banerRC212

Petak, 10 Prosinac 2021

Učestale kiše podižu cijene blitve, špinata i zelene salate, bijela slanina 10 KM, a čvarci 18 KM za kilogram

Učestale kiše nakon bonace u studenom pokrenule su cijene na veletržnici u Tasovčićima. Prije svega to se odnosi na neke vrste povrća čija je uzgred rečeno, sezona pri kraju. Od pregleda cijena 3-eg prosinca poskupili su redom karfiol 1,4 do 1,6 KM, zatim zelena salata čija je cijena ponovo skočila pa se u petak, 10-og studenog, tržila za 1,4 do 1,8 KM, što je duplo više nego tijekom listopada i studenog kada se tržila od 0,7 do 1,2 KM za kilogram. Skuplji su zatim blitva i špinat što je posljedica učestalih kiša pa se ne može brati na otvorenom, plastenički se cijene od 2 do 3 KM. U porastu je cijena krastavaca i tikvica, čija je sezona na zalasku, a nude se od 1,7 do 2,0 KM. U ponudi još uvijek ima domaćih rajčica po cijeni od 1,4 KM, zatim mahuna 3 KM i paprika oko 2 KM.

U petak, 10-og prosinca, nismo registrirali niti jedno pojeftinjenje. Cijene su zadržali krumpiri 0,8 do 1,3 KM, kupus 0,6 do 1,0 KM, cikla 0,7 do 1,0 KM, mrkva 0,8 do 1,0 KM, kelj 0,9 do 1,0 KM. Kupus pupčar 2,0 do 2,2 KM, brokule 2,0 do 2,5 KM, raštika i prasa 2 do 3 KM. Stabilna je i cijena lista peršina i celera, i dalje su 3 do 4 KM. Korijen celera je 3 KM, a peršina 5 KM za kilogram. Crveni luk je od 1,5 do 2,0 KM. Pojavio se i mladi luk čija je cijena 3 KM, dok je bijeli luk od 5 KM refuza pa do 10 KM vijenci. Još ima i paprika roga čija je cijena 1,2 do 1,5 KM. U ponudi je bio i batat po cijeni od 2,5 do 3,5 KM. Za ovdašnje proizvođače ističemo podatak da se uvozni patlidžani trže po cijeni od 3 KM, koncem studenog domaći su bili 0,8 KM. Dakle, valjalo bi i patlidžanima poput krastavaca produžiti sezonu i postizati veću prodajnu cijenu, odnosno saditi ih u dva turnusa.

Voće, domaće jabuke kod prodavača iz Gradačca i Gračanice, cijene se od 0,5 do 1,3 KM, kruške su 1,4 do 1,8 KM. Dunje su 1,0 do 1,3 KM, kivi je od 1,0 do 1,4 KM, japanske jabuke 1,0 do 1,2 KM, dok je kiša zbog nemogućnosti berbe za desetak feniga podigla cijenu mandarina na 0,8 do 1,4 KM. Bademi u ljusci i orasi su po 6 KM, domaćeg kestena nema, uvozni talijanski cijeni se 6 KM. Voće iz Neretve uz mandarine ima limuna čija je cijena 2 do 3 KM, klementina koje se cijene 1,5 do 1,9 KM, grejpa 1,2 do 1,8 KM. Od egzotičnog voća u ponudi je bio kivano - 4 KM za kilogram.

Ni kiša ne može zaustaviti prodavače mliječnih proizvoda, ribe i peradi. Riba se nudila na četiri štanda, a cijene se kreću od 6 KM somići i srdela, 9 KM je bila pastrva, 10 – 11 KM šaran, a 12 do 18 KM, fileti pastrve. Mliječni proizvodi, nakon desetak godina za marku po komadu, poskupio je mladi sir i Podveležja koji se cijenio 5 KM, miješani ovčji/kravlji sir bio je tražen, a cijenio se od 10 do 14 KM, dimljeni i vlašićki sir bili su po 16 KM, a suhi ovčji s Morina i Zelengore, te livanjski u kolutovima, bili su po 20 KM. Domaće suhe meso nudilo se na više štandova, ono što je za potrošače najvažnije – cijene su prošlogodišnje, bijela slanina tržila se 10 KM za kilogram, panceta je bila16 KM, a skuplji od pancete bili su čvarci 18 KM. Suha bravetina cijenila se 25 KM kilogram itd. Naravno u ponudi su bila i domaća jaja po cijeni od 0,23 do 0,30 KM komad, koke nosilje od 11 do 13, pijetlovi 15 KM, a kunići zavisno od veličine, od 15 do 25 KM. U svakom slučaju u hladnijem dijelu godine vrijedi doći na pijacu, bez obzira što nesavjesni vozači i dalje iritiraju posjetitelje koji poštuju propise.

