banerRC212

Petak, 21 Kolovoz 2020

Naša posla - S mosta na Bregavi nestala kamena ploča teška 1,5 tonu!

  Vjerovali ili ne, s mosta na Bregavi u Klepcima kraj Čapljine, starog 503 godine nestala je kamena ploča teška 1,5 tonu! Golema ploča bila je dio korkaluka - kamene ograde, mosta izgrađenog 1517. godine. Poslije konzervatorsko restauratorskih radova prošle godine, ploča je iz nejasnih razloga, ostavljena u podnožju mosta uz prometnicu koja od magistralne ceste M – 17, vodi prema Hutovom blatu i naselju Prebilovci. Bez rezervi usuđujemo se kazati bio je to diletantski potez onih koji su bili uključeni u konzervatorsko restauratorske radove, jer opće je poznata nedovoljna svijest stanovništva prema zaštiti kulturno povijesne baštine. Tako se i dogodilo da je netko posudio kamenu ploči približnih dimenzija 180 X 80 X 25 centimetara.

   Nestanak ploče uočen je 15. lipnja. U međuvremenu od ploče koja na sebi ima šupljine u kojima su bili željezni držači s kojima je bila pričvršćena za kamenu podlogu i ploče u nizu, ni traga ni glasa. Nakon što je presušila Bregava sišli smo u korito i uočili dvojnicu nestale ploče i tako se na licu mjesta još jednom osvjedočili o kakvom je artefaktu riječ. Jasno, tako teška ploča nije se mogla odvesti bez mehanizacije, što će reći da je postojao plan za odvoz. Nejasno je što će takva ploča nekom pojedincu, jer tko god je vidi znat će da je uzeta od neke povijesne građevine. Takve ploče ne mogu uraditi ni današnji majstori, a ni mehanizacija. Ona je produkt višemjesečnog rada vrsnih klesara koji su odlično baratali s dlijetom i čekićem, a takvih je imajući na umu graditelje stećaka ili vrsne dubrovačke majstore početkom šesnaestog stoljeća, bilo.

   Uglavnom, nestankom ploče koja bi mogla u neke bolje dane, poslužiti za cjelovitu obnovu mosta, pokvaren je dojam prošlogodišnjih restauratorsko konzervatorskih radova, za koje je projekt uradila općina Čapljina, suglasnost dao Zavod za zaštitu spomenika, a sredstva osiguralo Federalno ministarstvo kulture i sporta. Valja reći da je ove godine od magistrale ceste Mostar – Metković i tzv. Klepačkog mosta, do Starog – Mustaj begovog mosta, na Bregavi, izgrađena obalo utvrda, tako da je jedan od devet nacionalnih spomenika na području Čapljine, postao vidljiv i s prometnice. Na taj način mostu je podignut turistički potencijal, ali ploče nema. Nadat se da će biti vraćena tamo gdje je i bila, čime bi slučaj postao samo neslana šala. 

 
Tekst i foto: D. Musa

U Tasovčićima obilna ponuda lubenica cijena 0,30 do 0,40 KM, borovnica 8 - 10 KM, a rogač 5 KM

   Početak treće dekade kolovoza na veletržnici u Tasovčićima, protječe u znaku živosti, kako na prilazu tako i unutar veletržnice za što su najzaslužniji prodavači lubenica koje se nude na pet, šest kamiona. Cijena lubenica kreće se od 0,30 do 0,40 KM i približna je prošlogodišnjoj u isto vrijeme. Ponuda je raznovrsna kako po sortama tako i po veličini. Domaće jabuke u ovo doba nikada skuplje cijene se od 1,0 pa do čak 2,0 KM. Neuobičajeno, cijena krušaka je niža 1 do 1,4 KM. Uz kruške od pregleda cijena sredinom kolovoza, jeftinije su smokve samo 0,80 do 1,5 KM, te bostan 0,8 do 1,0 KM. Domaće breskve su skuplje 1,5 do 2,0 KM, dok je stolno grožđe 1,0 do 1,8 KM. Maline se cijene od 5 do 7 KM, kupine su 5 KM, a borovnice 8 do 10 KM.

   Proizvođači i stalni prodavači na veletržnici, sve su inventivniji pa se ovih dana nude ribizle i rogač po cijeni od 5 KM, zatim aronija 5 do 7 KM, te drenjine čija je cijena od 1 do 1,5 KM. Kao novina tu je još i barat čija je cijena 2,5 do 3,0 KM. Cijena klipa mladog kukuruza kreće se od 0,40 do 0,50 KM.

   Povrće, cijena rajčica kreće se u rasponu od 0,60 KM pa do 1,4 KM koliko dostiže kilogram kavada iz Buturović Polja. Cijena paprika je u rasponu od 0,8 do 1,4 KM, usporedbe radi 23. kolovoza prošle godine, cijena je bila niža 0,5 do 1,0 KM. Krumpiri su zadržali prošlotjednu cijenu 0,40 do 0,60 KM, planinski ispred veletržnice dostižu i 0,80 KM, dok je kupus nešto skuplji 0,30 do 0,50 KM. Skuplja su još dva artikla – paprike roge 1,2 do 1,4 KM i tikvice 0,60 do 0,80 KM. U odnosu na prošlotjedni barometar cijena, jeftinija je u prvom redu zelen – raštika uz malu tražnju se cijeni od 1,0 do 1,5 KM, zelena salata i blitva su od 0,80 do 1,0 KM, prasa 2 do 2,5 KM, a jeftiniji su i patlidžani samo 0,40 do 0,50 KM.

   Ostalo povrće zadržalo je cijene, krastavci, tikvice, tikve i kelj su od 0,7 do 1,0 KM, mrkva i cikla 0,8 do 1,0 KM. Nisku cijenu u odnosu na prošlu godinu, ima crveni luk 0,50 do 0,80, dok je bijeli luk od 3 KM refuza, pa do 6 KM vijenci. Cijena mahuna se kreće od 1,5 do 2,5 KM, dok su peršin i celer već uobičajenih 2 do 3 KM.

   Ispred veletržnice obilna ponuda drva cijena je prošlogodišnja 90 KM za prostorni metar oblovina, pa do 100 KM cijepana. Obilna je bila i ponuda ribe čija se cijena kretala od 6 KM somići i srdela, pa do 15 KM lubin i orada iz neumskih ribogojilišta. Šaran i mol bili su10 KM za kilogram, a pastrva iz uzgoja 9 KM. Ponuda mliječnih proizvoda uobičajena – mladi sir se cijenio od 4 do 6 KM, a najskuplji je bio suhi ovčji sir sa Zelengore 20 KM. Suhi ovčji sir s Morina bio je 18, a iz Podveležja 15 KM. Počela je i prodaja presadnica povrća, po 0,10 KM komad cijene se prasa, zelena salata, blitva i peršin, raštika i glavati kupus su 0,20, a ostale kupusnjače su po 0,25 KM. Domaća jaja su od 0,20 do 0,30 KM, kunići 20 KM, a kao raritet nudili su se i psići, mladi pekinezeri po cijeni od 200 KM itd.

D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Vjerovali ili ne. Stolačka anakonda guta i zečeve!

   Da smuk ili u narodu uobičajeno kravosac, jede zečeve do sada je bila nepoznanica. Međutim, slika nepoznatog autora iz Bjelojevića kod Stoca, sve demantira. Kako ističe Zdravko Pranić, tajnik Lovačkog društva „Galeb” Čapljina, koji nam je proslijedio fotografiju, za nešto slično do sada nije čuo. Očito je da ovaj strašni smuk zna svoj posao i da mu ovo nije prvi zeko. Nakon što je iznenadio zeku i primirio ga omotavši mu se oko tijela, obrok je počeo jesti od glave. Kakav će izgledati kada ga proguta teško je zamisliti. Ono što je sigurno ima apetit kao goleme anakonde.

   Uglavnom, uz lisice zeko na jugu Hercegovine ima još jednog neprijatelja, najveću ovdašnju zmiju – smuk. U svakom slučaju uz onu poznatu – pije k'o smuk, može se dodati i nova – jede k'o smuk. Inače, smuk je za čovjeka bezopasna zmija jer nema otrov, napada ga rijetko, kad se osjeti ugroženom, a korisna je jer tamani brojne štetočine, pa čak i zmije otrovnice. Nakon ove snimke smuk bi mogao dospjeti na lovačku crnu listu, što mu s obzirom na „vatrene štapove” neće ići u prilog.

D. Musa

Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend