banerRC212

Petak, 29 Listopad 2021

Park prirode Hutovo blato uz pomoć projekta EPATH radi na očuvanju i promociji endemskih vrsta

Projekt “Interreg IPA Program prekogranične suradnje između Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore 2014-2020: Put endema” (ePATH) ima za cilj, kroz promociju prirodnih (endemske vrste) i kulturnih vrijednosti, kreirati zajedničke turističke ponude u tri zaštićena područja u navedenim državama.

Nositelj projekta je JP Park prirode Hutovo blato d.o.o. s partnerima grad Makarska iz Republike Hrvatske i Javno poduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.

Partnerstvo je usmjereno na jačanje i promicanje tri zaštićena prirodna područja u kojima žive mnoge rijetke i endemske vrste flore i faune, a to su Park prirode Hutovo blato (BiH), Botanički vrt Kotišina (RH) i Rezervat prirode Solila (CG).

Više poslušajte u tonskom prilogu: 

Na veletržnici u Tasovčićima: Cijena kupusa za zimnicu narasla na 1,2 KM glavica, a 1,4 KM ribani! Krumpiri 0,8 do 1,2 KM,Kivano 4 KM, mandarina pala na 0,60 do 1,0 KM

    U pregledu cijena od 22-og listopada kao udarnu vijest s veletržnice u Tasovčićima, izdvojili smo skok cijene kupusa u petak 29-og listopada opet ista tema – kupus je još skuplji! Kupus za zimnicu, ispred veletržnice, cijeni se od 1,2 KM glavica, dok je rezani ili kako se to uvriježeno kaže – ribani 1,4 KM za kilogram. Dakle, kupus nikad skuplji. Za nijansu skuplji je kupus i unutar veletržnice 0,80 do 1,0 KM. Prodavačica kupusa za zimnicu Zdenka Čuljak kaže da kupci uopće ne komentiraju rekordnu cijenu nego kupuju i odlaze. Kao i ranijih godina u cijenu kupusa za zimnicu, uračunato je i soljenje, tako da kupcu predstoji samo usuti vodu u kacu.

Od zadnjeg pregleda cijena uz kupus, skuplji su još krumpiri čija je cijena od 0,80 pa do 1,2 KM koliko se cijeni južnohercegovački, sorte liseta i mona liza. U blagom porastu su cijene karfiola 0,70 do 1,0 KM, kelja 1,0 do 1,2 KM, raštike 2 do 3 KM, špinata 2,0 do 2,5 KM, paprika čija se cijena kreće od 1,0 pa sve do 2,0 KM jesenska proizvodnja. Skuplji su još patlidžani 0,60 do 1,0 KM, pa krastavci i tikvice koji se cijene od 1,4 do 1,6 KM, te mahune 2 do 3 KM za kilogram. Skuplji je i bijeli luk u vijencima do 10 KM, dok se refuza može naći već po 4 KM za kilogram. Zanimljivo, registrirali smo samo jedno pojeftinjenje i to rajčica, domaće se cijene od 1 do 1,5 KM i zaista su izvrsne kvalitete, dok su uvozne do 1,8 KM

Cijene su zadržali zelena salata 0,50 do 1,0, blitva, mrkva i cikla su od 0,90 do 1,0 KM, Stabilna je i cijena crvenog luka 1,2 do 1,5 KM, prase 2 KM debele pa do 3 KM tanke stabljike, te peršin i celer koji su od 3 do 4 KM za kilogram.

Za razliku od povrća čije su prosječne cijene rasle, kod voća obrnuta slika, cijene su padale, pa je tako cijena mandarina pala na 0,60 do 1,0 KM. Jeftiniji su zatim kivi oko 1,0 KM, slatki šipci 0,7 do 1,5 KM, dunje 0,8 do 1,2 KM, kesten 2,5 do 4,0 KM, šljive čija sezona prolazi, oko 1,5 KM. Skuplji su samo divlji šipci koji se po cijeni od 1,0 KM brzo rasprodaju, dok su cijene zadržali jabuke 0,80 do 1,5 KM, kruške su 1,5 do 2,0 KM, suhe smokve 4 do 6 KM, kivano koji je i dalje 4 KM, japanske jabuke 1,0 do 1,2 KM. Kao što je poznato naveli smo istaknute cijene, a pošto se roba proda znaju samo prodavači i kupci.

Uz kupus za zimnicu ispred veletržnice ovih dana vlada cvijeće, najviše je lončanica, a cijena je standardna 3 do 6, rijetko 7 KM, dok su aranžmani 15 do 20 KM. Još uvijek se nude i presadnice povrća, jasno za sadnju u zatvorenim prostorima, cijena je 0,10 KM zelena salata, blitva i luk tzv. srebrenjak, dok je raštika 0,20 KM. Cijena ribe standardna 6 KM somići i smrznuta srdela, 9 pastrva, 10 šaran, a 18 KM fileti pastrve. Mliječni proizvodi nudili su se na 5 štandova, najjeftiniji je bio mladi sir iz Podveležja 4 KM, a najskuplji su bili suhi ovčji sir s Morina, Zelengore i livanjski u kolutovima koji su se cijenili po 20 KM. Tražen je bio i sir od obranog kravljeg mlijeka tzv. torotan koji se tržio 8 KM za kilogram. Već ima i domaće slanine koja se cijenila od 13 do 16 KM. Bilo je i sporednih šumskih proizvoda drenjine su tražene i po 2,5 KM, šipurak je bio 2,0 KM, a divlje jabuke 1,5 za kilogram. U ponudi je bila i razna druga roba. Cijena drva je od 85 oblovina pa do 100 KM za prostorni metar cijepana itd.

Tekst i foto: D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

 

Veletržnica u Tasovčićima neće raditi u ponedjeljak 1. studenog

  Za predstojeće katoličke blagdane Veletržnica u Tasovčićima neće raditi u ponedjeljak, 1-og studenog. Utorak 2-og studenog, bit će uobičajeni radni dan, veletržnica će raditi od 5 sati izjutra pa do 20 sati navečer. 

   Neradni će dakle, biti ponedjeljak 1-og studenog, međutim to se odnosni samo na prostor unutar veletržnice. S obziroma da je vrijeme blagdana nema sumnje da će se ispred veletržnice nuditi cvijeće i druga slična roba. (dmu)

Boćar Vinko Grbvac prvak BiH u disciplini pojedinac

Vinko Grbavac, boćar Rastoka iz Ljubuškog novi je pojedinačni prvak Bosne i Hercegovine u disciplini pojedinac – klasično. Grbavac je u finalu s minimalnih 12:11 nadigrao Matu Grubišića, boćara posuške Bure. U polufinalu Grbavac je bio bolji od klupskog kolege Danijela Kežića (13:5), dok je Grubišić nadigrao Vladimira Kanevčeva (13:9) iz sarajevske Napredak Wille. Prvenstvo je održano u Boćarskom domu „Nožinac” u Rastovači kod Posušja. Odziv boćara je bio dobar, sudjelovala su 24 igrača iz devet klubova. Od Čapljinskiuh boćara nastupili su Ante Juka - Biba igrač Čapljine, te Nikica Jelavić i Franjo Sušić, boćari Dračeva.

Narednog vikenda na rasporedu je pojedinačno prvenstvo BiH u disciplini par. Domaćin će biti Grude, a natjecanje će se održati u Boćarskoj dvorani „Biberon” u Grudama.

D. Musa

  • Objavljeno u Sport

Zbog neodgovornih građana: Jugu Hercegovine prijeti pustinjski ugođaj pa je pošumljavanje prioritet

    Science američki znanstveni časopis kojeg je pokrenuo otac žarulje Thomas Alva Edison 1880., za dijelove Mediterana objavio je neveselu prognozu – pretvaranje u pustinju, odnosno svojevrsno proširenje Sahare prema sjeveru. Uporište za tu tvrdnju je činjenica da se Mediteran zagrijava brže od ostatka svijeta. Globalni rast temperatura u odnosu na one srednje iz razdoblja 1880. – 1920., je 0,85, dok na Mediteranu iznosi 1,3(!) što je blizu kritičnih 1,5 posto koliko je kao krajnja granica postavljeno Pariškim sporazumom o klimi. Takvim rastom temperatura ugroženi su ekosustavi Mediterana poznati po svojoj bioraznolikosti. Jasno u toj studiji koja daje predviđanja do 2.100 godine, pojedinačno se ne spominje mala Hercegovina, ali su tu su od zapada prema istoku – dijelovi Portugala i Španjolske, zatim Maroka, Alžira i Tunisa, pa Sicilije, Grčke, Turske, Sirije…

                                                                             Dok gore kraške šume, ekolozi i šumari šute

S obzirom na razvoj događaja u proteklih petnaestak godina slobodno se može reći da se Hercegovci svojski, s obje strane nevidljive entitetske granice, ojačati kataklizmični scenarij. Požari su harali na sve strane. Proteklog ljeta posebice su bili aktivni u graničnom području između Ravnog i Neuma, te Ljubinja i Trebinja. Gorjelo je i na područjima gradova – Čapljine i Ljubuškog, te općine Stolac. Golemo područje općina Ravno i Neum poharao je požar koji je stigao s područja Strmice u R. Hrvatskoj. U tom požaru gorjelo je područje od graničnog prijelaza Trebinja – Čepikuće pa sve do Hutova u općini Neum. Isto tako i vremenski i površinski, veliki je bio požar koji je harao jugozapadom općine Stolac sve do Hutovog blata.