Tekst i foto: D. Musa 

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

 

Završena kampanja berbe i prerade maslina u Hercegovini: Urod podbacio, kvaliteta maslina izvrsna, broj maslinara raste

   Sredinom tjedna u uljari „Ramljak“ u Tasovčićima, pokraj Čapljine, zaustavljeni su strojevi za preradu maslina, što se može smatrati i krajem ovogodišnje kampanje berbe i prerade maslina u Hercegovini. U ovoj uljari koja je s radom počela 16. listopada, sezonu su uz ostalo, produžile i kiše koje su otežavale berbu. Sumirajući značajke ovogodišnje kampanje vlasnik uljare, inače maslinar, Slavko Ramljak, kaže:

   „Ova silna kiša koja se izlila kada je počela kampanja prerade, otežala je berbu maslina. Uglavnom uspješno je odrađeno. Da je bila godina kao prošla po urodu, imali bi strašnih problema, ove godine su masline slabije rodile, možda je bila trećina prošlogodišnjih prinosa. Rijetki su maslinari koji su ubrali više nego lani. Imali smo na koncu prerade maslinare iz Neuma, zato što nisu mogli preći granicu i prerađivati u Hrvatskoj, pa su dovozili ovdje. Oni su nam produžili sezonu“, kaže Ramljak, te osvrćući se na slabiji urod pojašnjava:

   „Urod je manje-više bio slabiji kod svih sorti. Najčešće se to odrazilo kod oblice, ali podbacile su i druge sorte. Godina je počela bez zimskih kiša, pa se nisu napunile ni podzemne vode, zimska kiša proljetna kiša, nije je uopće ni bilo, pa ljetna suša, kiša je počela padati tek u jesen, kada nam je smetala radi branja. Maslina je nekako prepoznala sušu, odbacila je plodove, zato i živo tisući godina i više, ona predvidi vrijeme.

   -Zanimljivo, vaše iskustvo na osnovu rada uljare je da masline parnih godina bolje rađaju?

   -Malo sam to uspoređivao, pa vidim, neparna ova godina slabo, prošla godina izuzetna dobro, dakle parna, devetnaesta je bila loša, osamnaesta je bila izvanredna, sve jedna pa druga. Jedne godina dobra druge lošije. Ja se nadam da će iduća biti dobra. Masline sada treba obrađivati kao i da su rađale. Treba im sve agrotehničke mjere primijeniti. Sada bi bilo vrijeme da se zaštite plavim sredstvima, tko nije to uradio nakon berbe ili nije mogao od kiše i gnojidba stajnjakom. To bi trebalo i to ću ja uraditi na svojim maslinama“, kaže Ramljak te ističe:

   „Ono što je povoljno broj maslinara se povećava. Bilo ih je dosta koji su masline prvi put dopremili na preradu, bile su to uglavnom manje količine, ali ljudi se interesiraju. Kada dođu ovdje raspituju se koje sorte saditi, na koji razmak i tako, maslina će u Hercegovini biti sve više, što se vidi i po tražnji za sadnicama. Ovo što je propalo smilje, od toga će biti neke koristi, jer su pripremljeni tereni kao stvoreni za masline. Kad se posade netko će to uživati.

   -Je li bilo razlike između ulja na počeku kampanje i ovih koji se su brane pri kraju kampanje, nakon učestalih kiša?

   -Ima velike razlike, masline je najoptimalnije brati u prvoj dekadi ili sredinom desetog mjeseca, već kad se to razvuče, ali ove godine na to smo bili primorani zbog kiše. Zadnje masline koje su se prerađivale bile su pune vode, ulja su blaga, nema one pikantnosti, gorčine i svih atribute koja krase ekstra djevičanska maslinova ulja. Međutim, što se tiče uopće ulja ove godine, ona su izvanredna jer nije bilo bolesti, nije bilo štetočina. Masline nisu bile izbušene, bile su zdrave, pa će ulja biti vrhunska, za to čekamo potvrdu iz Federalnog agromediteranskog zavoda koji je preuzeo uzorke na ocjenjivanje. Što se tiče količine, mnogi su zakinuti, recimo ljudi koji su lani dopremali tonu, ove godine su imali par stotina kilograma.

Valja reći da su se masline u Hercegovini po prvi puta prerađivale u pet uljara, uz uljare u Čapljini i Stocu, dvije uljare u Ljubuškom u kampanju se uključila i uljara u Mostaru. Uglavnom, bez obzira na urod maslinarstvo u Hercegovini očito je, napreduje. Ako je bio slabiji urod, broj maslinara se povećao, pa će se odrastanjem maslina i slabije godine manje osjećati.

Tekst i foto: D. Musa

Pretplati se na ovaj RSS feed
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!