banerRC212

Petak, 09 Listopad 2020

Ing. Mladen Gašpar: Ako ovako nastavimo za dvadeset godina nećemo imati ni tisuću hektara vinograda!?

   Na samom kraju je berba vinskih sorti grožđa u vinorodnim krajevima Hercegovine. Kao nikada do sada obavljena je u tišini, čemu je doprinijela i pandemija korona virusa, zbog čega su neke tradicionalne manifestacije – poput Dana berbe grožđa u Čitluku, svedene na simboliku. Zabavljeni svatko svojim problemima tihi su bili i razjedinjeni vinari i vinogradari. Govoreći o berbi ing. Mladen Gašpar stručni savjetnik za vinogradarstvo i vinarstvo Federalnog agromediteranskog zavoda iz Mostara, kaže:

   „Za ovu godinu u odnosu na prošlu karakterističan je manji urod i daleko, daleko bolja kvaliteta vinskog grožđa. Tome su doprinijele vremenske prilike dugo toplo ljeto koje se poklopilo s kalendarskim, pri takvim temperaturama uz povremene kiše, vinova loza se dobro razvijala i dala je odlične rezultate. Sve samooplodne sorte imale su kvalitetno odličan urod, količinski nešto manji. Primjerice urod žilavke je bio puno bolji, nije bilo sušice cvijeta, prošle godine neki vinogradi su ubrali vrlo malo žilavke, dok je ove godine odličan urod s tim da je trebalo nešto ranije brati, zbog kiselina. Ostale sorte, uvijek je tu najrizičnija naša blatina, na nekim vinogradima vidio sam lošiju oplodnju, tu su greške napravljene kod podizanja vinograda, blatina nije posađena s dosta oprašivača, jer je strano oplodna sorta. Na urod blatine utjecaja imaju i tipično agronomski razlozi, mnogi teško prihvaćaju da se blatina ne može rezati kao druge sorte, treba primijeniti poseban način rezidbe, jer rodni pupovi su raspoređeni na dugom rodnom drvetu, a ne na reznicima. Blatina je posebna sorta, pa joj treba i posebna tehnologija. U nekim vinogradima upravo iz navedenih razloga podbacio je urod blatine. Sve ove strane sorte, kao i naše, ove godine rodile su jako dobro grožđe s tim da vinari ističu manji otok nego prošle godine“, ističe savjetnik Gašpar te na upit o najavama vinara da neće imati kuda s ovogodišnjom berbom, zbog pada prodaje vina, kako je to završilo?

   „Ova godina je specifična, bilo je najava iz Ministarstva vanjske trgovine da se neće dozvoliti uvoz vinskog grožđa, ali se to dogodilo s kašnjenjem od desetak dana. Hobisti i obiteljski podrumi su čekali makedonsko grožđe, pa je bilo problema s plasmanom domaćeg. Čim se pojavilo za nijansu jeftinije desetak, dvadeset posto, uvozno grožđe došlo je do poremećaja na tržištu. Uvoz već dvadeset godina remeti tržište, to nije normalo stanje. Mi sve više tonemo, vinogradi se manje sade, to vidimo po proizvodnji sadnog materijala iz godine u godinu proizvodnja opada. Doći ćemo u situaciju da nećemo imati vinograda!? Po meni, ako ovako nastavimo za dvadeset godina neće biti ni tisuću hektara vinograda u Hercegovini. Jednostavno nema stimulansa za proizvođače, a vinari su zbog pandemije u velikoj krizi – restorani ne rade, svatovski saloni napola prazni, turizam stao…, znači vrlo teški su problemi pred ovom granom“.

Tekst i foto: D. Musa

Dragan Radović trener nogometaša Čapljine: Nisam razočaran, ali ne mogu biti ni zadovoljan!

   Za razliku od proteklih lagodnih sezona kada su akcije federalnog nogometnog prvoligaša Čapljine s obzirom na ciljeve uglavnom dobro stajale, ove jeseni nije tako. Momčad iz Bjelava, tek je na 14-om mjestu sa šest osvojenih bodova. Jedna pobjeda, tri neodlučne partije na domaćem terenu, te svih pet gostujućih poraza trenutačni je učinak. Osvrćući se na protekli dio prvenstva Dragon Radović, trener Čapljine, kaže:

