banerRC212

Sadržaj izdvojen po datumu: Četvrtak, 29 Kolovoz 2019

GOŠK na prigodan način proslavio stotu obljetnicu kluba, a predsjednik Ilić najavio: 'Investicije velike za Zagreb, a ne za Čapljinu'

Prigodnim druženjem članova uprave, predstavnika mjesnih zajednica Gabela i Gabela Polje, sponzora i prijatelja kluba, kojem su prisustvovali dr Smiljan Vidić, gradonačelnik Čapljine sa suradnicima, Pero Knežević, dopredsjednik Gradskog vijeća, te Donko Jović, ministar poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva Hercegovačko-neretvanske županije, NK GOŠK obilježio je stotu godišnjicu djelovanja.

  • Objavljeno u Sport

Informacija o uvozu 92 posto hrane za konzumaciju ogorčila poljoprivrednike: Nevjerica, ogorčenje i sarkazam, reakcije su težaka

   Nedavno od strane Vanjskotrgovinske komore BiH, prezentirana informacija da je BiH u prvoj polovici tekuće godine, uvezla čak 92 posto hrane za konzumaciju, kod potrošača je logično, nametnula pitanje – što i čije jedemo? Dakle, pitaju se potrošači, a što na tu informaciju kažu proizvođači, nastojali smo doznati na veletržnici voća i povrća u Tasovčićima kraj Čapljine. Govoreći o toj temi Grgo Matić iz Višića kod Čapljine, kaže:

   „Kad sam to čuo nekako je nastao šok, užas, nevjerojatno da se može događati u jednoj državi? Pitaju se zašto odlaze mladi, odlaze mladi, a odlazit ćemo i mi stariji. Izgleda došlo je vrijeme da i mi svi napustimo ovo, do sada smo se mučili, borili se ne bi li ostali tu, preživljavali od svoga rada, međutim ovo je vrhunac. To je sramota, sramota za svu vlast u BiH“.

   Branko Petrušić iz Otoka kod Ljubuškog je u nevjerici: „Tolika da se uvozi hrana, to je meni nešto meni nepojmljivo. Od kuda toliko da se uveze toliko hrane, mi ovdje ne možemo plasirati svoje, a toliko se uvozi?! Meni zanima, radi čega se to radi tako?

   Zatečen je Milan Damjanac, proizvođač krumpira i sira iz Nevesinja: „Ja sam stvarno iznenađen tim podatkom, ja to nisam znao. Je li to moguće, toliki postotak uvoza, šta mi radimo, ljudi moji. Šta mi radimo, sve manje ljudi bavi se poljoprivrednom, narod nam odlazi u inostranstvo, što se ovo događa s ovom našom državom, to je strašno. Ja ne mogu da vjerujem, ali eto moram vjerovati, to su relevantni podaci, vjerojatno“, kaže Damjanac koji na upit u kojoj mjeri se to osjeća na prostoru Nevesinja i okolnih općina, nastavlja:

   „Osjeća se sigurno, ali da je toliki postotak uvoza hrane, pa znači da nam nije uvoza mi bi crkli svi, pokrepali od gladi, je li tako“!?

   „Mladi ljudi, odlaze, ne mogu živjeti od svoga rada, viši ulozi nego dobit i onda odlaze. Mlađi odlaze, a stariji ne mogu raditi“, objašnjenje je Tonćija Grbavca iz Šipovače kod Ljubuškog, koji na upit – kakav razvoj događaja očekuje, sarkastično dodaje:

   „Uvozit ćemo sto posto hrane, ni mi koji se bavimo poljoprivredom, nećemo moći za sebe odgojiti“?!

   Za stručnjake poput Zaima Elezovića, tajnika Udruženja sjemenara i rasadničara Federacije BiH, slobodno se može reći - krah domaćeg agrara i nije neko iznenađenje, a evo i zašto:

   „Domaća proizvodnja se uopće ne vrednuje od strane organa vlasti, ona je simbolična. Mi imamo sada pet do deset posto sjemena za pšenice potrebe Federacije, a ostalo sve se uvozi. Što se tiče sadnog materijala tu je još gora situacija, ugašeno je deset rasadnika. Naročito je veliki problem u proizvodnji sjemena krumpira, mi smo imali nekih petnaestak proizvođača, trenutno imamo jednog u Glamoču, a i to je minimalna proizvodnja, dva hektara. Znači sve se svelo na uvoz jer se od strane organa vlasti, domaća proizvodnja uopće ne stimulira“, naglašava mr. Elezović, te dodaje:

   „Mi smo tražili da se napravi jedan ambijent, koji bi pomogao da se razvije domaća proizvodnja sjemena i sadnog materijala, makar za sedamdeset posto naših potreba…“

   Usporedbe radi izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Nizozemske, države koja i doslovce otima zemlju od mora, a od BiH je manja za petinu, zadnjih godina kreće se između 92 i 94 milijarde eura! Prema tome, podatak da se u prvih pola godine konzumiralo samo osam posto hrane proizvedene u vlastitoj zemlji i doslovce predstavlja fijasko ovdašnjeg agrara, kao i ukupne poticajne politike. Uglavnom, BiH se pretvorila u suprotnost dobro znane – bogata je ona zemlja koja može prehraniti sebe i svoje ljude.

D. Musa

 

Međunarodni seminar klasične glazbe „Ardea 2019.”, ušao u završnicu, a dojmljiv koncert priredili Joon Bae Park i Ivan Bratoš

   U sklopu 3. međunarodnog seminara klasične glazbe „Ardea 2019.“ u čapljinskoj crkvi sv. Franje, koncert su priredili Joon Bae Park, violinist iz Južne Koreje i prof. Ivan Batoš, pijanist iz Hrvatske. Na repertoaru su bila djela Wolfganga Amadeusa Mozarta i Pjotra Iljiča Čajkovskog. Publika je doista mogla uživati u dojmljivoj izvedbi nadarenog Južnokorejanca, inače jednog od polaznika ovogodišnjeg Masterclassa „Ardea“, i pijaniste Batoša. Spomenuti dvojac zajednički koncert održao je samo nakon dvije probe. Zvučalo je jako dobro, a pristigla publika ponesena glazbenim ugođajem, zadovoljna pljeskom odobravanja nagradila je izvođače.

   Zadovoljan je bio i Joon Bae Park, Južnokorejac koji trenutačno živi u Beču. U osvrtu na koncert i boravak u Čapljini, Park je naglasio:

   „Svirao sam Mocartov koncert za violinu, broj četiri., te Čajkovskog, također koncert za violinu – mjesečina. S Ivanom Batošom svirao sam prvi put, on je izvrstan. Inače, svi su ljubazni i sve je bilo dobro. Isto tako violinisti su bili jako dobri, uživao sam u njihovom završnom koncertu.

   Prvi put sam ovdje, zavolio sam ovo mjesto, ljudi su fini i ljubazni. Hrana je maestralna, posebno ćevapi. Oh ćevapi, njima sam bio jako iznenađen, jedem ih svaki dan. To mi je sada najdraža hrana.”

   Prof. Ivan Batoš osvrćući se na Međunarodni seminar klasične glazbe, kaže:

   „Jako sam sretan što se to održava ovdje, u Čapljini. Mislim da je važno da se podrži jedan kontakt sa svijetom, jer osim institucionalnog obrazovanja na muzičkim akademijama, danas su učestale različite majstorske radionice, koje upotpunjavaju vrijeme kad ne traje nastava na studiju. Radionice poput seminara klasične glazbe, osiguraju djeci i studentima da upoznaju profesore kod kojih bi kasnije mogli nastaviti studij ili usavršavanje. Mislim da je neophodno da se može ostvariti kontakt. Najčešće su djeca iz ovih krajeva morala plaćati puno i odlazit daleko, pa je ovo jedinstvena prilika da u suradnji s vodstvom „Ardee”, učiteljicama violine Irenom Vučić, klavira i solfeđa Gabrijelom Glavinić, koji su pokretači ove lijepe priče, ostvare kontakte za studij ili školovanje.”

   Razloga za zadovoljstvo Međunarodnim seminarom klasične glazbe „Ardea” i koncertom imao je i fra Mile Vlašić, voditelj Centra za obrazovanje i kulturu, Čapljina:

   „Kad se neki projekt privede kraju bez problema, mi kažemo - apsolutno, bilo je uspješno. Moramo istaknuti da smo ove godine Masterclasses digli na jednu višu razinu, jer smo uveli neke nove aktivnosti, doveli eminentne profesore, pa smo tako ove godine za violinu imali dva profesora, klavir također dva profesora...”.

 Organizatori još jednog seminara klasične glazbe, a samim tim i koncerta Joon Bae Parka i prof. Ivana Batoša, bili su Centar za obrazovanje i kulturu „Akademija“ Čapljina, nositelj projekta, te Glazbena škola Ljubuški, partner u projektu. Sponzori projekta su Federalno ministarstvo kulture i športa, Grad Čapljina, Grad Ljubuški i Hotel „Bigeste“ Ljubuški.

 

  • Objavljeno u Kultura
Pretplati se na ovaj RSS feed

-2°C

Čapljina

Djelomično oblačno

Vlažnost: 43%

Vjetar: 11.27 km/h

  • 03 Siječanj 2019 3°C -1°C
  • 04 Siječanj 2019 3°C -2°C

banerRC1vikend