banerRC212

Na veletržnici u Tasovčićima: Lagani rast cijena zeleni, planula mješina "torotana" po cijeni od 8 KM za kilogram, a suhi ovčji sir s Morina rasprodan!

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Na veletržnici u Tasovčićima: Lagani rast cijena zeleni, planula mješina "torotana" po cijeni od 8 KM za kilogram, a suhi ovčji sir s Morina rasprodan!

 Privremeno ili ne, tek na veletržnici u Tasovčićima registrirali smo u prosjeku nešto veće cijene domaćeg povrća, dok voća gotovo da i nema. Najviše je poskupio karfiol čija je cijena 2,5 KM. S obzirom da je ponuda skromna za očekivati je dalji rast cijene.Skuplji su zatim kelj, nova cijena je 0,9 do 1,3 KM, špinat 1,0 do 1,3 KM, kupus pupčar 2,0 do 2,2 KM raštika, nema je ispod 4 KM pa do 6 KM, te zimski kupus čija je cijena 0,50 do 0,65 KM. Mladi kupus domaći i uvozni albanski koji prevladava, nešto je jeftiniji 1,4 do 1,6 KM za kilogram. Uočili smo još dva manja pojeftinjenja blitva koja je od 0,5 do 0,8 KM i cikle koja se cijenila 0,7 do 0,9 KM.

   Proizvođači krumpira će definitivno ovu godinu pamtiti po lošem, a kako nam reče proizvođač iz Nevesinja, krumpiri će se bacati i to tonama. Razlog je obilna ponuda domaćeg, te jeftini krumpir iz uvoza, tako da cijena na veletržnici 0,25 do 0,50 KM još i dobro izgleda s obzirom da se u prodajnim lancima trži za 2 do 3 KM, vreća od 10 KM. Planinski krumpiri ispred veletržnice, su 0,70 KM. Cijena zelene salate je stabilna 1,3 do 1,6 KM, crveni luk 0,50 do 0,80 KM. Cijena mrkve se ujednačila, zimska i mlada koncem ožujka, bila je 1,0 do 1,2 KM. Mladi luk tzv. pera su 3,5 do 4,0 KM, prasa je od 1,5 KM debele pa do 3,0 KM tanke stabljike. Zadnje količine bijelog luka cijene se od 8 do 10 KM, jari s Hrguda dostigao je cijenu od 12 KM za kilogram. List peršina i celera cijeni se od 4 do 5 KM, dok je korijen od 3 do 5 KM za kilogram. Rijetki hren kad se pojavi, brzo se rasproda po cijeni od 10 KM.

   Ponuda domaćeg voća sve je skromnija, ima jabuka već po cijeni od 0,55 domaće, pa do 1,5 KM uvozne. Suhe smokve su 3 do 6 KM. Posljednje zalihe domaćeg kivija cijene se 1,0 KM za kilogram, dok je jezgra domaćih oraha od 15 do 17 KM. Kuke su i dalje na cijeni vezica je 2 do 3 KM, što će reći da se kilogram drži na 15 do 20 KM. Naglašavamo navedene su istaknute cijene, a pošto se roba proda znaju samo proizvođači, odnosno prodavači i trgovci.

   Ispred veletržnice smanjila se ponuda drva, ali ne i cijena i dalje su od 85 KM prostorni metar oblovine pa do 95 cijepana. Vreća stajskog gnojiva je 5 KM, a kočići za povrće su 0,50 KM komad. Za proizvođače ovčjeg sira nema problema. Suhog ovčjeg sira s Morina više nema do nove sezone u kolovozu, dok se ovčji sir sa Zelengore i livanjski u kolutovima cijenio 20 KM za kilogram. Kravlji sir od obranog mlijeka tzv. torotan planuo je po cijeni od 8 KM. Od različitih vrsta sireva najjeftiniji je mladi sir iz Podveležja koji se cijeni 4 KM za kilogram. U ponudi još uvijek ima i suhomesnatih proizvoda – šarena slanina i čvarci su po 15 KM, bijela slanina 11 KM, pečenica 25, dok su se manje količine kozletine cijenile 27 KM. Sezona suhog mesa definitivno prolazi, ali u žižu ulazi sezona presadnica povrća, ima ga svih vrsta, a cijene su na razini prethodnih godina. Zelena salata, peršin, blitva cijene 0,10 KM komad, raštike ima već po 0,15 KM, kupusi su od 0,20 do 0,25 KM, rajčice i paprike su od 0,30 do 0,50 KM, sortna sjemena, krastavci i tikvice su 0,50 KM itd. Domaća jaja nudila su se po različitim cijenama, sitnija su se tržila po 0,20 KM komad, jaja srednje veličine bila su po 0,26 KM, a krupnija bila su do 0,35 KM komad. Ponuda ribe standardna somići i srdela cijenili su se po 6 KM, 9 maraka bila je pastrva iz uzgoja 10 šaran, dok su se lubin i orada iz numskih ribogojilišta cijenili od 15 do 17 KM za kilogram. Na kraju ističemo da se nudila i razna druga roba od presadnica cvijeća, ljekovitog bilja, raznih tinktura i krema, preko kućanskih i poljoprivrednih alatki kovača iz Vareša, pa do heljdinog i raževog brašna itd.

Tekst i foto: Dušan Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Poslijednja izmjena danaPonedjeljak, 29 Ožujak 2021 13:42
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend

X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!