Logo
Ispiši ovu stranicu

Kupci okupirali veletržnicu u Tasovčićima, domaće rajčice planule po cijeni 1,0 do 1,8 KM, drenjine čak 3 KM, a mačići ruske vrste 30 KM!

Istaknuto Kupci okupirali veletržnicu u Tasovčićima, domaće rajčice planule po cijeni 1,0 do 1,8 KM, drenjine čak 3 KM, a mačići ruske vrste 30 KM!

Iznimna posjeta kupaca bila je drugog vikenda u listopadu veletržnici u Tasovčićima.

Posebice je ovoga petka u prijepodnevu, bilo gužve pa prilazu veletržnici gdje se prodaje raznovrsna roba, od drva čiji su se prodavači jedini žalili na tražnju, pa do psića i mačaka. Prometno je bilo i unutar veletržnice, a stalni prodavači su se pohvalili da su neke vrste robe naprosto planule primjerice domaće rajčice. Očito je da su južni Hercegovci premalo sadili jesensku rajčicu jer se već naveliko prodaju makedonske pink rajčice po 2 KM za kilogram, te crvene - albanske 1,5 KM za kilogram. Domaće rajčice cijenile su se od 1 KM domaći šljivar, pa do 1,8 KM. Uz rajčice od zadnjeg pregleda cijena posebice je poskupila zelena salata koja se cijenila od 2,0 do 2,5 KM. Komentar stalnih prodavača na tu cijenu, bio je – malo se sadila, jer se proljetos bacala, sada je nema dovoljno pa je za očekivati i dalji rast cijene. Moglo bi se reći iz istih razloga, raste i cijena blitve, nova je 1,5 do 1,7 KM, a za nijansu je skuplja i mrkva 0,8 do 1,2 KM.
   Nismo registrirali niti jedno pojeftinjenje, krumpiri su se cijenili od 0,5 do 0,7 KM, kupus 0,3 do 0,5 KM, crveni luk 0,5 do 0,8 KM, tikve 0,5 do 1,0 KM, tikvice i cikla 0,8 do 1,0 KM. Krastavci su bili 1,0 do 1,3 KM, krastavci za kiseljenje od 1,7 KM srbijanski, pa do 3,0 KM domaći. Paprika se cijeni od 1,0 do 1,7 KM, paprike roge su bile 1,2 do 1,6 KM, a patlidžani su 1,0 do 1,2 KM. Stalni prodavači ističu da je prodaja nakon kiša porasla, pa se unatoč obilnoj ponudi cijena dobro drži. Karfiol je 1,5 do 1,7 KM, rijetke brokule su 2,0 do 2,2 KM, špinat je od 2.0 do 2,5 KM, prasa 1,5 do 2,0 KM, mahune su od 1,5 do 2,0 KM, a kao i obično najskuplji je bijeli luk koji se cijeni od 4 KM refuza, pa do 10 KM vijenci.
   Voće, povećao se raspon, a time i cijene krušaka trenutačno su 1 do 2 KM, kvaliteta je odlična. Skuplje je i sve rjeđe grožđe 1,0 do 1,5 KM, pa bostan koji je od 0,9 do 1,2 KM. Pada cijena mandarina nova je 1,0 do 1,4 KM. Jabuke se cijene od 0,7 do 1,5 KM, dunje i kivi su od 1,0 do 1,5 KM, svježe smokve su od 2 do 3 KM, a suhe od 3 do 4 KM. Šipci tavore 0,8 do 1,3 KM za kilogram, sve rjeđe šljive su 1,0 do 1,2 KM, a orasi u ljusci 5 KM za kilogram. Jedno iznenađenje, ove godine tražene drenjine cijene se čak 3 KM za kilogram i trenutačno stižu jedino iz Nevesinja. Tražnja je dobra, što upućuje na zaključak da raste ekološka svijest građana.
   Ispred veletržnice obilna ponuda, posebice zadovoljni bili su prodavači sira mladi sir se cijenio od 4 KM iz Podveležja pa do 20 KM suhi ovčji sa Zelengore i kupreški u kolutovima. Suhi ovčji sir s Morina bio je 18 KM, a iz Podveležja 15 KM. Maslo se cijenilo od 14 do 16, a kajmak od 16 do 18 KM za kilogram. Dobro se prodavala i riba čija se cijena kretala od 2 KM babuške i glave šarana, pa do 15 KM lubin i orada iz neumskih ribogojilišta. Pastrva iz uzgoja je 9, a šaran 10 KM. Dobro su se prodavale i presadnice povrća čija je cijena postojana – zelena salata, blitva, celer i prasa su 0,10 KM komad, raštika je bila 0,20, a različite vrste kupusa do 0,25 KM komad. Domaća jaja bila su 0,20 do 0,30 KM, pijetlovi su bili po 15 KM, a purani 20 KM. Kunići su bili također po 20 KM komad, dok su tzv. ruske mačke bile 30 KM komad. Navedeno je samo dio robe koji se petkom nudi na čapljinskoj veletržnici u Tasovčićima.

D. Musa
  Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:
  Članak 14 - Autorska prava
  Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.
  Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.
  Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.
  Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Sva prava pridržana © www.radio-capljina.com 2017. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača!