banerRC212

Domaći proizvođači lubenica u ratu s uvoznicima oborili cijenu na 0,4 do 0,5 KM i zavladali veletržnicom u Tasovčićima

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Domaći proizvođači lubenica u ratu s uvoznicima oborili cijenu na 0,4 do 0,5 KM i zavladali veletržnicom u Tasovčićima

   Na veletržnici u Tasovčićima neuobičajena situacija, stalni prodavači voća i povrća rekoše da je utovar, u petak izjutra, bio dobar, ali su cijene nastavile padati. Istina pad cijena može se smatrati logičnim jer se ponuda rajčica, paprika, patlidžana i drugog povrća, povećava iz dana u dan. Druga nelogičnost u današnjem barometru je prepolovljena cijena domaćih lubenica smo desetak dana od njihove pojave. Sa 0,80 do 1,0 KM cijena je pala na 0,40 do 0,50 KM za kilogram?! Međutim, razgovarajući s proizvođačima stigli smo do odgovora za tu nelogičnost. Prema njihovom tumačenju na pojavu domaćih lubenica uvoznici su odgovorili obaranjem cijene, a zatim su domaći proizvođači prihvatili izazov i prepolovili cijenu tako da se uvoz lubenica iz Albanije, Grčke, Turske i Makedonije, odakle je sve stizala, trenutačno ne isplati.

   Od ostalih zanimljivosti ističemo visoke cijene ljetnih jabuka, krušaka i šljiva. Jabuke se trže po cijeni od 1,5 do 2,5 KM, kruške po 2,0 do 2,5 KM, a šljive od 1,8 do 2,5 KM. Za razliku od navedenog, cijena smokava petrovača od pregleda cijena zadnjeg petka u lipnju, niža je za dva i pol puta, s 2,5 do 3,5 KM pala je na 1,0 do 1,5 KM. Kao zanimljivost izdvajamo i krastavce, čija je cijena u daljem padu i trenutačno su od 0,15 do 0,40 KM.

   Cijene voća proteklih dana bile su promjenjive, jedino su višnje 1,5 do 1,8 KM i sve rjeđe jagode 2,5 KM, zadržale približnu cijenu. Skuplje su marelice 3 do 4 KM, te maline i kupine čija je nova cijena 5 KM za kilogram. Nešto jeftinije su breskve 1,0 do 1,2 KM, zatim nektarine 1,2 do 1,5 KM, bostan 0,90 do 1,10 KM i već spomenute lubenice. Trešanja nakon puna dva mjeseca, u ponudi nije bilo.

   Povrće, krumpiri i kupus su zadržali cijenu i dalje se trže za 0,40 do 0,50 KM, stabilna je i cijena raštike 1,0 do 1,5 KM za kilogram, zatim crvenog luka 0,7 do 1,0 KM, te peršina i celera čiji list se i dalje cijeni od 2 do 3 KM za kilogram. Kod povrća nešto skuplja su samo tri artikla – zelena salata 1,0 do 1,5 KM, zatim kelj 0,8 do 1,0 KM, te bijeli luk u refuzi sada je 2,5 KM, dok se u vijencima i dalje cijeni 5 KM. Pojeftinjenja su bila češća, pa je tako cijena rajčica pala sa 0,7 do 1,0 KM, sitne chery rajčice i dalje su 3 do 4 KM. Jeftinije su i paprike, nova cijena je od 0,6 do 1,2 KM, za nijansu su jeftinije tikvice 0,4 do 0,5 KM, zatim mrkva i cikla čija je cijena od 0,8 do 1,0 KM, te mahune ili kako to Čapljinci kažu mohune, 1 do 2 KM za kilogram. Na veletržnicu je stigao i prvi mladi kukuruz i to iz Bosne, cijeni se 0,50 KM komad.

   Na prilazu veletržnici početkom srpnja, nije bilo presadnica cvijeća i povrća, koje je bilo nezaobilazno u protekla četiri mjeseca. Najbogatija bila je ponuda ribe i drva. Ponuda ribe sve je raznovrsnija, a cijene stabilne pa se tako somići i srdela cijene po 6 KM za kilogram, pastrva iz uzgoja je 9, a šaran 10 KM. Som i smuđ cijene se također po 10 KM, dok je mol bio 12 KM, a lubin i orada iz neumskih ribogojilišta, 15 do 17 KM. Bilo je i jegulje koja se po uobičajenoj cijeni 40 KM kilogram, ovoga puta nije rasprodala. Mliječni proizvodi, mladi sir za pitu iz Podveležja, cijenio se 4 KM, miješani sir ovčji/kravlji bio je 10 do 12 KM, bilo je i suhog ovčjeg sira čija cijena se kretala od 15 iz Podveležja, pa do 20 KM sa Zelengore i kupreški u kolutovima. Brašno od heljde bilo je 5 KM, a ražovo 1,5 KM. Drva su imala standardnu cijenu 85 KM prostorni metar oblovine, pa do 100 KM cijepana. Uz navedeno u ponudi je bio i kućanski pribor, te poljoprivredne alatke kovača iz Vareša i razna druga roba.

D. Musa

   Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Poslijednja izmjena danaPetak, 03 Srpanj 2020 14:17
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend