banerRC212

Sadržaj izdvojen po datumu: Petak, 08 Studeni 2019

HKUD "Luke" u subotu u tv emisiji "Lijepom našom"

   HKUD „Luke” Čapljina sudjelovalo je na snimanju serijala „Lijepom našom” Hrvatske radiotelevizije u Župi Dubrovačkoj.

    „To je drugi put ove godine da sudjelujemo u snimanju ,Lijepom našom”. Kad smo prvi put u veljači ove godine, nastupili u Ljubuškom, voditelj - Branko Uvodić, čestitao nam je na nastupu i rekao da će nas pozvati i na jedno snimanje u Hrvatskoj. Sada je to i realizirano u Župi Dubrovačkoj”, rekao je Nikola Šutalo član uprave Društva, u izjavi za Radiopostaju Čapljina.

   Iz HKUD-a „Luke” ističu da u Župi Dubrovačkoj nisu prezentirali samo Društvo, nego i grad Čapljinu, te Hercegovinu. Nastup su počeli pjesmom „Zemlja Hercegova” u izvedbi Muške pjevačke skupine. Ženska pjevačka skupina predstavila se bećarcem u kojem je povezala čapljinske lokalitete i rijeke, dok se Folklorna skupina predstavila hercegovačkom trusom uz pjesmu – Hercegovci gangu zapjevajte trusu zaigrajte. Nastup HKUD „Luke” protekao je uz glazbenu pratnju sekcije tamburaša.

Emisija „Lijepom našom” sa nastupom čapljinskog HKUD „Luke”, Hrvatska radio televizija emitirat će u standardnom terminu - od 17,40 sati, u subotu, 9-og studenog.

  • Objavljeno u Kultura

Na Veletržnici u Tasovčićima domaće jagode 8 KM, kiše "podigle" cijenu mndrina i neretvanskog limuna

   Veletržnicu u Tasovčićima polako hvata apatija kasne jeseni. Naime, već nekoliko godina primjetno je da se s povlačenjem prodavača voća i povrća uz prometnice, te prodavača s uličnih tezgi u bosanskim gradovima, opada i tražnja za tim istim artiklima na veletržnici u Tasovčićima. Ta apatija potrajat će do sredine prosinca, kada u predblagdanskom razdoblju, trgovina živne. Međutim, to ne znači da ovaj petak na veletržnici nije bio nezanimljiv, naprotiv. Zanimljivost su prije svega bile domaće jesenske jagode, manje količine izjutra se prodaju po 8 KM za kilogram. Dalje, kiše su podigle cijene mandarina čija je cijena sada od 1 do 1,2 KM. Iz istih razloga skuplji je i limun iz Neretve, 3,5 do 4,0 KM za kilogram. Ugodna novina za sve koji spremaju zimnicu, svako je podatak da je kupus za zimnicu, trenutačno, jeftiniji nego prošle godine. Kupus u glavicama ispred veletržnice, nudi se za 0,70 KM, dok je rezani 0,80 KM, naravno uz uslugu soljenja.

   Uz već spomenute jagode koje prema barometru cijena Radiopostaje Čapljina, bilježe jednu od najlošijih sezona, u ponudi su i mušule ili mušmule koje se cijene od 1,5 do 2 KM. Uz mandarine i limun od zadnjeg barometra cijena poskupile su i kruške, cijene se od 1,4 do 2,4 KM, ponuda i asortiman su odlični. Pojeftinjenja kod voća nema, jabuke, dunje i kivi i dalje su od 0,8 do 1,2 KM, plodovi pitomog šipka su od 0,6 pa do 1,3 KM, dok se uvozni turski, crvene boje, cijeni od 2 do 2,2 KM. Plodovi divljeg šipka su od 0,8 do 1,0 KM. Kesten je od 3 do 5 KM, za kilogram. Svježih smokava, šljiva, stolnog grožđa više nema, ali zato ima badema i oraha u ljusci po 6 KM kilogram. Jezgra domaćih oraha ispred veletržnice bila je 22 KM, dok su lješnjaci u ljusci 7 KM za kilogram.

   Povrće, kao i kod voća niz zanimljivosti, kao što su primjerice, planinski krumpiri s Blidinja, koji se cijene 1,0 KM kilogram, dok je cijena ostalih vrsta krumpira ostala na standardnih 0,5 do 0,7 KM. Kupus je 0,3 do 0,5 KM, kelj 0,7 do 0,8 KM, zelena salata i cikla, te špinat, blitva i mrkva koji su pojeftinili, cijene se od 0,8 do 1,0 KM. Rajčice su također od 0,8 do 1,0 KM, međutim u prodaji su i kasne – jesenske, te domaće sjeme koji su od 1,2 do 1,3 KM za kilogram. Raštika je 1 do 1,5 KM, peršin i celer su od 2 do 3 KM, paprike roge su 0,6 do 1,5 KM, brokula je oko 2 KM, a kupus pupčar 2 do 2,5 KM. Bijeli luk je od 3 KM refuza, pa do 7 vijenci, a domaći grah u zrnu 5 do 7 KM.

   Uz špinat, blitvu i mrkvu, od barometra cijena koncem prošlog tjedna, pojeftinili su još – karfiol koji je samo 1 KM za kilogram i tikvice 0,7 do 1,0 KM. Pored jesenskih paprika skuplji su još -crveni luk 1,3 do 1,5 KM, prasa od 1 KM debele stabljike pa do čak 3 KM tanke stabljike, te mahune čija je nova cijena 1,8 do 2,5 KM. Sve navedene cijene voća i povrća, su na veliko.

   Uz kupus za zimnicu i poslovično drva, na prilazu veletržnici obilna je bila ponuda ribe, riječna babuške i peškelji cijenila se 2 do 3 KM za kilogram, riba iz uzgoja - somići 6, pastrva 9, a šaran 11 KM za kilogram. Dobra je bila i ponuda kvalitetne morske ribe, najjeftinija, naravno, srdela 6 KM, mol je bio 12, a lubin i orada po 15 KM za kilogram. Mliječni proizvodi nudili su se na četiri štanda – sir se cijenio 5 do 6 KM mladi, pa do 20 KM suhi ovčji s Morina. Suhi ovčji sir iz Podveležja bio je 15, a s Morina i livanjski u kolutovima po 18 KM. Kajmak iz bio od 16 do 18 KM iz kace, maslo 14 do 16 KM itd. Domaća jaja su se cijenila 0,20 pa do 0,30 KM, a prodavači ističu i dobru prodaju peradi, koke su se cijenile od 8 do 13 KM, a pijetlovi su bili od 10 do 25 KM itd.

D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

U Zvirovićima održan komemorativni skup "U spomen na hrvatske vitezove"

Povodom obilježavanja 27. obljetnice pogibije brigadira Božana Šimovića i u znak zahvalnosti svim hrvatskim vitezovima, u Zvirovićima je održan komemorativni skup "U spomen na hrvatske vitezove". 

Program je počeo polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća kod Spomen obilježja, nakon čega je uslijedilo polaganje cvijeća na grob brigadira Božana Šimovića, a zatim je održana Sveta misa za poginule u crkvi svete Ane. Više o ovom događaju poslušajte u tonskom prilogu. 

Problematika proizvodnje nara u Hercegovini ili šipak gost na domaćem tržištu, a prodaje ga boja kore

   Nije Hercegovina španjolska pokrajina Granada koja po šipku ime dobi, međutim ono što se u zadnjih desetak godina događa s tim obilježjem jeseni, mimo je svih očekivanja. Intenzivni nasadi pod šipkom se ne povećavaju, cijelo desetljeće zamrznuti su na oko 55 hektara, a ni cijena se ne pomiče s mrtve točke. Točnije s obzirom na ljekovita svojstva šipka i bogatstvo vitamina trenutačno se na Veletržnici u Tasovčićima kod Čapljine, krčme po mizernih 0,70 pa do rijetko 1,5 KM. S druge strane podjednako ljekovite masline, odnosno maslinovo ulje, doživljavaju pravi procvat. Bez obzira što urod zna omanuti, iz godine u godinu podižu se novi nasadi, tako da je prema procjenama maslina dogurala na oko 450 hektara intenzivnih nasada.

   Iako je akcent upravo održane desete, jubilarne, promotivno-ocjenjivačke i znanstveno-stručne radionice na temu „Šipak” u organizaciji federalnog Agromediteranskog zavoda u Mostaru, bio na divljem šipku, ipak su mu obilježje dali problematika plasmana i potraga za novim tržištu prihvatljivijim sortama. Prof. dr. Marko Ivanković, direktor federalnog Agromediteranskog zavoda istakao je i jedan sustavni problem:

   „Nema neophodnih poticaja koji je nekada bio 25 posto od investicije iz federalnog proračuna, ali očekujemo da će se ta situcija u 2020. godini promijeniti u smislu stimuliranja podizanja višegodišnjih nasada ne samo šipka, nego i masline, vinove loze i ostalog značajnog za Hercegovinu. Bez stimulativnih mjera neće biti podizanja broja hektara pod ovom proizvodnjom”, naglasio je direktor Ivanković.

   Tijekom znastveno-stručnog dijela radionice i nakon nje, čuli su se zanimljiv prijedlozi i neke inovacije u sortimentu. Tako je primjerice, mr. Aida Kohnić iz čapljinske tvrtke „Dušica”, navela primjer proizvođača iz Gabela Polja koji je sa sortom ciparski rani već u petoj godini dostigao prinose od 40 kilograma po stablu! Okupljeni proizvođači su taj podatak propratili s nevjericom. Valja reći da ta sorta ima i svoje druge prednosti, kao što je izražena crvena boja ploda i rano dozrijevanje koje se preklapa s turističkom sezonom. Dojam je da će ta svojevrsna razmjena mišljenja, razdrmati domaće proizvođače šipka i popularizirati šipak. U taj koncept uklopila se i prezentacija stroja za cijeđenje šipka, inovacija Ante Sušca iz Cerna kod Ljubuškog.

   Uz mr. Aidu Kohnić, koja je govorila o temi „Praktična iskustva i rezultati s terena u uzgoju i preradi šipka na području Hercegovine” u stručnom dijelu radionice još su govorili prof. dr. Pulina Šaravanja s Agronomskog i tehnološko-prehrambenog fakulteta, tema „Neka pomološka i kemijska svojstva divljeg šipka” i doktor znanosti Miro Barbarić stručni savjetnik FAZ-a, izlagao je izlagao o temi „Perspektiva divljeg šipka u Hercegovini”. Na desetoj jubilarnoj radionici nije bilo ocjenjivanja nego su vodećim proizvođačima u Hercegoini uručene zhvalnice.

Tekst i foto: D. Musa

                                                  Goleti i požarišta pošumljavati divljim šipkom

Prvi puta na radionici na temu „Šipak”, spomenuto je mogućnost pošumljavanja goleti i opožarenih površina u Hercegovini, divljim šipkom. Kako je istaknuto to na jugu Hercegovine i nije novina, jer je pošumljavanje divljim šipkom prakticirano pedesetih godina prošlog stoljeća. To bi donijelo višestruku korist - ozelenjavanje, zaštitu od erozije, te dobivanje sirovine na proizvodnju ljekovitog soka divljeg šipka. (dmu)

                                                  Uskladištio deset tona šipaka!

Davor Radić iz Bijelog Polja, jedan od vodećih proizvođača šipka u Hercegovini, zbog niskih cijena domaćih šipaka, odlučio je uskladištiti deset tona šipka različitih sorti.

Barski slatki se najbolje održi na stablu, urod je oko pet tona, neću ga brati bez najave mraza”, kaže ovaj proizvođač, koji kako kaže „lagerovani” šipak kani na tržište pustiti u kasnu jesen kada cijena skoči. (dmu)

Igra bez žara najveća slabost GOŠK-a, najskuplje momčadi u Prvoj federalnoj ligi

   Da se igralo samo ljeti GOŠK bi izvrsno stajao u federalnom nogometnom prvenstvu, a ovako tavori u sredini ljestvice, što više ako izgubi jednu od dvije preostale utakmice naći će se u krugu momčadi koje se bore za opstanak.