   „Iza nas je mršavih devet kola, mislim da smo mogli imati i koji bod više, ali kada se sve uzme u obzir, to je i neka naša realnost. Kasnili smo s početkom priprema i kompletiranjem igračkog kadra. Pazite, od ekipe koja je startala u prošlu sezonu nedostaje nam čak devet igrača. Možete vi u vatru ubaciti dva, tri mlađa igrača, sve iznad toga je rizik. Posebice se to osjeća na gostujućim utakmicama, jednostavno premlada smo ekipa, za teške utakmice treba više iskustva”, sumira trener Radović, te na opasku da su u međuvremenu stigla dvojica igrača, nastavlja:

   „Da stigli su Eldar Bašović i Kenan Hrelja, koji igra na poziciji stopera na kojoj smo bili deficitarni, tu poziciju je do sada pokrivao vezni igrač. Hrelja je debitirao na zadnjoj utakmici protiv Jedinstva, i pokazao da na njega možemo računati. U rosteru imamo 22, 23 igrača, međutim među njima previše je mladih, koji nisu igrali ovu ligu. Nekima treba iskustva i vremena, a nekima i više volje za rad ako žele igrati u ovom rangu. Tu smo gdje jesmo, nisam razočaran, ali ne mogu biti zadovoljan! Međutim, ne treba gubiti glavu, nastojat ćemo do kraja ovoga dijela osvojiti što više bodova, a onda u polusezoni dovesti adekvatna pojačanja, ako želimo ostati u ovom rangu.

   -Liga u cjelini?

   -Dosta je kvalitetnih ekipa, novaci u ligi VIS Sim Bau i Posušje imaju dobre ekipe, Jedinstvo isto tako, pa Bratstvo još od ranije, zatim TOŠK... Prvenstvo je veoma izjednačeno, bez favorita, pet, šest ekipa može računati na prvo mjesto, sve je to što se kaže, u pet deka. U tom krugu očekivao se i GOŠK, čiji su slabi rezultati najveće iznenađenje proteklog dijela prvenstva”, zaključuje trener Čapljine Dragan Radović.

   U narednom kolu Čapljina putuje u Gradačac Zvijezdi, koju je nedavno preuzeo bivši trener GOŠK-a i Orašja, Mato Neretljak.

D. Musa

  • Objavljeno u Sport

Iz tiska izašli prvi primjerci knjige "(O)tisak u vremenu", prvi i drugi dio, novinarke Ivanke Džajić, ravnateljice i glavne urednice Radiopostaje Čapljina

Gradonačelniku Čapljine dr. Smiljanu Vidiću uručeni su prvi tiskani primjerci knjige "Otisak u vremenu". Riječ je o tekstovima novinarke Ivanke Džajić, ravnateljice i glavne urednice RPČ, koji su objavljeni u novinama "Slobodna Dalmacija" ali i u programu Radija u razdoblju od 1995. do 2007. godine. U dvodijelnoj knjizi s preko 1100 stranica izvorna su i originalna svjedočanstva o vremenu u kojem su tekstvi nastajali, vrijedni za Čapljinu ali i šire okružje.

Urednik knjige je Josip Jović, poznati hrvatski novinar i publicist koji je o djelu "Otisak u vremenu" i autorici kazao:

"Ivanka Džajić odlučila je sačiniti neobičnu knjigu od kopija svojih novinskih izvješća iz Čapljine objavljivanih u Slobodnoj Dalmaciji tijekom desetak godina; od onih ratnih i poratnih devedesetih do mirnodopskih dvijetisućitih. U tom sam vremenu dva puta bio glavnim urednikom Splitskog dnevnika. Imali smo posebnu rubriku Herceg – Bosna, koja je ukinuta zajedno s političkom idejom te nesuđene Republike. Bili smo ne samo najčitaniji, nego gotovo i jedini dnevni list u Hercegovini i dijelovima Bosne. Slobodna je Dalmacija imala dopisnike iz svih hercegovačkih i bosanskih mjesta u kojima žive Hrvati, a među njima je bio iznimno zapažen Ivankin reporterski nerv. Njezin je doprinos uspjehu novina u to vrijeme nesumnjiv.

Ovo je knjiga podsjećanja na jedno burno vrijeme i govori o dinamičnom životu i događajima koji su prohujali ostavljajući traga i u vremenu današnjem i u vremenu budućem....", navodi između ostalog Jović.

Naslovnicu knjige kreirao je jedan od najboljih hrvatskih fotografa Ivo Pervan, recenzenti su Miro Petrović i Josip Jović, a knjigu je lektorirala Marijana Krmek.

Nakladnik je JP "Radiopostaja Čapljina".

Sponzori su dr. Smiljan Vidić, gradonačelnik Čapljine i dr. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade HNŽ-a.

Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend