banerRC212

Cijene rajčica ponovo rastu, nude se za 1 do 2,5 KM, a aligrah 7 KM

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Cijene rajčica ponovo rastu, nude se za 1 do 2,5 KM, a aligrah 7 KM

   Cjenovna slika domaćeg voća i povrća na veletržnici u Tasovčićima, bez značajnijih odstupanja u odnosu na protekla dva petka u kolovozu. Ako bi se cijelilo po vizualnom dojmu onda je uočljivo da je obilna jedino ponuda lubenica i krumpira, dok ostalih artikala pa čak i paprika čija cijena bilježi najnižu razinu ovoga ljeta 0,60 do 1,0, nema u značajnijim količinama. Cijenu paprika spustila je ponuda tog povrća s otvorenog u prvom redu iz Semberije. Za razliku od paprika cijena rajčica je krenula uzlaznom putanjom, trenutačno su od 1,0 do 2,5 marke, koliko se cijeni sorta pink. Pristižu i rajčice iz Buturović Polja, a cijena ime je 1,7 do 2,0 KM. Od pregleda cijena u prošli petak, skuplji su još – zelena salata 1,7 do 2,4 KM, patlidžani 0,7 do 1,0 KM, tikvice 0,7 do 1,2 KM, te paprike roge 1,8 do 2,2 KM.

   Registrirali smo i nekoliko manjih pojeftinjenja, uz paprike nešto jeftinije su mahune 2 do 3 KM, zatim cikla 0,70 do 1,0 KM, te prasa koja u ovom razdoblju stiže uglavnom iz okolice Fojnice i Visokog, cijeni se 2,5 do 3 KM, te cikla koja je 0,70 do 1, 0 KM. Ostalo povrće zadržalo je cijene približne prošlotjednim, krumpiri su od 0,40 do 0,70 KM, kupus 0,40 do 0,60 KM, kelj 0,70 do 1,0 KM, raštika 1,5 do 2 KM, blitva 1,2 do 1,5 KM, peršin i celer 2 do 3 KM za kilogram. Stabilnu cijenu imaju crveni luk i mrkva koji se cijene od 0,80 do 1,2 KM, kao i bijeli luk koji je od 2 KM refuza pa do 6 KM vijenci. Raznovrsna je ponuda tikava koje se cijene od 0,80 do 1,5 KM. Zadnjih dana pojavio se i domaći grah krupnog zrna tzv. aligrah, koji se cijeni 7 KM za kilogram.

   Kod voća prepolovila se cijena smokava koje su se u petak, cijenile 3,5 do 4 KM za kilogram, a nešto jeftinije su i lubenice čija je cijena 0,30 do 0,50 KM. Na Veletržnicu u Tasovčićima pristigla je lubenica iz Semberije koja je 0,30, dok se cijena domaće kako proizvođači – prodavači rekoše - neusporedivo slađe, penje do pola marke. Od barometra cijena koncem prošloga tjedna skuplji su bostan 0,50 do 0,70 KM, te šljive 1,0 do 1,3 KM. Ostalo voće zadržalo je cjenovnu razinu, jabuke su od 0,70 KM domaće pa do 1,2 KM uvozne sorte ajdared, dok su kruške 0,80 do 1,6 KM. Breskve i nektarine imaju ujednačenu cijenu 0,80 do 1,3 KM, dok se stolno grožđe cijeni od 1,2 do 1,8 KM. Maline dopremaju proizvođači iz Bosne, a cijena je 6 KM za kilogram, kupine su 4 do 5 KM, a borovnice su 7 do 10 KM. Uz današnji barometar cijena ističemo dva podatka, prvi s obzirom na muslimanski vjerski blagdan – Kurban Bajram početkom, te katolički – Veliku Gospu sredinom tjedna, za očekivati je da će se i ponuda i cijene nivelirati početkom idućega tjedna i dobiti realniju sliku, drugo cijene koje smo naveli su one koje ističu proizvođači ili stalni prodavači, a pošto se na koncu roba proda to znaju samo oni i trgovci.

   Ispred veletržnice standardna situacija – posve nelogično s obzirom na toplo vrijeme, i dalje je najbogatija ponuda drva čija je cijena na prošlogodišnjoj razini od 80 KM oblovina, pa do 95 KM za prostorni metar cjepana. Riba se nudila na četiri štanda pastrva iz uzgoja bila je 9 KM, šaran 11, fileti soma 12, a fileti šarana 15 KM. Morska riba – lubin i orada cijenili su se 15 KM za kilogram itd., a jegulje nije bilo. Presadnice su se nudile na dva štanda, cijena se kretala od 0,10 KM zelena salata i peršin, 0,20 KM bili su blitva i raštika, dok su se različite vrste kupusa nudile po cijeni od 0,25 KM komad. Mliječni proizvodi prodavali su se na u zadnje vrijeme uobičajena tri štanda. Cijena mladog sira bila je 4 do 6 KM, a najskuplji 20 KM za kilogram bio je suhi ovčji sir sa Zelengore. Suhi ovčji sir s Morina, bio je 18, a iz Podveležja 15 KM. Miješani ovčji - kravlji sir cijenio se od 10 do 12 KM kilogram itd. Domaća jaja su bila 0,20 do 0,30 KM, koke i pijetlovi 10 do 15 KM komad, a odrasli pilići 5 KM. Uglavnom, na prilazu veletržnici petkom je i najbogatija ponuda pa se može narodski kazano, nazvati pazarnim danom.

D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Poslijednja izmjena danaPetak, 16 Kolovoz 2019 13:48
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend