banerRC212

Informacija o uvozu 92 posto hrane za konzumaciju ogorčila poljoprivrednike: Nevjerica, ogorčenje i sarkazam, reakcije su težaka

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Informacija o uvozu 92 posto hrane za konzumaciju ogorčila poljoprivrednike: Nevjerica, ogorčenje i sarkazam, reakcije su težaka

   Nedavno od strane Vanjskotrgovinske komore BiH, prezentirana informacija da je BiH u prvoj polovici tekuće godine, uvezla čak 92 posto hrane za konzumaciju, kod potrošača je logično, nametnula pitanje – što i čije jedemo? Dakle, pitaju se potrošači, a što na tu informaciju kažu proizvođači, nastojali smo doznati na veletržnici voća i povrća u Tasovčićima kraj Čapljine. Govoreći o toj temi Grgo Matić iz Višića kod Čapljine, kaže:

   „Kad sam to čuo nekako je nastao šok, užas, nevjerojatno da se može događati u jednoj državi? Pitaju se zašto odlaze mladi, odlaze mladi, a odlazit ćemo i mi stariji. Izgleda došlo je vrijeme da i mi svi napustimo ovo, do sada smo se mučili, borili se ne bi li ostali tu, preživljavali od svoga rada, međutim ovo je vrhunac. To je sramota, sramota za svu vlast u BiH“.

   Branko Petrušić iz Otoka kod Ljubuškog je u nevjerici: „Tolika da se uvozi hrana, to je meni nešto meni nepojmljivo. Od kuda toliko da se uveze toliko hrane, mi ovdje ne možemo plasirati svoje, a toliko se uvozi?! Meni zanima, radi čega se to radi tako?

   Zatečen je Milan Damjanac, proizvođač krumpira i sira iz Nevesinja: „Ja sam stvarno iznenađen tim podatkom, ja to nisam znao. Je li to moguće, toliki postotak uvoza, šta mi radimo, ljudi moji. Šta mi radimo, sve manje ljudi bavi se poljoprivrednom, narod nam odlazi u inostranstvo, što se ovo događa s ovom našom državom, to je strašno. Ja ne mogu da vjerujem, ali eto moram vjerovati, to su relevantni podaci, vjerojatno“, kaže Damjanac koji na upit u kojoj mjeri se to osjeća na prostoru Nevesinja i okolnih općina, nastavlja:

   „Osjeća se sigurno, ali da je toliki postotak uvoza hrane, pa znači da nam nije uvoza mi bi crkli svi, pokrepali od gladi, je li tako“!?

   „Mladi ljudi, odlaze, ne mogu živjeti od svoga rada, viši ulozi nego dobit i onda odlaze. Mlađi odlaze, a stariji ne mogu raditi“, objašnjenje je Tonćija Grbavca iz Šipovače kod Ljubuškog, koji na upit – kakav razvoj događaja očekuje, sarkastično dodaje:

   „Uvozit ćemo sto posto hrane, ni mi koji se bavimo poljoprivredom, nećemo moći za sebe odgojiti“?!

   Za stručnjake poput Zaima Elezovića, tajnika Udruženja sjemenara i rasadničara Federacije BiH, slobodno se može reći - krah domaćeg agrara i nije neko iznenađenje, a evo i zašto:

   „Domaća proizvodnja se uopće ne vrednuje od strane organa vlasti, ona je simbolična. Mi imamo sada pet do deset posto sjemena za pšenice potrebe Federacije, a ostalo sve se uvozi. Što se tiče sadnog materijala tu je još gora situacija, ugašeno je deset rasadnika. Naročito je veliki problem u proizvodnji sjemena krumpira, mi smo imali nekih petnaestak proizvođača, trenutno imamo jednog u Glamoču, a i to je minimalna proizvodnja, dva hektara. Znači sve se svelo na uvoz jer se od strane organa vlasti, domaća proizvodnja uopće ne stimulira“, naglašava mr. Elezović, te dodaje:

   „Mi smo tražili da se napravi jedan ambijent, koji bi pomogao da se razvije domaća proizvodnja sjemena i sadnog materijala, makar za sedamdeset posto naših potreba…“

   Usporedbe radi izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Nizozemske, države koja i doslovce otima zemlju od mora, a od BiH je manja za petinu, zadnjih godina kreće se između 92 i 94 milijarde eura! Prema tome, podatak da se u prvih pola godine konzumiralo samo osam posto hrane proizvedene u vlastitoj zemlji i doslovce predstavlja fijasko ovdašnjeg agrara, kao i ukupne poticajne politike. Uglavnom, BiH se pretvorila u suprotnost dobro znane – bogata je ona zemlja koja može prehraniti sebe i svoje ljude.

D. Musa

 

Poslijednja izmjena danaČetvrtak, 29 Kolovoz 2019 15:51
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend