banerRC212

Petak, 10 Srpanj 2020

Vjerovali ili ne, poskupile rajčice - kavade i paprike, prve borovnice 8 do 10 KM!

   U proteklih tjedan dana relativno stabilne bile su cijene povrća. Od osamnaest proizvoda iz redovite potrošačke košare, čak dvanaest zadržalo je cijene od petka, 3-eg srpnja. Porasle su cijene za čapljinsko područje važnih rajčica i paprike. Cijene rajčica zavise ne samo od kvaliteta nego i od sorte. Sitnije crvene rajčice cijene se 0,80 KM, dok sorta pink dostiže 1,40 KM. Domaći grapolo – rajčice u grozdovima, trži se za 1,0 do 1,20 KM, šljivar se nudi za 1,10 do 1,40, dok su sitne chery rajčice, trenutačno od 3,0 do 3,5 KM za kilogram. Paprike su 1,0 do 1,4 KM. Raštika je pala na niske grane, pa teško pronalazi kupca i po cijeni od 1,0 KM za kilogram. Na upit za razloge tako niske cijene – jedan od prolaznika je pola u šali pola u zbilji dobacio „skupo meso”. Poznata je izreka da je raštika bez mesa isto kao riba bez soli. Uz raštiku jeftinija je i blitva 0,7 do 0,8 KM, te patlidžani 1,2 do 1,5 KM za kilogram.

   Cijene ostalog povrća iz redovite potrošačke košare, približe su prošlotjednima. Krumpiri i kupus cijene se od 0,4 do 0,5 KM, kelj, mrkva i cikla su 0,80 do 1,0 KM, crveni luk je od 0,70 do 1,0 KM. Zelena salata se drži na za ovo doba godine zavidnih 1,0 do 1,5 KM, peršin i celer su od 2 do 3 KM za kilogram zelene mase, dok su mahune od 1 do 2 KM. Krastavci i dalje tonu i trenutačno su od 0,20 do 0,30 KM, a ni akcije tikvica ne stoje puno bolje cijene se od 0,40 do 0,50 KM. Cijenu je zadržao i bijeli luk koji se tržio od 2,5 KM refuza, pa do 5,0 KM vijenci. U većim količinama nude se i tikve za juhu i druge delicije, cijena se kreće od 0,5 pa do 1,5 KM.

   Voće, prve ovogodišnje jabuke i kruške drže cijenu, jabuke su od 1,7 do 2,2 KM, a kruške od 2,0 do 3,5 KM. S obzirom da je polovica sezone neočekivano su skuplje breskve 1,5 do 2,0 KM, kao i nektarine 1,7 do 2,0 KM. Skromna ponuda podigla je cijenu jagoda, koje su sada 4 KM pa naviše. Za razliku od jagoda cijena smokava petrovača, spustila se na samo 1 KM za kilogram, pa i niže. Bostan se drži na 0,80 KM pa do 1,2 KM, višnje su 1,5 do 1,8 KM, a kajsije i dalje zavidnih 3 do 4 KM. Maline i kupine drže se na visokih po 5 KM za kilogram, dok su prve borovnice od 8 do 10 KM. Ima i oraha u ljusci čija je cijena 4 do 5 KM.

   Rastom temperature ispred veletržnice polako se smanjuje ponuda, prodavači presadnica cvijeća su se povukli, dok je ostao samo jedan prodavač presadnica povrća koji reče da sav sadni materijal od kupusa do patlidžana, nudi za 0,25 KM komad. S obzirom na godišnje doba ponuda drva je raznovrsna, a cijena se kreće od 85 KM prostorni metar oblovine, pa do 100 KM cijepana. Domaća jaja su od 0,20 do 0,30 KM, pilići 4, a purići 10 KM komad. Koke nosilje su 12, a pijetlovi zavisno od veličine od 10 do 25 KM. Cijene ribe standardne – somići i sardela cijenili su se po 6 KM kilogram, pastrva iz uzgoja bila je 9, a šaran 10 KM za kilogram. Mol i trilja zavisno od veličine, cijenili su se od 10 sitni komadi, pa do 16 KM krupni, jegulje nije bilo lubin i orada iz neumskih ribogojilišta, bili su 15 do 17 KM, dok su se babuške i peškelji tržili po 2 do 3 KM za kilogram. Mliječni proizvodi, mladi sir za pitu iz Podveležja cijenio se 4 KM, dok su najskuplji bili ovčji sir sa Zelengore i kupreški u kolutovima po 20 KM za kilogram. Maslo se prodavala za 12 do 14 KM, dok je kajmak bio 14 do 16 KM kilogram itd.

D. Musa

   Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Franjo Sušić predsjednik BK Dračevo!

   Na izvještajno-izbornoj skupštini za predsjednika Boćarskog kluba Dračevo, izabran je boćar Franjo Sušić. Uz Sušića za članove Upravnog odbora još su izabrani – Vidoje Martić, Šćepo Nižić, Ivan Dalmatin i Denis Prnjić. Za tajnika kluba izabran je Tomislav Pažin, a za predsjednika Skupštine Ilija Tomić. Izabrani su i tročlani Nadzorni odbor i također tročlani Sud časti. U Nadzorni odbor izabrani su – Ivica Rajić, predsjednik, te Niko Bunoza i Kristijan Popović, članovi. Predsjednik Suda časti je Dragan Rajič, a novi članovi su Ivica Bulum i Veselko Malovoz.

   Podsjećamo, Boćarski klub Dračevo, trebao se ove sezone natjecati u Drugoj ligi, međutim kako je neizvjestan nastavak prvenstva u Prvoj ligi s kojim se usporedo trebala igrati Druga lige, sve je još uvijek pod znakom upitnika. Podsjećamo, nastavak prvenstva je prolongiran, ljeto nije pogodno za boćare, pa je neizvjesno hoće li se na jesen nastaviti zbog pandemije korona virusa natjecanje je odloženo. sve još uvijek neizvjesno.

  • Objavljeno u Sport

Ing. Mladen Gašpar: Saditi - trnjak, blatinu i žilavku, plus svjetske sorte – merlot, cabernet, sirah i chardone

   Federalni agromediteranski zavod na Buni kod Mostara, u oglednom dobru, uz ostalo ima i manji vinograd. Govoreći o njegovoj namjeni Mladen Gašpar, stručni savjetnik za vinogradarstvo i vinarstvo, kaže:

   „Mi smo imali ideju da na toj površini koja nije baš velika, posadimo kolekciju sorti. U trenutku kada smo sadili ostavili smo prostor za naše autohtone sorte koje su najzastupljenije. Mimo naših pet, šest sorti posadili smo i desetak svjetskih sorti, u stvari sorti iz okolnih država, Europe i svijeta. Od autohtonih sorti prednjače žilavka, trnjak, blatina… To smo sadili da inženjeri, mladi stručnjaci, mogu praviti različite pokuse. Već i samim prolaskom kroz vinograd, može se ocijeniti što bi to našim vinogradarima i vinarima odgovaralo. Šetajući ovim nasadom vidljivo je da određene sorte imaju krupnije i veće grozdove, druge imaju sitnije bobice, treće rastresite grozdove, ali svaka ta sorta zaslužuje tretman ispitivanja i praćenja, na osnovu čega se može zaključiti što bi ovom području i Hercegovini, najbolje odgovaralo“, kaže ing. Gašpar, te razlaže:

   „Imamo zasađenih petnaestak sortnih vina na osnovu kojih vidimo što bismo mogli preporučiti ovdašnjim vinogradarima. Radimo desetak godina i već smo došli do određenih saznanja - pet, šest sorti su puno bolje od ostalih, neke su prosječne, a neke nisu zaslužile da ih u Hercegovine sadimo, jer se nisu prilagodile. Kao primjer mogu navesti sortu plavac mali, koju ćemo sigurno procijepiti naredne godine, u školi procjepljivanja, jer ne daje kvalitetno grožđe, kasna je berba, visoke su kiseline, niski šećeri. Konkretno u Hercegovini na lokaciji Buna, sorta plavac mali ne daje vrhunsko vino, čak po meni, ni kvalitetno, dok recimo sorta cabernet suvignone, merlot, naš trnjak, blatina, žilavka daju vrhunska vina. Već smo procijepili sortu babić, koju smo imali u nasadu, rezultati su također bili loši, visoke su bile kiseline u vinu, niski šećeri, vino nije imalo adekvatnu boju… S druge strane ta sorta je poznata u šibenskom vinogorju kao vrhunska sorta!?

   Znači da bi preporučili neku sortu, potrebni su ovakvi nasadi, da ih struka prati i predlaže, daje savjete, da se educira budući vinogradare, da se na pamet ne sadi, da se ide na provjereno. Puno smo grešaka do sada napravili, ali sada mislimo da nijednu sortu ne treba bez ispitivanja saditi. Nama odgovora šest, sedam sorti i ništa više! Uz naše autohtone sorte – trnjak, blatinu, žilavku, tu su od svjetskih sorti već spomenuti merlot i cabernet, pa i sirah od crnih, a chardone od bijelih sorti“, naglašava ing. Gašpar.

   Uglavnom, zahvaljujući pokusnom vinogradu Federalnog agromediteranskog zavoda na Buni, za desetak godina se došlo do zaključaka što bi to Hercegovini od domaćih i svjetskih vinskih sorti odgovaralo.

Tekst i foto: D. Musa

Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend