene krušaka 1 do 1,4 KM, nektarina 1,5 do 1,8 KM, šljiva 0,70 do 1,20 KM, bostana 0,7 do 1,0 KM, stolnog grožđa 1,0 do 1,7 KM, malina 7 KM za kilogram. Nepromijenjene još su cijene kupina, ribizli, aronija i oraha po 5 KM, borovnica 8 KM plantažne, odnosno 10 KM šumske. Ima i drenjina koje su od 1 do 1,5 KM.

  Kod povrća uočili smo četiri poskupljenja – karfiola 1,5 do 2,0 KM, zelena salate 1,0 do 1,2 KM, krastavaca 1 do 1,3 KM, te blitve 1,0 do 1,5 KM. Od barometra cijena prošloga petka jeftiniji su kupus 0,25 do 0,30 KM, zatim mahune 1,5 do 2,0 KM i tikava 0,25 do 1,0 KM. Ostalo povrće zadržalo je cijene, patlidžani su 0,30 do 0,50 KM, tikvice 0,50 do 0,80 KM, crveni luk 0,50 do 0,70 KM, kelj 0,60 do 1,0 KM, mrkva i cikla 0,80 do 1,0 KM za kilogram. Peršin i celer su 2 do 3 KM, a bijeli luk 3 do 6 KM. S obzirom da je pred vratima konac klimatološkog ljeta cijene paprika i rajčica dobro se drže. Paprike su od 0,80 do 1,5 KM, a rajčice od 0,50 pa do 1,5 KM, koliko se cijeni domaća kavada.

   Ispred veletržnice u Tasovčićima, opao je broj kamiona s drvima, što je vjerojatno posljedica slabe tražnje na koju su se žalili prodavači. Cijene su ostale iste 90 KM za prostorni metar oblovina, a 100 KM cijepana. Presadnice povrća nudile su se na dva štanda cijene standardne – zelena salata, prasa, peršin, celer i blitva bili su po 0,10 KM, raštika i glavati kupus cijenili su se po 0,20 KM komad, dok su ostale kupusanjače – karfiol, brokule, kupus pupčar i drugo, bile 0,25 KM. Ponuda ribe standardna, dok su se cijene kretale od 6 KM somići i srdela, pa do 17 KM krupniji primjerci lubina i orade, dok su sitniji bili 15 KM. Pastrva iz uzgoja cijenila se 9 KM, šaran je bio 10 KM, dok je mol bio od 10 do 16 KM za kilogram. Standardna je bila i ponuda mliječnih proizvoda 4 do 6 KM mladi sir, 8 KM bio je kravlji sir od obranog mlijeka tzv. torotan. Miješani ovčji kravlji sir cijenio se 12 KM, suhi ovčji sir iz Podveležja bio je 15 do 18 KM s Morina 18, a sa Zelengore 20 KM. U ponudi je bilo ražovo 1,5 KM, te heljdino brašno 5 KM za kilogram. Domaća jaja cijenila su se od 0,20 do 0,30 KM za komad, mlade koke nosilje bile su po 12 KM, dok su se kunići nudili po cijeni od 20 KM komad itd.

D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

U subotu: Izložba Stipe Nobila u Čapljini

   Za subotu 29-og kolovoza, u Umjetničkoj galeriji Hrvatskog kulturnog središta Založbe kralja Tomislava, najavljeno je otvaranje izložbe hrvatskog slikara Stipe Nobila. Svečanost otvaranja održat će se s počekom u 20 sati.

   Inače, Stipe Nobilo rođen je 1945. godine u Lumbardi na otoku Korčuli. Likovni smjer Pedagoške akademije završio je u Splitu u klasi profesora Ante Kaštelančića. Na likovnoj akademiji u Zagrebu diplomirao je 1971. godine u klasi prof. Šime Perića.

   Kad je riječ o stvaralačkom opusu Stipe Nobila može se reći da je riječ o slikaru kolorističkog nadahnuća. U središtu Nobilovog stvaralačkog opusa kao teme, su njegova rodna Lumbarda i otok Korčula. Mediteransko ozračje otoka Korčule ishodište je i poticaj Nobilovog nadahnuća u kojem su nezaobilazni – plavetnilo mora i neba, masline, vinogradi, čempresi, polja i vale.

   Valja reći da je uz Hrvatsku Stipe Nobilo, izlagao u Austriji, SAD, te u Bosni i Hercegovini, gdje je izlagao u Bajnoj Luci. Izložba u Čapljini bit će drugo predstavljanje ovoga umjetnika u našoj zemlji.

D. Musa

AUDIO: Maslinovo ulje iz Čapljine osvaja priznanja u regiji

Čapljinska tvrtka "Oliva" koja se bavi proizvodnjom maslinovog ulja dobila je ove godine priznanje za kvalitetu ekstra djevičanskog maslinovog ulja u vidu zlatne medalje, a protekle godine titulu šampiona na prestižnoj međunarodnoj manifestaciji maslinara i uljara "Noćnjak", što je doprinijelo boljem publicitetu i plasmanu ali i rejtingu hercegovačkih ulja.Više u ronskom prilogu.

Vodeni bivoli – spas od zarastanja močvara Hutovog blata

   Problematika zarastanja vodenih površina Hutovog blata u stručnim krugovima je već duže vremena, prisutna tema. Na tu temu Svjetski fond za prirodu (WWF) – Mediteranski program izradio je i dokument na temu Osiguranje budućnosti parka prirode Hutovo blato (Securing the Future od Hutovo blato Nature Park). Na upit upit o uzrocima te pojave Josip Vekić voditelj Službe zaštite Parka prirode Hutovo blato, kaže:

   „Zarastanje močvare uzrokuje više činitelja. Na prvom mjestu svakako je slabiji dotok vode, izvorišta su manje izdašna nego prije, što je opet posljedica klimatskih promjena i različitih zahvata u prostoru, kao što su Gornji horizonti. Uglavnom dotoci vode se smanjuju. Dalje, nekada se na močvarnim livadama u sušnijem dijelu godine napasala stoka u prvom redu konji i krave. Zbog držanja stoke plavne livade su košene, sada je stoka rijetkost, livade se ne kose, a trske je je sve više, a time je i sve više materijala za naplavljivanje. Uz to zarastanje močvara je i prirodan proces, jer vodotoci i bujice nanose različiti materijal”.

   -Ima li lijeka toj pojavi s obzirom da bi mehaničko uklanjanje bilo Sizifov posao?

   -Može se intervenirati na različite načine, međutim sada mi na um padaju i neka originalna rješenja, kao što su vodeni bivoli. Oni doslovce plutaju po vodi, samo im viri glava iz vode, pasu barsku ili riječnu travu – lokvanj i ostalo i tako čiste vodene površine. To bi bio jeftin, ekološki i praktičan način čišćenja močvare, jer vodeni bivoli su korisne životinje od čijeg mlijeka su Talijani brendirali čuveni sir mazzarella. Osnovna sirovina za proizvodnju tog sira je mlijeko bivolica koje se miješa s kravljim.”

   Tragom ove zanimljive opaske ing. Vekića, potražili smo službene podatke o vodenim bivolima, jer kada su ih se sjetili dovitljivi Talijani zašto ne bi i Hercegovci. Prema službenim podacima FAO-a (Organizacija za hranu i poljoprivredu – Ujedinjenih naroda), na osnovu morfoloških i bihevioralnih karakteristika postoje dva tipa vodenih bivola: močvarni i riječni! Močvarni bivoli su sive boje, sa bijelim prugama po grlu i blijedo obojenim kopitima. Mužjaci su teški od 450 do 1.000 kilograma. Riječni bivol je manji, ima crno tijelo bez bijelih tragova.

   Prema podacima FAO-a bivol je ugrožena vrsta, pretpostavka je da u divljini ima samo oko 4.000 grla, dok se pripitomljeni uzgajaju u 43 države svijeta od Južne Azije, gdje je oko 78 posto svjetske populacije, preko Europe – Kosovo, Italija... pa do Južne Amerike. Valja reći da se pripitomljeni bivoli drže zbog proizvodnje mlijeka i mesa, ukus je sličan goveđem, s tim da je bivolje meso zdravije od goveđeg zbog nižeg sadržaja kolesterola i masti. Inače, poslije kravljeg u svijetu je mlijeko bivolica po količini na drugom mjestu.

   Možda će ideja koju je spomenuo inženjer Vekić, koji je uz put istakao da iza nekog takvog projekta mora stajati struka, ističe vremenom postati i realnost, odnosno da će neki stočar napasanjem bivola u Hutovom blatu ujedno čistiti i močvaru. Naravno, ne bismo željeli da se s bivolima ponovi slučaj, nojeva od prije dvadesetak godina ili pak smilja.

D. Musa

Na akciji darivanja krvi u Čapljini prikupljeno 38 doza ove dragocjene tekućine

Crveni križ Grada Čapljine u suradnji s odjelom za Transfuziologiju SKB Mostar organizirao je redovnu akciju dragovoljnog darivanja krvi. Akciji koja se održala u Srednjoj školi Čapljina odazvalo se 46 osoba, a prikupljeno je 38 doza krvi

Krv su darovali Darijo Pekić, Božo Jelčić, Goran Jovanović, Marko Katić, Ivan Soče, Branko Boras, Zvonko Buntić,Ivica Musulin, Ozrenko Matić,Krunoslav Jovanović,Ante Musulin, Aleksa Dragićević,Pavo Sušac, Bernard Pavlović,Ante Sušac, Marijo Bubalo, Mario Jurković, Danijel Petrović, Denis Prnjić,Nikola Soče, Dragan Petković,Damjan Bošković, Ilija Falak, Damir Suton, Tomislav Bule,Ivica Bule, Dr. Zdenko Skelo, Predrag Borovac, Pero Karlušić, Anđa Karlović,Ivica Đurašković, Snježana Curić, Darko Čerkez,Zvonimir Karlović,Dragana Pehar, Toni Vrankić,Mateo Jovanović, Niko Vidić.

Poslušajte tonski prilog:

 

Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend