banerRC212

Lijepo vrijeme podiglo cijenu patlidžana i paprika roga, a oborilo kupusa i krumpira, jegulja 50 KM, a prve lončanice 4 do 6 KM

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Lijepo vrijeme podiglo cijenu patlidžana i paprika roga, a oborilo kupusa i krumpira, jegulja 50 KM, a prve lončanice 4 do 6 KM

   Još jedno pravo jesensko obilje prezentirao je ovoga petka na prilazu i unutar veletržnice u Tasovčićima.

Od značajki ovotjednog barometra cijena ističemo da su nešto jeftiniji krumpiri i kupus. Krumpiri se cijene 0,50 do 0,60 KM, planinski ispred veletržnice su 0,70 KM. Kupus se trži od 0,30 do 0,40 KM za kilogram. Kupus za kiseljenje ispred veletržnice, je 0,70 KM glavica, pa do 1,0 KM rezali s uslugom soljenja. Za razliku od kupusa i krumpira čija je cijena nešto niža, skuplje su paprike i patlidžani što je opet posljedica lijepog vremena koje pogoduje spremanju zimnice. Sa 0,8 do 1,3 KM, cijena paprika roga je skočila na 1,3 do 1,6 KM, dok su patlidžani 1,0 do 1,3 KM. Znatno skuplje su i obične paprike, nova cijena je 1,4 do 1,7 KM. Osjetno skuplje su i tikvice, nova cijena je 1,5 do 1,7 KM, te zelena salata koja se cijeni od 2,2 do 2,5 KM.

   Od barometra cijena polovicom listopada uz kupus i krumpire, jeftiniji su redom karfiol 1,2 do 1,4 KM, kelj oko 0,8 KM, pa blitva 1,0 do 1,3 KM, crveni luk 0,5 do 0,7 KM, te posve neočekivano i bijeli luk koji je od 5 KM refuza pa do 7 KM vijenci.

   Ostalo povrće zadržalo je cijenu, rajčice su uglavnom od 1,0 do 1,5 KM mahune i prasa su od 1,5 do 2,0 KM za kilogram, raštika je od 1 do 2 KM, špinat 2,0 do 2,5 KM, brokule su 2 do 2,2 KM, a peršin i celer su od 2 do 3 KM za kilogram. Mrkva i cikla su od 0,8 do 1,0 KM, a jestive tikve različitih vrsta, od 0,5 do 1,0 KM.

   Kod voća povoljna situacija za ljubitelja domaćih jabuka i krušaka, jabuke su od 0,8 do 1,0 KM, a kruške izvrsne kvalitete, od 1,0 do 1,5 KM. Jeftiniji su kesten koji se trži za 1,8 do 2,5 KM, te dunje oko 1,0 KM, a skuplji su slatki šipci 1,5 do 2,0 KM, uvozni turski i dalje su 2,2 KM. Ljuti šipci su od 0,8 do 1,0 KM, kivi je od 0,8 do 1,5 KM, dok su mandarine 0,8 do 1,0 KM. Orasi u ljusci su 5 KM, a suhe smokve od 3 do 5 KM za kilogram. Za ljubitelje grožđa ističemo da ima samo uvoznog koje se trži 2,5 KM za kilogram. Suhe šljive i kruške ispred veletržnice, su po 5 KM.

   Ispred veletržnice jesenje obilje, a uz robu koja se uobičajeno nudi stigle su i lončanice, čija se cijena kreće od 4 do 6 KM. Presadnice povrća su od 0,10 zelena salata, peršin i blitva, 0,20 KM je raštika, dok su različite vrste zimskih kupusa po 0,25 KM, komad. Standardnu cijenu imala je riba s tim što je poslije dužeg vremena, u ponudi bila i manja količina jegulja, koje su se cijenile 50 KM za kilogram i brzo su se rasprodale. Glave šarana tržile su se već od 1 KM komad, somići su bili 6 KM, pastrva iz uzgoja 9, a šaran 10 KM za kilogram. Fileti su bili 14 KM, a lubin i orada iz neumskih ribogojilišta, 15 do 17 KM za kilogram.

   Drva imaju standardnu cijenu, cijepana se cijene od 95 do 100 KM za prostorni metar, a oblovina je 90 KM. Ponuda sira standardna, a cijene se kreću od 4 KM mladi sir iz Podveležja pa do 20 suhi ovčji sa Zelengore i livanjski u kolutovima. Suhi ovčji sir s Morina bio je 18, a iz Podvezežja 15 KM za kilogram. Maslo je bilo 14 do 16 KM, a kajmak od 15 do 18 KM. Domaća jaja bila su uobičajenih 0,20 do 0,30 KM komad, koke nosilje 12, a pijetlovi 20 KM. Po dvadeset maraka cijenili su se i kunići dok je par ćurka i ćuran bio 70 KM. Ističemo uz poljoprivredne i kućanske alatke kovača iz Vareša, u ponudi su bile ljekovite trave i razna druga roba, a primijetili smo čak i lubenice. Uglavnom, za ljubitelje tradicije prilaz veletržnici u Tasovčićima, petkom, pravi je praznik za oči, pa i nepca, jer se uz ostalo, već može naći i domaćeg suhog mesa.

D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

 

Poslijednja izmjena danaPetak, 23 Listopad 2020 15:13
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend