banerRC212

Utorak, 07 Prosinac 2021

Komunalci u ofenzivi

   Već dvadesetak dana čapljinski komunalci imaju redovite akcije uklanjanja lista sa zelenih površina, nogostupa, trgova, prometnica... Kako im vrijeme nije baš saveznik povremeno se mogu vidjeti kako rade i po slabijoj kiši. Ništa čudno s obzirom da su kako rekoše riješeni da grad bude čist. Nije to baš tako ni jednostavno, jer zna se dogoditi da oni prođu jednom rutom, pa dok stignu do kraja, na početku ponovo ima lišća. Ranijih godina u poslu im je znao pomoći vjetar, koji je raznosio lišće na razne strane. Ove godine uz "debele" južine nisu bili te sreće, vjetroviti dani su rijetkost, pa je sve do temeljitih metli. (dmu)

Rasadničarska proizvodnja na jugu Hercegovine: Najtraženije masline i divlji šipci, tražnja za loznim cijepovima opada

Lozni3 Rasadnik loznih cjepova tvrtke Dominant

   Prvi dan bez kiše radnici tvrtke „Dominant“ iz Gabela Polja iskoristili su za vađenje loznih cijepova. Scena koju smo zatekli u Nerezima nedaleko od rijeke Bregave, ohrabruje i vraća nadu, u Hercegovke i Hercegovce njihovu odgovornost i predanost radu. Koliko smo uočili tridesetak radnika radilo je bez nadzora vođeni činjenicom da desetke tisuća loznih cijepova valja izvaditi, kao da su predosjećali da će opet uliti kiše. Inače, vađenje loznih cijepova iz zemlje gdje su početkom godine zarasođeni, prva je faza posla, druga je obrada žilnog sustava u skladištu što se jasno može i po kiši, slijedi sortiranje u buntove, pa onda zakopavanje u sitni pijesak i na koncu prodaja. Dakle, dug je put do novca, od rasođenja pa do prodaje prođe cijela godina. Agronoma Slavko Korda direktor tvrtke „Dominant“, na upit o tražnji za loznim cijepovima kaže:

   „Imamo razgovore o nekim novim količinama za naredne godine, međutim količina sadnica loze je globalno u opadanju. Ako se sjećamo nekadašnjih HEPOK-a i Apro Hercegovine koji su prije postojali, i površina koje su bile nekada pod vinovom lozom sada smo mi ispod polovice tih površina. Što se tiče voćarske proizvodnje, to se svelo baš na okućnicu, za osnovne potrebe ljudi, a što se tiče podizanja plantaža nema interesa za veće površine. Loza je zadržala tražnju, međutim gledano na razdoblje od deset godina smanjuje se i to, došlo je na 50 do 60 posto“, kaže direktor Korda, te na upit o nekada značajnoj proizvodnji sadnica breskve, nektarine i drugog voća“, nastavlja:

   „Malo, minimalno, se traži, moram priznati da smo mi prestali proizvoditi i breskvu i nektarinu, čak i jabuku i sve drugo voće golog korijena. Konkurencija je dosta velika iz Posavine, oni imaju jeftiniju proizvodnju, a još uvijek imaju radnika. Sama proizvodnja u rasadniku, traži puno ruku, nemamo više dovoljni radnika da bi mogli izdržati i polako odustajemo od tih proizvodnji.

   -Uz lozu što je još kurentno za proizvodnju?

   -Ostala su loza i proizvodnja u kontejnerima, maslina, smokva, šipak, pogotovu divlji šipak. U zadnje vrijeme s obzirom na zagovaranje ekologije, dosta se traži divlji šipak. Radimo ono što ne moramo baciti po završetku sezone sadnje. Sadnice u kontejnerima mogu stati i za iduću godinu, rastu još jednu godinu dobiju i na cijeni i na kvalitetu. Ima ljudi koji traže starije voćke primjerice masline od par godina, da se vidi, da se zeleni, pa će takvu sadnicu platiti i skuplje.

   -Maslina se proljetos tražila, uvožene su dodatne količine, kako ste vi prošli?

   -Mi smo ostali bez sadnica, pa su trgovci bili prisiljeni uvoziti. Tim dodatnim uvozom naši ljudi su vidjeli od prilike, cijene tim sadnicama u proizvodnim rajonima Europe, cijene su skoro pa duplo više nego kod nas, čak i više. Mi sada prakticiramo cijepljenje masline na podlogu sjemenjaka masline ili na oblicu, domaću, koje se najbolje ukorjenjuju u kamenitim terenima što je kod nas skoro uobičajeno. Te sadnice su jesu nešto skuplje jer se teže proizvedu, ali su kvalitetnije, pogotovu u područjima gdje nema navodnjavanja ili nema kvalitetnog navodnjavanja“, kaže direktor Korda.

Inače, cijene sadnog materijala u Hercegovini kreću se od oko 2 KM lozni cijepovi, sadnice smokve i šipka su 4 - 5 KM u kontejnerima, voćne sadnice su isto tako 4 do 5 KM, breskva, nektarina, trešanja na podlozi gizele, su od 10 do 12 KM zavisno od sorte, masline su isto oko 10 KM, standardne sorte sadnice od godinu dana, dok dvogodišnje dostižu do 25 KM itd.

Tekst i foto: D. Musa

Pretplati se na ovaj RSS feed
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!