banerRC212

Prve kuke 25 KM kilogram! Jeftina zelen, bjeli luk 12 KM, a kajmak iz mijeha 20 KM

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Prve kuke 25 KM kilogram! Jeftina zelen, bjeli luk 12 KM, a kajmak iz mijeha 20 KM

   Prve kuke na veletržnici u Tasovčićima cijenile su se 4 – 5 KM vezica, odnosno kilogram se prema riječima našeg stalnog sugovornika, prodavao za 25 KM!

Prve su to kuke, pa su kupci u korizmene vrijeme poželjeli tu deliciju imati na stolu. Naravno s povećanjem ponude cijena će rapidno pasti. Cijena prvih kuka ujedno je i jednina zanimljivost koju smo zamijetili unutar veletržnice, gdje se odbrojavaju dani do Uskrsa, kada se s prvim ranim krumpirima očekuje oživljavanje iz zimskog drijemeža. Skromna ponuda i još skromnija tražnja rezultirali su padom cijena niza artikala. Od pregleda cijena koncem veljače pojeftinili su redom – zimski kupus 0,40 do 0,55 KM, mladi kupus je 1,2 do 1,3 KM. Jeftiniji je i karfiol 1,6 do 2,0 KM, kao i zelena salata 1,4 kristalka pa do 2,0 KM puterica. Cijena blitve i špinata se prepolovila. Sa 1,3 do 1,7 KM cijena blitve je pala na 0,7 do 0,8 KM, a špinata s 1,8 do 2,2 KM prošlog petka, na samo 0,7 do 1,0 KM. Jeftiniji su zatim crveni luk 0,5 do 0,6 KM. Cijena mrkve je pala na 0,6 do 0,8 KM, cikle 0,7 do 0,9 KM, a kupusa pupčara na 1,4 do 1,6 KM.

   Poskupio nije niti jedan artikl, a cijene su zadržali kelj 0,7 do 0,9 KM, raštika 3 do 4 KM, list peršina i celera cijenio se od 4 do 5 KM, kao i mladi luk – pera koji je također 3 do 4 KM. Prasa je već mjesecima 1,5 debele pa do 3,0 KM tanke stabljike. Ima i tikava za za juhu po cijeni od 0,5 do 1,0 KM, dok su krumpiri od samo 0,20 pa do 0,50 KM, planinski ispred veletržnice su 0,60 do 0,70 KM. Domaći grah kojeg ima samo ispred veletržnice, je 5 do 7 KM, dok je uvozni kanadski 4 KM za kilogram. Ističemo, bijelog luka unutar veletržnice nismo primijetili dok se jari s Hrguda i Morina, ispred veletržnice, cijenio 12 KM za kilogram.

   Od domaćeg voća može se naći još samo jezgre oraha također ispred veletržnice, cijena je 15 do 17 KM, povremeno ima i kivija zavidne kvalitete po 1,7 KM, te suhih smokava koje su 3 do 5 KM uz nikad slabiju tražnju. Domaće jabuke mogu se nabaviti već po 0,6 KM, dok uvozne dostižu 1,5 KM. Uvozne kruške su 1,8 do 2,0 KM. Od agruma ističemo limun koji se cijeni 1,6 KM, te naranče koje su od 1,5 do 1,8 KM za kilogram. Naglašavamo, riječ je o istaknutim cijenama, a pošto se roba proda to znaju samo proizvođači, odnosno prodavači i kupci.

   Ispred veletržnice sve je veća gužva i sve više stalnih prodavača mliječnih proizvoda, jaja i peradi, te presadnica, pravi čvrste objekte. To je još jedna potvrda da je petak na prilazu veletržnici u Tasovčićima u pravom smislu riječi, pazarni dan. Vreća stajskog gnojiva i vreća drva cijenile su se po 5 KM, pet KM je bila i bala slame. Prostorni metar – kubik, drva nudio se od 85 KM oblovina, pa do 95 KM cijepana. Riba iz ribnjaka imala je standardne cijene pastva je bila 9, šaran 10, a som 12 KM za kilogram. Somići i srdela cijenili su se po 6 KM, glave šarana, za brudet, bile su od 2 do 3 KM komad, a lubin i orada iz neumskih ribogojilišta, nudili su se po cijeni 15 do 17 KM.

   Mliječni proizvodi, prodavač kajmaka iz mijeha nam se pohvalio da je tražen unatoč cijeni od 20 KM za kilogram. Po 20 KM cijenili su se livanjski sir u kolutovima i suhi ovčji sa Zelengore. Suhi ovčji sir s Morina bio je 18 KM, a iz Podveležja od 15 do 18 KM. Najjeftiniji je i dalje mladi sir iz Podveležja 4 KM za kilogram. Prodavača sira, kajmaka, masla sve je više, što jasno govori o konjukturi tih proizvoda. Domaća jaja cijenila su se od 0,20 do 0,33 KM, koke nosilje bile su 13 KM, dok su pijetlovi do 25 KM. Uz spomenuto bilo je i razne druge robe, kao što su domaće i kućanske alatke kovača iz Vareša, pa ljekovite trave među kojima i slatki pelin, zatim kunići, suha bravetina, kozletina i svinjsko meso – slanina, čvarci, pečenica i slično. Ono što je bitno ispred veletržnice bilo je i robe i kupaca.

Tekst i foto: Dušan Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

 

Poslijednja izmjena danaSubota, 06 Ožujak 2021 10:40
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend

X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!