banerRC212

Na veletržnici u Tasovčićima: Podcijenjeni krumpiri 0,30 do 0,50 KM, hren 10 KM, suha bravetina 25 KM, a patke 30 KM!

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Na veletržnici u Tasovčićima: Podcijenjeni krumpiri 0,30 do 0,50 KM, hren 10 KM, suha bravetina 25 KM, a patke 30 KM!

   Zanimljivi su cjenovna slika i dojmovi proizvođača i prodavača voća i povrća na veletržnici u Tasovčićima. Jednodušna je ocjena svih koji prodaju domaći robu da je slaba tražnja, neki kažu slabija nego u doba lockdowna, s druge pak strane očito je da cijene zadnjeg petka u siječnju u odnosu na prethodni petak, nisu pale što će reći da ni ponuda nije baš obilna.

Kako je turizam skoro ugašen, masovna okupljanja primjerice svadbe, postale rijetkost domaća potrošnja se smanjila, međutim mali piljari su očito ostali vjerni domaćoj robi. U prilog većoj zaradi ponuda povrća je obogaćena nekim proizvodima koji su bili rijetki, kao što je primjerice hren koji se cijeni 10 KM za kilogram, korijen peršina je 5 KM, list je 4 do 6 KM za kilogram, pašternjak je 4 KM, a ima i rodokve koja se cijenila 1,5 do 2,0 KM.

   Uz već navedeni list peršina skuplji je i list celera nova cijena je 4 do 6 KM, a neznatno su još poskupili – bijeli luk 5 maraka refuza pa do 8 vijenci i mladi luk pera 2,5 do 3,0 KM. Nešto jeftiniji su karfiol 1,0 do 1,3 KM i blitva 1,5 do 2 KM. Ostalo povrće zadržalo je cijene, krumpiri se nude za 0,30 do 0,50 KM, kupus je 0,35 do 0,50 KM, crveni luk je 0,60 do 0,80 KM, mrkva je 0,7 do 1,0 KM, cikla 0,8 do 1,0 KM, tikve za juhu su 0,5 do 1,0 KM. Cijena raštike se zadržala na 2,0 do 3,5 KM, zelena salata uglavnom je 1,5 do 2,0 KM, špinat je od 1,5 s otvorenog pa do 2,2 KM plastenički. Stabilna je i cijena brokula 1,8 do 2,5 KM, kao i kupusa pupčara – prokulica 1,0 do 1,4 KM, prase od 1,5 debele pa do 3,0 tanke stabljike. Domaći grah je 5 do 7 KM, dok je uvozni kanadski 4 KM za kilogram.

   Od domaćeg voća ima jabuka, domaće sorte, gala i ajdared, mogu se nabaviti već od 0,60 KM pa naviše, dok uvozne dostižu 1,5 KM. Suhe smokve su 3 do 6 KM, uz skromnu tražnju, domaći kivi je 0,7 do 1,5 KM, a jezgra oraha od 15 do 17 KM. Kupreške kruške zelene boje, ispred veletržnice, kako reče prodavač sto posto ekološke su 2,5 KM. Od uvozne robe spominjemo samo ono što se kod nas ne proizvodi, pa se tako španjolske naranče cijene 1,8 KM, talijanske crvene naranče su oko 1,5 KM, dok su klementine 1,2 KM za kilogram.

   Ispred veletržnice vlada suho meso, koje stiže uglavnom iz istočne Hercegovine i Kupresa, a izbor je širok. Bijela slanina se cijenila 8 KM, šarena je 15 do 16 KM, čvarci su bili 16 KM, svinjska pečenica 20 KM, pršut 25 KM, koliko se cijenila i suha bravetina, dok je suha jaretina – plećka, bila 28 KM za kilogram. Naši stočari se zaista trude, ali opet moramo istaknuti da najpostojaniju tražnju imaju mliječni proizvodi u prvom redu sir koji se zadnjeg petka u siječnju nudio po cijeni od 4 KM mladi iz Podveležja pa do 20 KM livanjski u kolutovima i suhi ovčji sa Zelengore. Suhi ovčji sir s Morina bio je 18 KM i najviše se traži, dok je suhi ovčji sir iz Podveležja od 15 do 20 KM. Miješani ovčji kravlji sir bio je od 10 do 12 KM s Kupresa. Domaća jaja bila su od 0,20 do 0,30 KM, koke nosilje 13 KM, pijetlovi 25 KM, patke 30 KM komad, a kunići 20 do 25 M. Stajnjak se cijeni 4 do 6 maraka vreća, što će reći veća kupovina niža cijena dok je kamen za oblaganje bio 25 KM za prostorni metar. Na kraju ističemo da se riba cijenila od 6 KM somići i smrznuta srdela, pa do 17 KM orada iz neumskih ribogojilišta.

Tekst i foto: Dušan Musa

   Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Poslijednja izmjena danaPetak, 29 Siječanj 2021 17:16
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend

X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!