banerRC212

Mizerna cijena šipaka 0,7 do 1,2 KM, a kesten na cijeni 3,5 do 5 KM

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Mizerna cijena šipaka 0,7 do 1,2 KM, a kesten na cijeni 3,5 do 5 KM

   Situacija sa šipcima ponavlja se iz godine u godinu, nakon buma sredinom prošloga desetljeća u podizanju novih nasada, čim su stasali na rod počeli su i problemi s plasmanom. Tako je i ovih dana na veletržnici voća i povrća u Tasovčićima, šipci se cijene 0,7 do 1,2 KM, što je zaista mizerna cijena za to hranjivo, ljekovito i ekološki zdravo voće. Zbog kasnije godine, divljih šipaka još nema, ali je dojam da će biti skuplji od slatkih, što će zbog obrade i ostalog biti pravi presedan. Kao i ranijih godina za očekivati je da će im početkom studenog kad prođe sezona domaćih, cijena skočiti na preko 2 KM. U takvoj situaciji preporuka domaćim proizvođačima je saditi što kasnije ili posve rane sorte, te šipke skladištiti u hladnjače i čekati bolju cijenu, jer trenutačna je zaista simbolična. Uz šipke jeftinije su i dunje 1 do 1,2 KM, zatim svježe smokve koje su trenutačno 3 do 3,5 KM, mandarine 0,7 do 1,2 KM, kao i limun iz Neretve koji je bio 2,5 do 3 KM za kilogram. Za razliku od šipaka, kesten koji raste u šumi, iz godine u godinu je skuplji, trenutačno je 3,5 do 5 KM za kilogram. Ostalo voće zadržalo je cijenu od pregleda koncem prošloga tjedna, a poskupljenja nije bilo. Jabuke su i dalje 0,7 d 1,4 KM, kruške 1,5 do 2,3 KM, suhe smokve 4 do 6 KM, a bostan 1 do 1,2 KM. Zahvaljujući Miholjskom ljetu još uvijek ima lubenica koje se cijene 0,5 KM kilogram ili 2 KM komad, drenjine koje sada stižu iz Bileće i Nevesinja, su 2 KM, dok je kivi od 0,7 do 1,2 KM. Orasi u ljusci ispred veletržnice, cijene se 7 KM za kilogram.

   Povrće, ukupno deset proizvoda od zadnjeg barometra, promijenilo je cijenu. Osjetno skuplji su patlidžani 1,3 do 1,6 KM, zatim krastavci 1,2 do 1,4 KM, tikvice 0,7 do 1,2 KM, te prasa 2,5 do 3 KM, dalmatinskih jeftinijih, koja je debele stabljike, nije bilo. Skuplje su još mahune 1,5 do 2 KM kao i bijeli luk 4 refuza pa do 7 KM vijenci, nevesinjski bijeli luk ispred veletržnice, je 8 KM. Zabilježili smo i nekoliko pojeftinjenja, raštike koja je sada 1,5 do 2 KM, zatim špinata 1,8 do 2 KM, te brokula čija je cijena pala na oko 2 KM.

   Ostalo povrće zadržalo je cijenu, pa su tako krumpiri 0,5 do 0,7 KM, planinski ispred veletržnice su 0,8 KM za kilogram, kelj je 0,6 do 0,8 KM, a zelena salata je 1 do 1,2 KM. Kupus se cijeni od 0,3 do 0,5 KM, dok je kupus za zimnicu ispred veletržnice, 0,8 glavica pa do 1,0 KM za kilogram rezani sa soljenjem. Mrkva i cikla su 0,8 do 1,0 KM, rajčice se cijene od 0,7 do 1,2 KM hibridi, domaće sjeme je od 1,5 do 1,8 KM. Proširio se raspon cijene paprika koje su od 1 do 2 KM za kilogram, peršin i celer su 2 do 3 KM, a blitva je 0,8 do 1,2 KM. Sve navedene cijene su na veliko.

   Ispred veletržnice uočljiva je nešto manja ponuda drva, cijena uobičajena od 80 oblovina pa do 100 KM za prostorni metar, cijepana. Ponuda ribe odlična s tim što nije bilo jegulje. Somići i smrznuta srdela cijenili su se 6 KM, pastrva je bila 9, a šaran 11 KM za kilogram. Fileti pastrve cijenili su se 17 KM, koliko su se cijenili krupniji primjerci lubina i orade. Riblja pljeskavica bila je 10 KM, a glave šarana zavisno od veličine, od 2 do 5 KM komad. Obilna je bila i ponuda mliječnih proizvoda, najjeftiniji bio je mladi sir koji se cijenio 5 do 6 KM, kravlji sir bio je 8 do 10 KM. Suhi ovčji iz Podveležja cijenio se 15, a s Morina i livanjski u kolutovima bili su 18 KM za kilogram. U ponudi su bile i presadnice zimskog cvijeća – maćuhice, 1 KM komad, zatim povrća - zelena salata, blitva i prasa 0,10 KM, dok su raštika i različite vrste kupusa 0,20 do 0,25 KM komad. Domaća jaja cijenila su se 0,20 do 0,30 feniga, pilići su bili 5 KM, a koke i pijetlovi od 10 do 15 KM komad.

Tekst i foto: D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Poslijednja izmjena danaPetak, 18 Listopad 2019 16:04
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend