banerRC212

Na veletržnici u Tasovčićima: Cijena kupusa za zimnicu narasla na 1,2 KM glavica, a 1,4 KM ribani! Krumpiri 0,8 do 1,2 KM,Kivano 4 KM, mandarina pala na 0,60 do 1,0 KM

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Na veletržnici u Tasovčićima: Cijena kupusa za zimnicu narasla na 1,2 KM glavica, a 1,4 KM ribani! Krumpiri 0,8 do 1,2 KM,Kivano 4 KM, mandarina pala na 0,60 do 1,0 KM

    U pregledu cijena od 22-og listopada kao udarnu vijest s veletržnice u Tasovčićima, izdvojili smo skok cijene kupusa u petak 29-og listopada opet ista tema – kupus je još skuplji! Kupus za zimnicu, ispred veletržnice, cijeni se od 1,2 KM glavica, dok je rezani ili kako se to uvriježeno kaže – ribani 1,4 KM za kilogram. Dakle, kupus nikad skuplji. Za nijansu skuplji je kupus i unutar veletržnice 0,80 do 1,0 KM. Prodavačica kupusa za zimnicu Zdenka Čuljak kaže da kupci uopće ne komentiraju rekordnu cijenu nego kupuju i odlaze. Kao i ranijih godina u cijenu kupusa za zimnicu, uračunato je i soljenje, tako da kupcu predstoji samo usuti vodu u kacu.

Od zadnjeg pregleda cijena uz kupus, skuplji su još krumpiri čija je cijena od 0,80 pa do 1,2 KM koliko se cijeni južnohercegovački, sorte liseta i mona liza. U blagom porastu su cijene karfiola 0,70 do 1,0 KM, kelja 1,0 do 1,2 KM, raštike 2 do 3 KM, špinata 2,0 do 2,5 KM, paprika čija se cijena kreće od 1,0 pa sve do 2,0 KM jesenska proizvodnja. Skuplji su još patlidžani 0,60 do 1,0 KM, pa krastavci i tikvice koji se cijene od 1,4 do 1,6 KM, te mahune 2 do 3 KM za kilogram. Skuplji je i bijeli luk u vijencima do 10 KM, dok se refuza može naći već po 4 KM za kilogram. Zanimljivo, registrirali smo samo jedno pojeftinjenje i to rajčica, domaće se cijene od 1 do 1,5 KM i zaista su izvrsne kvalitete, dok su uvozne do 1,8 KM

Cijene su zadržali zelena salata 0,50 do 1,0, blitva, mrkva i cikla su od 0,90 do 1,0 KM, Stabilna je i cijena crvenog luka 1,2 do 1,5 KM, prase 2 KM debele pa do 3 KM tanke stabljike, te peršin i celer koji su od 3 do 4 KM za kilogram.

Za razliku od povrća čije su prosječne cijene rasle, kod voća obrnuta slika, cijene su padale, pa je tako cijena mandarina pala na 0,60 do 1,0 KM. Jeftiniji su zatim kivi oko 1,0 KM, slatki šipci 0,7 do 1,5 KM, dunje 0,8 do 1,2 KM, kesten 2,5 do 4,0 KM, šljive čija sezona prolazi, oko 1,5 KM. Skuplji su samo divlji šipci koji se po cijeni od 1,0 KM brzo rasprodaju, dok su cijene zadržali jabuke 0,80 do 1,5 KM, kruške su 1,5 do 2,0 KM, suhe smokve 4 do 6 KM, kivano koji je i dalje 4 KM, japanske jabuke 1,0 do 1,2 KM. Kao što je poznato naveli smo istaknute cijene, a pošto se roba proda znaju samo prodavači i kupci.

Uz kupus za zimnicu ispred veletržnice ovih dana vlada cvijeće, najviše je lončanica, a cijena je standardna 3 do 6, rijetko 7 KM, dok su aranžmani 15 do 20 KM. Još uvijek se nude i presadnice povrća, jasno za sadnju u zatvorenim prostorima, cijena je 0,10 KM zelena salata, blitva i luk tzv. srebrenjak, dok je raštika 0,20 KM. Cijena ribe standardna 6 KM somići i smrznuta srdela, 9 pastrva, 10 šaran, a 18 KM fileti pastrve. Mliječni proizvodi nudili su se na 5 štandova, najjeftiniji je bio mladi sir iz Podveležja 4 KM, a najskuplji su bili suhi ovčji sir s Morina, Zelengore i livanjski u kolutovima koji su se cijenili po 20 KM. Tražen je bio i sir od obranog kravljeg mlijeka tzv. torotan koji se tržio 8 KM za kilogram. Već ima i domaće slanine koja se cijenila od 13 do 16 KM. Bilo je i sporednih šumskih proizvoda drenjine su tražene i po 2,5 KM, šipurak je bio 2,0 KM, a divlje jabuke 1,5 za kilogram. U ponudi je bila i razna druga roba. Cijena drva je od 85 oblovina pa do 100 KM za prostorni metar cijepana itd.

Tekst i foto: D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

 

Poslijednja izmjena danaPetak, 29 Listopad 2021 14:39
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!