banerRC212

Učestale kiše podižu cijene blitve, špinata i zelene salate, bijela slanina 10 KM, a čvarci 18 KM za kilogram

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Učestale kiše podižu cijene blitve, špinata i zelene salate, bijela slanina 10 KM, a čvarci 18 KM za kilogram

Učestale kiše nakon bonace u studenom pokrenule su cijene na veletržnici u Tasovčićima. Prije svega to se odnosi na neke vrste povrća čija je uzgred rečeno, sezona pri kraju. Od pregleda cijena 3-eg prosinca poskupili su redom karfiol 1,4 do 1,6 KM, zatim zelena salata čija je cijena ponovo skočila pa se u petak, 10-og studenog, tržila za 1,4 do 1,8 KM, što je duplo više nego tijekom listopada i studenog kada se tržila od 0,7 do 1,2 KM za kilogram. Skuplji su zatim blitva i špinat što je posljedica učestalih kiša pa se ne može brati na otvorenom, plastenički se cijene od 2 do 3 KM. U porastu je cijena krastavaca i tikvica, čija je sezona na zalasku, a nude se od 1,7 do 2,0 KM. U ponudi još uvijek ima domaćih rajčica po cijeni od 1,4 KM, zatim mahuna 3 KM i paprika oko 2 KM.

U petak, 10-og prosinca, nismo registrirali niti jedno pojeftinjenje. Cijene su zadržali krumpiri 0,8 do 1,3 KM, kupus 0,6 do 1,0 KM, cikla 0,7 do 1,0 KM, mrkva 0,8 do 1,0 KM, kelj 0,9 do 1,0 KM. Kupus pupčar 2,0 do 2,2 KM, brokule 2,0 do 2,5 KM, raštika i prasa 2 do 3 KM. Stabilna je i cijena lista peršina i celera, i dalje su 3 do 4 KM. Korijen celera je 3 KM, a peršina 5 KM za kilogram. Crveni luk je od 1,5 do 2,0 KM. Pojavio se i mladi luk čija je cijena 3 KM, dok je bijeli luk od 5 KM refuza pa do 10 KM vijenci. Još ima i paprika roga čija je cijena 1,2 do 1,5 KM. U ponudi je bio i batat po cijeni od 2,5 do 3,5 KM. Za ovdašnje proizvođače ističemo podatak da se uvozni patlidžani trže po cijeni od 3 KM, koncem studenog domaći su bili 0,8 KM. Dakle, valjalo bi i patlidžanima poput krastavaca produžiti sezonu i postizati veću prodajnu cijenu, odnosno saditi ih u dva turnusa.

Voće, domaće jabuke kod prodavača iz Gradačca i Gračanice, cijene se od 0,5 do 1,3 KM, kruške su 1,4 do 1,8 KM. Dunje su 1,0 do 1,3 KM, kivi je od 1,0 do 1,4 KM, japanske jabuke 1,0 do 1,2 KM, dok je kiša zbog nemogućnosti berbe za desetak feniga podigla cijenu mandarina na 0,8 do 1,4 KM. Bademi u ljusci i orasi su po 6 KM, domaćeg kestena nema, uvozni talijanski cijeni se 6 KM. Voće iz Neretve uz mandarine ima limuna čija je cijena 2 do 3 KM, klementina koje se cijene 1,5 do 1,9 KM, grejpa 1,2 do 1,8 KM. Od egzotičnog voća u ponudi je bio kivano - 4 KM za kilogram.

Ni kiša ne može zaustaviti prodavače mliječnih proizvoda, ribe i peradi. Riba se nudila na četiri štanda, a cijene se kreću od 6 KM somići i srdela, 9 KM je bila pastrva, 10 – 11 KM šaran, a 12 do 18 KM, fileti pastrve. Mliječni proizvodi, nakon desetak godina za marku po komadu, poskupio je mladi sir i Podveležja koji se cijenio 5 KM, miješani ovčji/kravlji sir bio je tražen, a cijenio se od 10 do 14 KM, dimljeni i vlašićki sir bili su po 16 KM, a suhi ovčji s Morina i Zelengore, te livanjski u kolutovima, bili su po 20 KM. Domaće suhe meso nudilo se na više štandova, ono što je za potrošače najvažnije – cijene su prošlogodišnje, bijela slanina tržila se 10 KM za kilogram, panceta je bila16 KM, a skuplji od pancete bili su čvarci 18 KM. Suha bravetina cijenila se 25 KM kilogram itd. Naravno u ponudi su bila i domaća jaja po cijeni od 0,23 do 0,30 KM komad, koke nosilje od 11 do 13, pijetlovi 15 KM, a kunići zavisno od veličine, od 15 do 25 KM. U svakom slučaju u hladnijem dijelu godine vrijedi doći na pijacu, bez obzira što nesavjesni vozači i dalje iritiraju posjetitelje koji poštuju propise.

Tekst i foto: D. Musa 

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

 

Poslijednja izmjena danaPetak, 10 Prosinac 2021 14:45
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!