Kao i ranijih godina požari u Hercegovini bili su prepušteni vatrogascima, koji su gasili što su mogli i gdje su mogli, ali to nije dovoljno. Zbog spaljenih kraških šuma u nedostatku stoke, budući požari bit će još opasniji. Treba znati da šuma nije samo zaštita od nepovoljnih atmosferlija kao što su vjetar i kiša, nego i od požara. Mada na prvi pogled zvuči nelogično, ali tamo gdje ima šikare i šume požar se „zabavi” oko drveća, pa se sporije širi. Za rubriku vjerovali ili ne je podatak da se tijekom sezone požara šumari i ekolozi ne oglašavaju! Umjesto reakcija kojima bi se senzilibizirala javnost šumari i brojne ekološke udruge šute!

                                                           Hercegovačke šume se uništavaju još od Ali aga Rizvanbegović

S uništavanjem šuma u Hercegovini, u novije vrijeme, počelo se prije nekih 180 godina u vrijeme vezirovanja Ali paše Rizvanbegovića Stočevića. Krasan opis i crne prognoze onoga što učini vezir, daje fra Petar Bakula. Opisujući vladavinu Ali age, Bakula uz ostalo navodi: „Dođe na misao da prodaje općinske šume Dalmatincima, Francuzima i Englezima. Ugovor je: cekin po stablu, a to se kupcima svidjelo. Stabla su bili hrastovi pravi kao svijeća i visoki i veliki da su izazivali čuđenje. A on (ludak) mislio je da ih je dobro unovčio. Kupci zadovoljni i smijući se, čupali su i žile tih stabala, sama kora vraćala je uloženi kapital i tako svaku stvar, s grmljem, pretvarali su u visoke zarade. Gdje se prije od dva stabla mogla pripraviti građa za poljsku kuću, sada se ne može naći drveta ni da bi napravio čačkalicu da očistiš zube. Korijenje posječenog drveta sagnjilo, kiše su odnijele zemlju i u brdima je ostao samo kamen i ništa drugo“, navodi fra Petar u knjizi „Mučeništva u franjevačkoj apservantskoj misiji u Hercegovini“, str. 250. te se pita:

„I ta neprocjenjiva šteta kada će se popraviti? Nikada više i nikada više!“

Dobri fra Petar je proročki predvidio razvoj događaja, visoke šume se u Hercegovini nisu obnovile, a od odlaska s vlasti Ali age prošlo je 170 godina!

                                                                 Ohrabrujuće najave iz Čapljine i Hutova

Nakon ljetošnjih požara mjesečev pejzaž poprimila su brda uz Popovo polje. Tamo još nedostaje pijesak koji bi prekrio brda i pretvorio ih u pješčane dine, dok bi uski pojas uz Trebišnicu, bila svojevrsna oaza. Treba reći da je prilikom pojedinih intervencija bilo i ozlijeđenih vatrogasaca, primjerice čapljinskih na Jasenici, između Ljubuškog i Čapljine. Kako nevremena nije bilo mjesecima, otpadaju optužbe da su šumu palile prirodne sile – gromovi. Zbog neodgovornosti građana tijekom sušnog perioda, konačno bi trebalo početi s primjenom sankcija i za namjerno i za nenamjerno izazivanje požara. Druge nam nema! U neveseloj protupožarnoj zbilji čuli smo i dvije ohrabrujuće vijesti. Udruga mladih „Čaplja“ iz Čapljine uz podršku OESS-a, priprema akciju pošumljavanja, dok mještani naselja Hutovo u općini Neum, razmišljaju o osnivanju dobrovoljnog vatrogasnog društva.

Petstotinjak sadnica koje kane zasaditi mladi Čapljinci nije puno, međutim one će značiti promjenu percepcije koja okoliš imajući u vidu broj požara, smatra nebitnim. Isto tako razmišljanje mještana Hutova oko kojega su i doslovce izgorjela sva brda, nosi poruku. Ako takvih primjera bude više vatrogasci će imati manje posla, a možda tako zaustavimo i zloguke prognoze o jugu Hercegovine kao budućoj pustinji.

Tekst i foto: D. Musa

 

Predstavnici misije OESS-a u BiH u suradnji s Udrugom mladih "Čaplja" simbolično zasadili 25 sadnica bora

Udruga mladih, "Čaplja" iz Čapljine organizira hvale vrijednu akciju – pošumljavanje opožarenog dijela čapljinske Gradine. Kao priprema i najava velike akcije koja će se održati u subotu, 30. listopada, u suradnji s misijom OESS-a u BiH zasađeno je simboličnih 25 stabala bora, kojim OESS obilježava 25 godina djelovanja u BiH. Više o akciji poslušajte u tonskom prilogu.

Pretplati se na ovaj RSS feed
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!