                                               Olimpik vrijedi manje 

   Ne bi to bilo nikakvo čudo ako se pogleda veličina i gospodarska snaga naselja iz kojeg potječe, međutim ubitačni Transfermarket govori da su Trojanci najskuplja momčad u ligi. Prema toj neumoljivoj ljestvici 22 igrača GOŠK-a vrijede 1,95 milijuna eura!? Uvjerljivo prvi Olimpik vrijedi 1,7 milijuna i to 27 igrača, što će reći ima znatno jeftiniji roster od Gabeljana. Treća na ljestvici Čapljina, 21 igrač na nogometnom tržištu vrijede 1,48 milijuna eura itd.

   Imajući ove brojke na umu proizlazi da se Vukašin Vule Trivunović, novi trener Gabeljana zaletio s izjavom da su njegovoj ekipi „potrebna pojačanja“. Dakle, ako najskuplja ekipa za vodećom zaostaje devet bodova, znači da je uprava dovođenjem novih 16 igrača u prijelaznom roku umjesto 18 koji su otišli, valjano odradila posao. To je tako i djelovalo dok je trajalo ljeto. Naime, GOŠK je odlično pobjedom u Hadžićima, otvorio sezonu slijedila je pobjeda protiv Slavena, pa remi u Travniku, gdje su Trojanci primili pogodak u sudačkoj nadoknadi, pa pobjeda protiv Igmana. Nakon zasluženog poraza od Čapljine u Bjelavama dalo se naslutiti da nešto ne štima. Međutim, poraz u gradskom derbiju brzo su prekrile najuvjerljivija domaća pobjeda protiv Goražda 2:0, pa uspjeh protiv Radnika u Kupu i plasman u četvrtfinale, a zatim pobjeda u Bihaću, 21. rujna, onda je došla jesen.

   Kalendarsku jesen GOŠK je dočekao na drugom mjestu sa 16 bodova iz sedam utakmica, gol razlikom 14:8. Jesen kao jesen, lišće žuti, a igre GOŠK-a bivaju sve bljeđe. U narednih šest utakmica Gabeljani su osvojili slovom i brojem pet, 5 bodova!? Kako se to dogodilo najskupljoj momčadi u ligi? Tri gostujuće utakmice su olako izgubljene, protiv Zvijezde u Gabeli nezasluženo je osvojen bod, mučenje je bilo i protiv Bratstva, dok je na jedvite jade pobijeđena Budućnost. I to je bi bilo sve, ukratko – ni igre, ni bodova. Što se dogodilo, ponešto znaju sami igrači, ponešto uprava, a ponešto bivši trener Nenad Gagro. Gledano očima neutralnog promatrača – suparnici su pročitali Trojance, našli im Ahilovu petu.

                                                   Ležerna igra 

   To je prije svega ležerna, anemična igra, bez žustrine i brzih proigravanja, te očajan napadački skok. Ako se blokiraju prvi strijelac proteklog dijela prvenstva Mašić i Savić, koji stiže iz pozadine, loptu nema tko dohvatiti. To već svi znaju pa slijedi brzi protuudar i onda spašavaj se tko može. Tako je GOŠK, od bodovno znatno slabijih ekipa, primao pogotke u Gabeli.

   Nije GOŠK tjelesno nespremn, naprotiv, to ga je u nekim utakmicama izvuklo, međutim igrači k'o igrači zategli su „ručnu“- ta dobro im ide, trener Gagro gubio je psihološku kontrolu nad ekipom, a u prilog takvom raspletu išli su i glasovi iz uprave „ove sezone bitna je infrastruktura“. Pa kad su već biti reflektori, stadionski parter, novi travnjak, možemo mi i laganice. Dakle, tipično za ovdašnje nogometaše, a i sportaše općenito – ako baš ne moraš, ne trebaš se ni znojiti. Red stvari je poznat, Olimpik je umakao, možda umaknu i reflektori, igračima pada cijena…, svi su na gubitku. Ako se po kasnojesenskim kišama u preostale dvije utakmice igrači temeljito ne oznoje, skupo će ih koštati Bablje ljeto, jer bi GOŠK već na polusezoni mogao izgubiti epitet najskuplje ekipe!

Tekst i foto: D. Musa

  • Objavljeno u Sport
Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend