banerRC212

Promotivno ocjenjivačka i stručna radionici na temu „Kozarstvo“ u Mostaru: Najbolji kozji sir prave djevojke s Ozrena i sveučilišni profesor iz općine Centar Sarajevo!

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Promotivno ocjenjivačka i stručna radionici na temu „Kozarstvo“ u Mostaru: Najbolji kozji sir prave djevojke s Ozrena i sveučilišni profesor iz općine Centar Sarajevo!

   Federalni agromediteranski zavod iz Mostara organizacijom prve Promotivno ocjenjivačke i stručne radionice na temu „Kozarstvo“ napravio je iskorak od uobičajene biljne prema animalnoj proizvodnji. Posjetitelji sličnih radionica o smokvama, šipcima i smilju bili su u prvim mah ugodno iznenađeni posjetom misleći da su to uglavnom proizvođači iz Hercegovine. Tek kad je počelo proglašenje najboljih kozjih sireva, shvatili su da Hercegovaca tu ima samo u tragovima.

   Drugo iznenađenje bili su glavni akteri tog ocjenjivačkog dijela, mlada djevojka Zlata Brkić s padina Ozrena u općini Lukavac i genetičar Safer Međedović iz općine Centar Sarajevo. Da najurbanija sarajevska općina ima najboljeg kozara, to nitko nije očekivao. Inače, Zlata Brkić je marketing menager, Farme „Milo Selo“, a Safer Međedović, sveučilišni profesor u mirovini, tehnolog Farme „Međedović“. Od devet prvih nagrada njihovi sirevi dobili su osam, a među njih se po broju bodova, uspjela ubaciti tek jedna Hercegovka Kristina Prlić.

   Kvalitetu sira ocjenjivala je posebna stručna komisija, zlatnu medalju zavrijedila su četiri sira, srebrenu pet, brončanu šest, dok su dva sira dobila zahvalnice za sudjelovanje. Prvo mjesto po broju bodova 18,50, osvojio je - extra masni sir u hrastovoj kori, drugo - polutvrdi masni dimljeni sir 18,45 oba farma „Milo Selo“, slijede - tvrdi punomasni dimljeni sir 18,10, te - polutvrdi punomasni sir sa ružmarinom i majčinom dušicom, 18,05 bodova itd.

   Govoreći o dojmovima s prve radionice o kozarstvu prof. dr. Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda (FAZ-a) uz ostalo je rekao:

   „Mi smo se iznenadili kad smo obišli svaku tu farme koliko ljudi proizvode i kako proizvode na tim farmama. Stanje je puno bolje nego što smo mi očekivali što nas jako raduje.“

   Treba reći da su na prvoj radionici predstavljeni samo uzgajivači koza koji proizvode sir. Direktor Ivanković naglašava, kako ima dosta uzgajivača koji proizvode i predaju mlijeko. Tijekom stručnog dijela radionice obrađene su tri teme „Primjena higijenskih mjera u proizvodnji sira“ o čemu je govorio Mirko Jarak, stručni savjetnik u FAZ-u. Temu „Kozje mlijeko kao proizvod budućnosti predstavio je Toni Mikulić, također stručni savjetnik u FAZ-u, dok je doc. Dr. Marija Jukić Grbavac obradila temu „Deklariranje sira.“

   Izlaganja su dovela do novih saznanja, a jedno od njih je snažna ekspanzija u proizvodnji kozjeg mlijeka u cijelom svijetu. U 2017-oj godini proizvodnja je dostigla 18,6 milijuna tona što je povećanje od 474 posto (!) u odnosu na 2000. godinu. Vjetar u leđa proizvodnji kozjeg mlijeka daju istraživanja koja ukazuju na njegovu zdravstvenu vrijednost uz ostalo, organizam ga probavlja pet puta brže od kravljeg! Po potencijalu koje mu daje naglašavanje zdravstvenog segmenta, kozje mlijeko pandan je maslinovu ulju.

„   Moj sin šest godina nakon završetka veterinarskog fakulteta nije imao posla i onda smo se odlučili napraviti objekt veterinarske ambulante. Međutim, kako po zakonu Federacije, nisu predviđene ambulante nego stanice, nismo imali dovoljno novca da to opremimo, pa smo odlučili nabaviti par koza. Počeli smo s četiri koze nabavljene u Srbiji, a zatim smo se upustili u proizvodnju sira. Sada radimo devet vrsta sireva…“, kaže prof. dr. Međedović, čija farma od kozjeg mlijeka uz sireve, proizvodi pavlaku, kozji puter, kefir i sapune“.

   „Farma se nalazi u mjestu koje se zove Milino Selo, pa smo se tako odlučili za naziv farme“, kaže menagerica tvrtke Zlata Brkić, te pojašnjava kako su se odlučili za kozarstvo:

   „Željeli smo ljudima pružiti mogućnost zdravog života, zdrave ishrane, boravka u prirodi, jer mi se ne bavimo samo proizvodnjom sireva nego i povrća, imamo plastenike, to je jedna cijela priča, vraćanje tradiciji i prirodi. Naše izletište je dokaz toga, naravno planiramo ga proširiti i upotpuniti sadržajima za djecu i odrasle. Sretna sam zbog ovih priznanja, to će nam biti poticaj dalje u radu. Kad su nas nazvali iz Zavoda rado smo se odazvali“, kazala je Zlata Brkić.

Tekst i foto: D. Musa

Poslijednja izmjena danaPonedjeljak, 21 Listopad 2019 16:03
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend